Istraživanje će krenuti, stoga, od sljedećih premisa: 1. Evolucija političkog sustava EU od Ugovora iz Maastrichta do Ugovora o Europskom ustavu i politološke inovacije u institucijama, akterima, vrijednostima i procesima; 2. Komparativna analiza političkih sustava starih zemalja-članica i analiza učinaka " europeizacije " na te sustave; 3. Komparativna analiza političkih sustava novih zemalja-članica i analiza učinaka " europeizacije " na te sustave; 4. Komparativna analiza političkih sustava zemalja-kandidata i analiza učinaka europeizacije na te sustave; 5. Istraživanje evolucije i prerastanja modela vlasti (Government model) u model vladavine (Governance model); 6. Studija slučaja europeizacije klasičnih pojmova političke znanosti, kao što su demokracija, participacija, politička korupcija, suverenitet, supsidijarnost, federalizacija, regionalizacija, konsenzualizacija itd. 7. Komparativna analiza tzv. " neuralgičnih točaka " europeizacije, na pr. promjena političkih institucija, procedura, političkih interesa vrijednosti; 8. analiza mogućih učinaka " europeizacije " na hrvatsku politiku i politički sustav i, obrnuto, mogući utjecaj hrvatske političke teorije i prakse na evoluciju političkog sustava EU.