Ubrzo se pojavila skupina umjetnika, povjesničara umjetnosti, književnika i arhitekata, koja je duboko sumnjala u uspješan ishod Akademijine inicijative, a među njima su bili Kosta Angeli Radovani, Edo Kovačević, Milan Prelog, Grgo Gamulin, Oton Postružnik, Jure Kaštelan, Mladen Kauzlarić, Marijan Stilinović i dr. Oni su novu galeriju vidjeli kao samostalnu, nezavisnu instituciju kojom neće upravljati ni Akademija ni različita umjetnička udruženja i bit će otvorena spram novih umjetničkih pojava, koncipirana na suvremenim muzeološkim načelima.

U protekla tri desetljeća zahvaljujući ovom likovnom projektu u Primošten su dolazili, stvarali i izlagali Miljenko Stančić, Edo Murtić, Kosta Angeli Radovani, Dubravka Babić, Ivan Lacković Croata, Ljubo Ivančić, Cata Dujšin-Ribar, Ante Kaštelančić, Ivan i Josip Generalić, Jure Labaš, Đuro Seder, Vilim Svećnjak, Marino Tartaglia, Ivo Vojvodić, Šime Vulas, Kamilo Tompa i čitava plejada mlađih umjetnika.

Godine 1955. diplomirao je kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (prof. Kosta Angeli Radovani).

Zbirka skulptura nažalost nije brojna (62 skulpture) no u njoj se nalaze djela velikih hrvatskih kipara kao što su ANTUN AUGUSTINČIĆ, FRANE KRŠINIĆ, KSENIJA KANTOCI, ALEKSANDAR SRNEC, KOSTA ANGELI RADOVANI i BRANKO RUŽIĆ.

Autori spomenika su akademski kipar Kosta Angeli Radovani i Zdenko Kolacio iz Zagreba.

Natječaj je bio raspisan 25. ožujka 1993., a rok za podnošenje rješenja bio je već 5. travnja 1993. Na natječaj je bilo pozvano sedam potencijalnih autora (Kosta Angeli-Radovani, Kažimir Hraste, Želimir Janeš, Kuzma Kovačić, Velibor Mačakutin, Damir Mataušić i Stipe Sikirica) i izabrano je rješenje Kuzme Kovačića prema kojem su i izrađene kovanice kakve i danas imamo u opticaju.

Sjećanje: Kosta Angeli Radovani, 1916 - 2002.

Autor je više zapaženih izložbi i monografija (Hrvatska izvorna umjetnost; Ivan Lacković Croata; Krsto Hegedušić; Ivan Rabuzin; Edo Murtić; Kosta Angeli Radovani).

Na toj fotografiji on je u prvom redu, u sredini, a s njegove su desne strane Ferdinand Kulmer, Edo Murtić i Belizar Bahorić, a s lijeve, Kosta Angeli Radovani i Nikola Reiser.

Budući da Kosta Angeli Radovani možda jedini iz skupine naših najuglednijih umjetnika svoga doba za života nije doživio objavljivanje reprezentativne monografije, ova monografija u povodu desete godišnjice smrti ispravlja taj propust.

1916. rođen je Kosta Angeli Radovani, hrvatski kipar, autor portreta i ženskih aktova, spomeničke plastike, medalja i grafika ali i napisa o likovnoj umjetnosti.

Po riječima ravnateljice karlovačkoga Gradskog muzeja Rosane Mikulić, riječ o poprsjima iz negdašnjeg Parka narodnih heroja kod Gradskog kazališta " Zorina doma ", među kojima su i poprsja Ivi Loli Ribaru, Josipu Krašu, braći Dakić, Nadi Dimić, Marijanu Čaviću i drugima, a autori su akademski kipari Kosta Angeli Radovani, Stanislav Mišić, Belizar Bahorić, Stevan Luketić, Vjekoslav Poljan i Želimir Janeš.

Akademik Kosta Angeli Radovani/1916 - 2002./oporučno je u vidu donacije ostavio Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti portrete akademika, 12 glava/poprsja i 26 medalja nastalih u periodu od 1946. do 1999. godine.

Među izloženim djelima zastupljena su, tako, najveća imena hrvatske likovne umjetnosti protekloga stoljeća kao što su: Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović, Miroslav Kraljević, Josip Račić, Ljubo Babić, Vladimir Becić, Ivo Režek, Vilim Svečnjak, Kosta Angeli Radovani, Ivan Lovrenčić, Milena Lah, Miljenko Stančić, Đuro Seder i mnogi drugi.

Fond muzejske zbirke kiparstva uključuje i manji broj profane skulpture 19. i 20 st u kojem se osobito ističu djela modernih i suvremenih hrvatskih kipara, kao što je Robert Frangeš Mihanović, Ivan Meštrović, Kosta Angeli Radovani, Tomislav Ostoja, Belizar Bahorić, Branko Vlahović, Zvonimir Lončarić, Ante Jakić, Branko Ružić, Ksenija Kantoci, Vojin Bakić, Ivan Kožarić, Ivan Lesjak, Aleksandar Srnec, Petar Barišić.

Godine 1955. diplomirao je kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (prof. Kosta Angeli Radovani.

I ova knjiga svjedoči koliko je bogat i sadržajan život imao Kosta Angeli Radovani.

Reprezentativnim radovima od skulptora su primjerice zastupljeni Branko Ružić, Dušan Džamonja, Kosta Angeli Radovani, Belizar Bahorić i Ivan Kožarić, a od slikara Edo Murtić, Ivo Dulčić, Antun Masle, Ljubo Ivančić, Slavko Kopač, Ferdinand Kulmer, Đuro Seder, Oton Gliha, Ordan Petlevski i Ante Kaštelančić.

Nikola Reiser, Kosta Angeli Radovani i kipar Vojin Bakić i ja dobili smo u isto vrijeme stipendije za Pariz.

Od 1971. godine Vlado Gotovac, interpret epohalnih likovnih pojava i poticajni pratitelj herojskih epizoda u hrvatskoj likovnoj umjetnosti (Kosta Angeli Radovani,? ime Vulas, Raul Goldoni, Ivan Picelj i Vlado Kristl te drugi članovi eksperimentalnog atelijera EXAT 51), ustupa mjesto Vladi Gotovcu vrsnom polemičaru, eruditu i nacionalno odgovornom intelektualcu.

S Viciousom je nastavljena heroinska drama, sve do dana kad je pronađena ubijena Viciousovim nožem u njihovoj hotelskoj sobi u New Yorku, 12. listopada 1978. 2002. - U Zagrebu je, u 86. godini života, umro akademski kipar Kosta Angeli Radovani.

Zagreb Dana 9. prosinca u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti svečano je otvorena izložba koja prezentira donaciju koju je Kosta Angeli Radovani oporučno ostavio Akademiji.

Ta su sredstva omogućila hrvatskim izdavačkim kućama da uz potporu Akademijine Zaklade objave ukupno 72 različite publikacije (monografije, časopisi, zbornici radova sa znanstvenih skupova), od kojih je spomenuo samo neka: Arhitektura biljaka: biljke kao dio općeg evolucijskog fenomena građenja; Djela Josipa Kosora; Garestinski Hortus verbi: varaždinska književna hrestomatija; Hrvatska u Europskoj uniji: kako dalje; Hrvatske TV drame i serije: (1956. - 1971.); Kosta Angeli Radovani (monografija); Povijest hrvatskoga jezika, knj. 2: 16. stoljeće; Sto prirodnih znamenitosti Hrvatske, Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu.

U prvim desetljećima nakon II svj. rata u umjetnosti pretežno se stvara spomeničko kiparstvo, isprva u socrealističkoj maniri, a ubrzo potom slobodnim umjetničkim ostvarajima (Vanja Radauš, Kosta Angeli Radovani, Frano Kršinić i dr.).

Autor je brojnih monografija a neke od poznatijih su Hrvatska izvorna umjetnost, 1973.; Ivan Rabuzin, 1976.; Edo Murtić, 1978.; Kosta Angeli Radovani, 1981; Krsto Hegedušić, 1985.; Dubravka Babić, 1987. Bio je urednik nakladničkih cjelina, urednik recenzent ili član uredništva brojnh domaćih i inozemnih nakladničkih kuća.

Nižu se nadalje gotovo sva relevantna imena domaćih autora 20. stoljeća: Menci Clement Crnčić, Robert Frangeš-Mihanović, Frano Kršinić, Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Oskar Herman, Vilko Gecan, Milivoj Uzelac, Ljubo Babić, Marino Tartaglia, Oton Postružnik, Vanja Radauš, Krsto Hegedušić, Ivan Lozica, Ivo Dulčić, Antun Masle, Đuro Pulitika, Dušan Džamonja, Vojin Bakić, Kosta Angeli-Radovani, Edo Murtić, Oton Gliha, Branko Ružić, Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Ivan Kožarić, Julije Knifer...

Ona će svaku oblikovnu ortodoksiju i tvrdokornost žrtvovati u korist promjenjivih i pokretljivih znakova života te oblikom i slovno osnažiti postojanje smisla - dakako izvan kompenzacijskih nagona ili pukih varijabilnih moći koji sladostrasno uživaju u čitanjima istoga na stotinu načina; ponajmanje u ime pukoga efekta ili - što bi rekao kipar Kosta Angeli Radovani - konja s grivom

Još moramo obnoviti četiri slike, dva sakralna barokna kipa, tri komada namještaja i drvenariju te završiti restauriranje knjiga. Na drugom kraju stana, u Ribarovu carstvu, odmah s vrata uočavaju se tri biste: Josipa Broza, rad Antuna Augustinčića, Ivana Ribara, kojeg je i9sklesao Kosta Angeli Radovani, te njegova sina, skojevca Ive Lole Ribara, djelo kipara Tome Rosandića.

Najeminentnija imena moderne hrvatske umjetnosti osnivači su Zadruge, kao što su: Edo Murtić, Tomislav Krizman, Branko Ružić, Oton Gliha, Marino Tartaglia, Mladen Veža, Vojin Bakić, Ivan Šebalj, Krsto Hegedušić, Kosta Angeli Radovani i dr.

Uz skulpture Meštrovića, Kerdića i Valdeca iz prve polovice stoljeća, ističu se djela hrvatskih kipara kao što su Kosta Angeli Radovani, Vanja Radauš, Branko Ružić, Petar Smajić, Šime Vulas i Oskar Nemon.