Šarac je posvjedočio da je Hrastova od ranije iz viđenja poznavao iz Karlovca, ali da ga nije vidio na Koranskom mostu.

ZAGREB, 5. svibnja 2009. - Udruga Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) u večerašnjem je priopćenju " sramotnom i neodrživom " ocijenila odluku Vrhovnoga suda kojom je bivši policijski specijalac Mihajlo Hrastov osuđen na osam godina zatvora za ubojstvo i ranjavanje zarobljenih neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu 1991. Mihajlo Hrastov je simbol obrane Karlovca i junak Domovinskoga rata, ističe se u priopćenju.

barti predali su se i oni srbi na koranskom mostu pa su ih naši likvidirali naravno sve u samoobrani isto kao što su se partizani branili kad su na križnom putu ubijali crkva o tome ni riječ, kao i o ubojstvima i paležu nakon oluje e moj barti

Suđenje se nastavlja 21. i 22. svibnja kada bi trebali svjedočiti Alenko Ribić, još jedan suborac Mihajla Hrastova, te troje očevidaca zločina na Koranskom mostu.

Postoje četiri preživjela rezervista koji su svjedočili o događaju na Koranskom mostu, napominje Pusić: " Svi su oni, osim u nekim manje važnim detaljima, dali iskaze koji su se poklapali.

Najeklatantniji takav primjer je postupak protiv optuženog pripadnika hrvatskih postrojbi Mihajla Hrastova, zbog protupravnog ubijanja 13 i ranjavanja 2 neprijateljska vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu, koji se vodi već dvadesetu godinu.

Hrvatska je zahtjevala njegovo izručenje, ali je uz posredovanje JNA pušten i prebačen u Knin. 11.09. Vođene jake borbe oko Skradina i Masleničkog mosta. 13.09. Hrvatske snage kod Karlovca zarobile generala JNA Milana Aksentijevića i grupu oficira. 15.09. Kod Gospića poginuo Đorđe Božović - Giška, legendarni komandant Srpske dobrovoljačke garde. 16.09. S područja Poligona Cerovac povučena 580. artiljerijska brigada JNA. 21.09. Hrvatska policija izvršila masakr nad 13 rezervista JNA na Koranskom mostu kod Karlovca. 25.09. Savjet bezbjednosti izglasao Rezoluciju 713. o uvođenju embarga na isporuke oružja za područje Jugoslavije. 03.10. Krnje Predsjedništvo SFRJ proglasilo neposrednu ratnu opasnost. 04.10. U Hagu dato saopštenje o dogovoru da se problem Srba SAO Krajine rješava u Potkomitetu za nacionalne manjine.

Više od 20 godina od ubojstva srpskih zarobljenika na Koranskom mostu, za što je već tri puta oslobođen i dva puta osuđen bivši specijalni policajac Mihajlo Hrastov, ostavilo je traga na dvojici njegovih suboraca koji se danas uglavnom nisu mogli sjetiti detalja tog ratnog zločina, ali su pred Vrhovnim sudom jasno izrazili negodovanje jer ih se ponovno pozvalo za svjedoke u jednom od najdužih postupaka u povijesti hrvatskog pravosuđa.

Dok se, primjerice, Tomislavu Merčepu tek sada po prvi puta sudi po optužnici za ratne zločine počinjene prije 21 godinu, dotle Mihajlo Hrastov, bivši karlovački specijalac koji je puna dva desetljeća proveo na raznim sudovima, još uvijek čeka pravomoćnu presudu na šestom suđenju za ubojstvo srpskih rezervista na Koranskom mostu

Hrastovljev odvjetnik Krešimir Vilajtović, izražavajući uvjerenost da Hrastov nije počinio kazneno djelo i da nije kriv za ono što se dogodilo na Koranskom mostu, ustraje na tvrdnjama da je nepravda da se nevinom čovjeku sudi 20 godina, te da to stanje s kojim on živi 99 posto ljudi jednostavno ne bi izdržalo.

Prema podacima karlovačkog općinskog državnog odvjetnika Krešimira Ostrogonca naknadu štete od Republike Hrvatske za protupravno ubojstvo 13 neprijateljskih vojnika i ranjavanje dvojice na Koranskom mostu u rujnu 1991. godine, dobile su zasad supruga, majka i kći ubijenog Svetozara Gojkovića u ukupnom iznosu od 660.000 kuna, te majka i otac ubijenog Zorana Komadine u iznosu od 462.894 kune.

KARLOVAC - Nakon dvije poništene oslobađajuće presude i 13 godina nakon krvoprolića na Koranskom mostu, na karlovačkom Županijskom sudu 20. rujna ponovno bi trebalo početi suđenje Mihajlu Hrastovu optuženom za likvidaciju 13 ratnih zarobljenika, rezervista JNA, 1991. godine.

Suđenje se ponavlja jer je Vrhovni sud u ožujku ove godine usvojio žalbu tužiteljstva i po drugi put ukinuo presudu Županijskog suda u Karlovcu koji je Hrastova oslobodio krivnje da je 21. rujna 1991. na Koranskom mostu ubio ratne zarobljenike.

Točno na današnji dan navršilo se 18 godina od kako se Hrastovu sudi za ratni zločin na Koranskom mostu.

Treći put ponovljeni postupak okončan je presudom K-7/04 objavljenoj 28. ožujka 2007. godine kojom se optuženi, temeljem čl. 354. točka 1. Zakona o kaznenom postupku u svezi s člankom 29. st. 1. Kaznenoga zakona, oslobađa optužbe da je 21. rujna 1991. godine na Koranskom mostu, kršeći pravila međunarodnoga prava za vrijeme oružanoga sukoba, počinio kazneno djelo protupravnog ubijanja trinaest i ranjavanja dviju osoba koje su se bezuvjetno predale.

Vrhovni sud proglasio je danas krivim Mišu Hrastova za ubojstvo 13 rezervista tzv. JNA na Koranskom mostu 1991. i osudio ga na četiri godine zatvora.

Na koranskom mostu bile su istaknuta zastave SAO krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina.

onaj koji je na koranskom mostu ubio 13 nenaoružanih ljudi (svjedoci naravno govore da to nije učinio sam, a još manje u samoodbrani, neke od žrtava su i zaklane) a za 13 ljudi je osuđen samo jedan i to još uvijek nepravomoćno na 4 g. spomenimo da je paravinja osuđen za pokušaj silovanja na 6 g.

Posebno zabrinjava što ovakvom presudom i obrazloženjem olakotnih okolnosti, kao i presudama Vrhovnog suda u predmetu zločina u Medačkom džepu i u predmetu za zločin na Koranskom mostu, Vrhovni sud Republike Hrvatske stvara pravosudnu praksu koja ne pridonosi prihvaćanju odgovornosti za učinjene zločine već ih, opravdava na način istovjetan prevladavajućem javnom mnijenju (da se, istina, radi o zločinu, no da su bila takva vremena) a, ujedno, se može tumačiti kao etnička pristranost u suđenjima za ratne zločine.

Karlovac - Novi sudac Vrhovnoga suda dobio je u rad predmet Mihajla Hrastova Karlovčanina osuđenog za ratni zločin na Koranskom mostu 1991.

Dok je kombi odlazio prema Koranskom mostu, Čelo i desetina izašli su iza kuće i pretrčali livadu do sljedećeg vrta.

Zagreb, 20. travnja 2009 - Na Vrhovnom sudu održana je sudska rasprava u povodu žalbe karlovačkog tužiteljstva na oslobađajuću presudu Mihajlu Hrastovu za ratni zločin na Koranskom mostu 1991. Obrana tvrdi kako u posljednjih 20 godina Vrhovni sud nije iskoristio zakonsku mogućnost da održi sudsku raspravu na kojoj će saslušati vještake i svjedoke kako bi donio pravomoćnu presudu.

Zagrebačkog profesora i doktora politologije tako je kvalificirao Mihajlo Hrastov, široj javnosti poznat kao bivši policijski specijalac koji je na Koranskom mostu u Karlovcu pobio trinaest zarobljenika, razoružanih teritorijalaca, i kojemu se suđenje u nekoliko navrata već ponavljalo, ali do dana današnjeg još nije i pravomoćno osuđen.

A prijedlog HHO-a da iz Srbije budu dovedeni preostali preživjeli svjedoci ubojstva na Koranskom mostu jednostavno nije bio prihvaćen.

21.09.1991. Te večeri postrojbe MUP-a NA Koranskom mostu sprečavaju ulazak skupine rezervista koji su kao ubačena skupina trebali pomoći blokiranim vojarnama.

Dan kasnije, dolazi do smjene uprave Nacionalnog parka, a zastava tzv. SAO Krajine osvanula je na koranskom mostu.

Bivši načelnik pješaštva u Glavnom stožeru HV-a Rudolf Brlečić, koji je do svibnja 1991. bio u JNA, posvjedočio je na Vrhovnom sudu da je skupina srpskih zarobljenika, za čije je ubojstvo na Koranskom mostu optužen bivši policijski specijalac Mihajlo Hrastov, bila prethodnica neprijateljskih snaga koje su trebale zauzeti Karlovac.

Svejedno pročitaj. komentar o ljudima pobijenim na koranskom mostu u ovom tekstu je potpuno fasisticki. ali, znamo to vec odavno, treba samo pogledati tko pise clanak.

Suđenje Mihajlu Hrastovu se nastavlja, mnogi ovaj dugotrajni proces, ovu pravnu zavrzlamu, nazivaju farsom s obzirom kako se stječe dojam da bi on mogao trajati dok se ne donese osuđujuća presuda protiv bivšeg pripadnika karlovačke Specijalne jedinice policije, koji je optužen da je u Karlovcu na Koranskom mostu protupravno ubio 13 pripadnika agresorskih vojnika a dvojicu ranio, ovo je već šesto suđenje Hrastovu, tri puta je osuđen, a dva puta oslobođen.

na koranskom mostu je bilo dovoljno da nenaoružani vojnici koji nisu bili zarobljeni kažu bježmo što naravno nije istina pa da se u njih ispali 150 metaka u njih 13 ili 16 nije ni bitno a to nisi spomenuo tako da onih deset ustaša iz filma ispadaju nemjerljivo veći razlog za. no zaboravio si reći da su te ustaše ubijale