O širitelju koncilskog duha u Crkvi u Hrvata svjedoče Šagi-Bunićevi školskih kolege fra Bonaventura Duda i 89 - godišnji fra Zvonko-Marija Pšag (kapucin u Osijeku), sestra Dragica, brat fra Bono Zvonimir Šagi, osobni tajnik zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera mons. Vladimir Stanković, kršćanski teolog i suradnik dr. Peter Kuzmič, muftija Ševko Omerbašić, bivši profesori na KBF-u Zagrebu i Sarajevu, predstavnici Srpske pravoslavne Crkve...

Odmah potom slijedi poglavlje pod naslovom " Naš ekumenski prijedlog ", u kojemu te dvije crkvene zajednice pojašnjavaju načela koja vode njihov ekumenski rad: poslušnost riječi Božjoj, traženje " koncilskog zajedništva " među Crkvama, isticanje odnosa između jedinstva Crkve i jedinstva cijeloga čovječanstva.

Gotovo da danas ostajemo postiđeni zbog zaborava i gušenja koncilske obnove kojoj su svoje biće povjerili Turčinović i njemu pridruženi gorostasi koncilskog duha.

Nažalost po Strossmayera, većina koncilskog tijela nije imala razumijevanja za njegov pristup problematici.

Implicirajući važnost Boga za život i poslanje Crkve, kardinal Ratzinger je jednom rekao: [ ] Crkva koja previše svraća pozornost na sebe, ne govori o onome, o čemu bi trebala govoriti. Zanemarenost perspektive Boga po mišljenju nekadašnjeg najmlađeg službenog koncilskog teologa uzrok je i nedostatne recepcije koncilske ekleziologije:

Oko istine nema i ne može biti nikakvog ni demokratskog, ni koncilskog, ni ' ' društvenog ' ' dogovora ili kompromisa.

Koliko su takvi stavovi dijametralno suprotni onoj istinskoj svećeničkoj zauzetosti za dobro povjerenih vjernika dovoljno govori samo nekoliko redaka koncilskog teksta specifično posvećenog župničkoj službi. [ 20 ] Očito je potrebno ponovno naglasiti važnost oko brige za sustavnu i cjelovitu izgradnju crkvenog zajedništva na župnoj razini.

Stoga se nadovezuje na jasnu katehezu vjernika o otajstvu Crkve i o sudjelovanju svih u njezinu poslanju, u svjetlu nauka crkvenoga Učiteljstva, osobito onog koncilskog.

Ako je Glas Koncila ipak, slijedeći ta načela, nešto pridonio održavanju i jačanju ispravne nacionalne svijesti i rasta duhovne snage hrvatskog naroda, to je samo znak ispravnosti i humanističke vrijednosti autentičnog katoličkog kršćanstva i njegova koncilskog usmjerenja.

Polazeći od ovog koncilskog teksta, ovo vrijeme došašća otkrivamo kao pripravu za taj naš godišnji liturgijski hod s Kristom od priprave na Božić, Božića i božićnih otajstava, preko Isusovog javnog djelovanja, njegove muke i smrti, do njegovog uskrsnuća, uzašašća i silaska Duha Svetoga po kojemu je Krist cijelu Crkvu, a u njoj i svakog od nas, uključio u svoje veliko otajstvo spasenja.

To su vrijednosti koje pripadaju najboljim demokratskim tekovinama suvremenog svijeta, a ujedno su i baština Drugog vatikanskog koncila, značajnog događaja u suvremenoj povijesti Crkve, u čijem su pokretanju i radu sudjelovali kardinal Franjo Šeper i teolog Tomislav Šagi Bunić, prvi promicatelji koncilskog optimizma i tolerancije u Hrvatskoj.

Odmah po objavljivanju pobudnica " Christifideles laici " prozvana je " magna charta " - om, poveljom laikata, dragocjenom " Summom " cijeloga koncilskog i pokoncilskog naučavanja o tom pitanju.

Prisjetimo se da taj temeljni tekst o odnosu Crkve i svijeta isprva nije bio planiran nego se postupno i mukotrpno rađao tijekom koncilskog procesa.

To je nedjelja u kojoj Crkva svim svojim vjernicima želi posvijestiti misijsku odgovornost prenošenja istine o Isusu Kristu i spasenju koje se po njemu dogodilo, a što, kako kaže Sveti otac u poruci za ovogodišnji Svjetski dan misija, ove godine ima sasvim posebno značenje jer pedeseta obljetnica koncilskog dekreta Ad gentes (o misijskoj djelatnosti Crkve), otvorenje Godine vjere i Biskupske sinode na temu nove evangelizacije, pridonose tome da se ponovo potvrdi spremnost Crkve s većom se hrabrošću i žarom zauzeti da poruka evanđelja dopre do najudaljenijih krajeva svijeta.

Zato Sveti Otac poziva sve vjernike, a to znači u prvom redu one koji vjeru poučavaju i prenose drugima, da u Godini vjere ponovno počnu izučavati dokumente II. vatikanskog sabora i Katekizam Katoličke Crkve, koji je plod koncilskog učenja.

U govoru održanom 29. IX. 1963, na otvaranju II. koncilskog zasjedanja, Pavao VI. je uskliknuo: " O dragi i časni papa Ivane, tebi pripada zahvalnost i pohvala, tebi koji si, po božanskom nadahnuću htio i sazvao ovaj Koncil da Crkvi otvoriš nove putove i koji si učinio da na zemlji provru novi valovi dotad sakrivene svježe vode nauka i milosti Krista Gospodina. "

Na to nas je podsjetio tijek samoga Drugog vatikanskog koncila koji je svoje radove, koji su započeli prije nekih pedesetak godina, započeo raspravom o shemi o svetoj liturgiji, koja je svečano odobrena 4. prosinca 1963. To što je dokument o liturgiji bio prvi rezultat koncilskog zasjedanja neki su možda smatrali pukom slučajnošću.

Pismo hrvatskih biskupa povodom pristupnih pregovora za ulazak RH u EU 2010 - 03 - 19 - U duhu koncilskog usmjerenja želimo se i mi, hrvatski biskupi, očitovati glede ujedinjavanja europskoga kontinenta i procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji... Očuvanje baštine, jezika, običaja, povijesne istine, prirodnih i drugih bogatstava, odnosno svega što čini naš narodni identitet, ne smije u vremenu sveopće globalizacije biti prepušteno slučaju...

Od njegovoga Pontifikata, po odvijanju Drugog vatikanskoga koncila, posebno apostolske pobudnice koncilskog pape Pavla VI.

Zahvalna papi Wojtyli za učvršćenje koncilskog usmjerenja, Crkva na početku 21. stoljeća, prvenstveno vjerna Duhu Svetomu, odlučno nastavlja svoju misiju naviještanja Isusa Krista i evanđeoskih vrijednosti kao i zahtijevanja radikalnog nasljedovanja Isusa Krista u dijaloškoj otvorenosti prema suvremenom svijetu, suvremenom čovječanstvu i svakome čovjeku.

Nešto kasnije, 9. prosinca 1965. u Rimu je osnovana Međunarodna unija vrhovnih poglavarica, kao prvi plod koncilskog dekreta Perfectae caritatis.

Nedavna 40. obljetnica koncilskog dekreta o ekumenizmu bila je prava prigoda da se ocijeni proročki utjecaj Strossmayerovih zalaganja za jedinstvo kršćanskih crkava, posebno u kontekstu zaostajanja približavanja pravoslavlja i katolicizma.

Franjevački su bogoslovi također bdjeli uz radio, slušali program Vatikanskog radija, snimali i prepisivali emisije, a sve pod uredničkom palicom velikoga koncilskog oduševljenika o.

Koji je na početku drugoga koncilskog zasjedanja postavio pitanje: Crkvo, što si?

Prvi redci tog koncilskog dokumenta sasvim jasno svjedoče: »Svjetlo naroda je Krist i zato ovaj Sveti Sabor sabran u duhu svetom žarko želi da njegovom svjetlošću, koja odsijeva na licu Crkve, rasvijetli sve ljude navješćujući Evanđelje svakom stvoru«.

Za razumijevanje koncilskog učenja o biskupskom kolegiju važno je promišljanje koje je već 1966. godine iznio teolog Ratzinger.

Sam koncert je bio potvrda one lijepe definicije koncilskog dokumenta SC, br. 122., kako ljudska djela izražavaju ljepotu i svetost Božju koja se u konačnici odražava u čovjeku-slici Božjoj.

Unatoč tomu, koncilski nauk bio je i ostalo predmet »pogrešnih tumačenja« koja su u diskontinuitetu s tradicionalnim katoličkim naukom o naravi Crkve, a koja pospješuju jednostrano i djelomično shvaćanje samoga koncilskog naučavanja.

Iz ovog koncilskog teksta koji je jamačno jedno od najupečatljivijih svjedočanstava obnove kroz Drugi vatikanski koncil postaje jasno što se misli pod " duhovno " kad se misli na pojam duhovni pokreti: to je duhom vođena i karizmama oblikovana stvarnost kao što postaje živa u području vjere, nade i ljubavi.

Zahvalio je za darove tog posljednjeg hrvatskog koncilskog oca Crkvi i Zadarskoj nadbiskupiji koju je vodio 27 godina.