Imamo svake godine goste, po četiri postrojbe iz Hrvatske, osim Požege i Kostela, s kojima smo pobratimi jer smo s njima učlanjeni u Povijesne postrojbe Hrvatske vojske.

Organizator je bila najstarija udruga kuburaša Kostelska pistola - Keglevićeva straža iz Kostela čija tradicija seže u 1533. godinu a koja je uz još deset udruga bila i organizator prve smotre prije 20 godina.

Na svečanoj zastavi ispod grba nalaze se grančice stabla kostele koje simboliziraju višestoljetni drvored kostela, koje krase gotovo sve ulice u Zadvarju.

Uz besplatni kapuz i fažol, posjetitelji će imati priliku degustirati domaću hranu, koju će pripremiti ugostiteljski objekti Šmrika, Timun, Mladenka, Zelengaj, Ronjgi, Kostela i Nono Frane.

Gostovale su povijesne postrojbe iz Karlovca, Varaždina, Ivanca, Bakra, Križevaca, Bjelovara, Čakovca, Zeline, Zaboka, Omiša, Kostela, Petrovskog, Pregrade, Klisa, Otočca, Županje, Zaprešića, Donja Stubica, Orahovica, te iz Tomislavgrada (BiH) i skupina iz Halsbacha (Njemačka) s barunom Trenkom i svitom s dvora Marije Terezije.

Nakon Punta, Opatije, Kostela, Vižinade, Novalje i Umaga stigla i karavana jedinstvenog hrvatskog putujućeg festivala Melodije Istre i Kvarnera sinoć je gostovala i u Rijeci.

U Gospić su stigli Dubrovački trambulini, Šibenska gradska straža, Hrvatski sokol iz Osijeka, Frankopanska garda iz Ogulina, Požeška građanska straža, Gradska straža Bakar, Keglevićeva straža iz Kostela, Karlovačka građanska garda, Družina vitezova zlatnog kaleža, Otočki graničari i Tahijevi puškari iz Donje Stubice.

Središnji kulturno-umjetnički program u subotu je počeo već u jutarnjim satima, smotrom povijesnih postrojbi - Ivanečke rudarske čete, Zrinski garde iz Čakovca, Husarske garde iz Varaždina, kuburaša Barun Hellenbach iz Marije Bistrice, Koprivničkih mušketira i haramija i Keglevićeve straže iz Kostela.

Půjdeme v den pohřeba do kostela, a pomodlime se zaň, ač jeho duše byla tak čista, sněhobyla že toho jiste nema potřeby. (otišao je veliki čovjek, kojeg smo toliko voljeli zbog njegove neizmjerne ljudskosti, ogromne inteligencije, nježnosti i plemenitosti

Maruševečki kuburaši sudjelovali su na smotri kuburaških udruga iz Krapinsko-zagorske županije, a sudjelovali su Kostelska pištola iz Kostela, Sveti Petar iz Brezna, Prišlinska kubura iz Prišlina, Leopold Mandić iz Hromeca, Složna kubura iz Pregrade, KD Klenovec, Marija Bistrica i domaćin Taborska kubura.

Razlog da se Petrovsko izvorno zvalo Konoba treba tražiti u inače poznatoj činjenici iz povijesti krapinskog kraja u tome što su plemići iz Krapine i Kostela na području današnjeg Petrovskog na svojim posjedima imali vinograde, a uz njih i svoje ladanjske kurije, gdje se u podrumima čuvalo i dozrijevalo vino.

da sumiram: lokalni mediji u hrvata natječu se tko će pokrenuti lokalniji medij i tko će se baviti problemima najužeg zavičaja. ekonomski to je komplicirano, a da bi kako tako držalo vodu ide se u pravcu amaterizacije novinara i prikapčanja na lokalne proračune. epilog: lokalni mediji koji pokrivaju pet sela i dva zaseoka nikada neće biti profitabilni, samim time ni profesionalni ni politički neovisni. lokalni mediji zamišljeni na hrvatski način osuđeni su da budu lokalna kostela pored koje prođu mnogi, koju ne zalijeva nitko, a pribodeni oglasi ovise u rpvom redu o ažurnosti komunalnih redara.

Drugog dana počele su pripreme za drugo izdanje Dan Kostela koji će se održati 29. kolovoza 2009. godine

Kostela je, moglo bi se reći, ponosna.

Kostela je submediteranska biljka čije su stanište šume hrasta medunca, te šikare.

Kostela je listopadno drvo koje može narasti i do 20 m.

Kostela cvjeta u travnju i svibnju, a tada i lista.

Na Neretvi bači klišća i rašćiku, ujti se košćele koja na ovom forumu reste ko kostela i ki kostila.

Dane grada uljepšale su povijesne postrojbe Omiški gusari, hajduci iz Tomislavgrada, skupina Beli volk iz Ljubljane koja je izvela i atraktivnu vitešku igru, zatim, Vranski vitezovi te postrojbe iz Križevaca, Čakovca, Požege, Varaždina, Krapine, Marije Bistrice i Kostela.

Kraj koji je tijekom srednjeg vijeka pripadao gospodarima obližnjeg Kostela, karakterizira netaknuta priroda s brojnim mogućnostima za izletnički i sportsko rekreativni turizam.

Nu godine 1557. dne 25. veljače u Ratisboni pomilova kralj Ferdinando sinove Petra Keglevića, te im povrati otčevu polovicu Kostela i Krapine, ali Luka Sekelj nehtjede ove polovice iz dobra predati, te se radi toga porodiše velike svadje medju Sekeljem i Keglevićevimi sinovi Franjem, Matijom, Petrom i Šimunom, koji tekar godine 1560. svoju polovinu krapinskih pristojališćah natrag dobiše, kad su još samo tri sina Petrova na životu bila, po imenu Matijaš, Petar i Šimun, koji godine 1560. i 1564. svoja zagorska imanja Kostel, Lobor, Buzin i Krapinu na troje razdieliše, dočim vlastničtvo grada Krapine s polovicom pripadakah i unapred ostade kod porodice Sekeljah, na temelju prava Imbrekovićah.

Tko je jednom s osamnaest, s devetnaest godina gledao zagvoške djevojke kako se kod Svih Svetih, o Sisvetim, kad zriju kostele, skupljaju pod kostelama, a zjenice im crnje i krupnije od kostela, taj za cio život zapamti zašto je Zagvozd nazvan vilinskim.

Festu su uveličali i gradska straža sv. Grgura iz Požege, zrinsko-frankopanska garda iz Čakovca, Keglevićeva straža iz Kostela te varaždinska garda.

Kostela je submediteranska biljka čije su stanište šume hrasta medunca, te šikare.

Od 1238. do 1339. G. je s prekidima pripadao feudalnom gospodaru Kostela (Pietrapelosa), a 1358. došao je pod vlast Venecije.

Od 1996. godine traje neraskidivo prijateljstvo Kostela i Dubrovnika koje svake godine njeguju povijesne postrojbe " Dubrovački Trombunjeri " za vrijeme Sv. Vlaha i " Keglevićeva straža Kostel " za vrijeme Uskrsne Kostelske pištole.

Inače, u organizaciji Udruge Eko Meteor će u subotu, 4. lipnja, u 10 sati na gradskoj rivi ispred kafića Kostela, bit održan veliki prosvjed povodom devastacije makarskog poluotoka.

Njemu u čast su postrojene povijesne postrojbe Keglevićeva straža i kuburaška društva Kostelska pištola iz Kostela i Sveti Juraj iz Hlevnice.

Sve do 1999. godine, govori nam Valentin Južnič, župan Občine Kostel, područje Kostela bilo je u sastavu tada i sada jedne od najvećih slovenskih općina, Občine Kočevje.

Nije utvrđeno dolazi li od nekakve pregrade kojom je sutjeska riječice Kosteljine bila pregrađena, ili je vlasnik Kostela Juraj Branderburški smjestio svoje obrambene čete pred gradom na padinama Kunagore.