Priča je to Ruskog dramatičara Nikolaja Koljada koji u svom djelu bez kompromisa raščlanjuje tranzicijsko društvo i sve implikacije priijelaza iz jednog sustava mišljenja u drugi.

Moskva Nikolaj Koljada kultna je figura suvremenog ruskog kazališta.

Najveći dio izvedbi čine predstave koje je Koljada u svom manje više one man theatreu napisao i postavio na scenu, a dodan im je Gogoljev Revizor (koji se igra u blatu, pa prvi redovi publike dobiju plastične pokrivače), također u režiji Koljade te njegova vizija Klaustrofobije Konstantina Kostenka.

Koljada je rasni komediograf koji temperamentnim napadom kao da se izruguje čehovljevskom melankoličnom uigravanju.

Nikolaj Koljada napisao je komad o povratku Tanje, kćeri ruskog ambasadora, iz Amerike u Moskvu.

Na tom motivu povratka iz inozemstva i suočenju s onim u što se tijekom deset godina pretvorilo Tanjino američko sjećanje na njezin davni moskovski život Koljada je odlučio izgraditi dramsku radnju.

Koljada, dakle, preuzima već potvrđenu tehnologiju početka, ali odustaje od daljega preuzimanja njezina monološkog razvoja, koji, u Čehova, dakako, privodi osvješćivanju pojedinačne i skupne posustalosti lica komada.

Koljada ne teži samospoznaji osoba, racionalizaciji njihovih dramskih dvojbi u novim uvjetima kraja stoljeća poslije velike propasti komunističke dogme, u trenutku njihova suočenja s povratnicom koja donosi (ovakva ili onakva) iskustva s dalekih obala novog kontinenta.

Staroslavenski naziv za taj dan - Koljada - po nekima također potječe iz riječi ' kolo '.

Zastupljeni redatelji ove su godine izme đ u ostalih Fomenko, Tuminas, Ženova č, Krimov, Serebrenikov, Koljada, Karbauskis, Ginkas, Ogarjov...

U dvorani kazališta Nova opera žiri književne nagrade Debi u čijem sastavu su bili Nikolaj Koljada (predsjednik), Marija Arbatova, Andrej Astvacaturov, Oleg Nikolajevič i Vadim Mesjac, priopćio je imena dobitnika ovog priznanja za 2011. g.

Najavio je i jedinu ovogodišnju premijeru, predstavu " Kokoš " Nikolaja Koljada, u režiji Dražena Ferenčine.

Proslavljeni suvremeni ruski dramatičar Nikolaj Koljada, autor Murlin Murlo i Kokoši, ponovno je na domaćim daskama, ali ovaj put u splitskom HNK, gdje njegov tekst Poloneza Oginjskog postavlja Borna Baletić.

Koljada je uspio napraviti žanrovski miks koji je u funkciji predstave, mišljenja je Ferenčina, koji priznaje da voli taj komad.

Zagrabivši u duboke slojeve klasične ruske književnosti, Nikolaj Koljada gradi svijet od likova koji venu u iščekivanju, i nedvojbeno u temelj drame postavlja čehovljansko načelo gradnje atmosfere, dramskih likova i njihovih međusobnih odnosa.

To je okvir da bi Koljada ispričao priču o besmislenosti svijeta bez prave, čiste ljubavi, potrebe da se izdigne iz banalnog života i dostigne prava i čista umjetnost.

Vrhunska izvedba glumačkoga ansambla s Jasnom Đ uričić u naslovnoj ulozi, uspjehom okrunjena hrabrost scenografa Borisa Maksimovića koji se odmaknuo od Koljadinih didaskalija i likovnošću dokazao da ovaj komad za njega nipošto nije simboličan, kao i nadahnuta glazba kompozitora Stevana Divjakovića u potpunosti su odgovorili na zamisao redatelja Radoslava Milenkovića da Murlin Murlo postavi sa svim nijansama unutar širokih raspona koje je izmedu lirskog i brutalnog, realističnog i simboličnog, psihološkog i tipološkog ponudio Sibirac Koljada.

Koljada - osebujna i plodna kazališna ličnost

Koljada je jedna vrlo osebujna teatarska ličnost.

Zapravo se u starini« Koleda »(ili« Koljada ») u Rusiji smatrala simbolom vjesnika praznika Roždestva Kristova.

U pripremi su predstave: Murlin Murlo, autor teksta Nikolaj Koljada, režija Boris Cvrtan u izvedbi Filipa Detelića, Ivana Ožegovića, Ivane Legati i Mirele Videk.

Osebujan i plodan umjetnik je Nikolaj Koljada.

Tu dijagnozu kao da je na umu imao i Nikolaj Koljada kada je pisao Kokoš ".

Koljada je jedan od najplodnijih ruskih autora koji je napisao više od šezdeset kazališnih komada.

Warlikowski, Zadara, Miskiewicz, Klata, Jarzyna, Lee Bruer, Kriegenburg, Koljada i ostali redatelji čije su predstave igrane na Dialogu sigurno nisu kazališni kreatori spremni na kompromise pa su njihove predstave (bilo da su interpretacije grčkih tragedija, klasika ili suvremenih autora), ali i njihovi javni nastupi govorili o potrebi kazališta za izazovom i sukobljavanjem s konzervativnim stajalištima onih koji bi voljeli gledati uškopljeni teatar.

Kao završni udarac došla je scenografija Miljenka Sekulića, koja izgleda kao da je pobjegla iz izvedbe nekog djela Branka Ćopića u seljačkoj zadruzi pedesetih, pa nas je Koljada, inače jedan od najvažnijih suvremenih ruskih dramatičara, u ovoj, da prostiš, interpretaciji mentalno zaklao

Što ni ne čudi, ako znamo da je autor drame Koljada bio prvo glumac, a onda postao pisac i režiser.

NIKOLAJ VLADIMIROVIČ KOLJADA (Kaljadà) rodio se 4. prosinca 1957. u selu Presnogorkovka, u Kus-tanajskoj oblasti (na krajnjem sjeveru današnjega Kazahstana).

Godine 1994. U Ekaterinburgu (donedavnom Sverdlovsku), upriličen je jedinstveni festival - " KOLJADA PLAYS ", na kojemu je sudjelovalo 18 ruskih i inozemnih kazališta

Nikolaj Vladimirovič Koljada živi i radi u Ekaterinburgu (gradu s istočne strane Urala, od približno milijun stanovnika) kao jedan od najpoznatijih kazališnih pisaca suvremene svjetske dramaturgije, posebno cijenjen po samosvojnom scenskom izrazu, prepunom jezičnih višeslojnosti utkanih u govor njegovih junaka.