Nakon rata je Kotarski sud u Dvoru na Uni presudio 7. veljače 1946. da se konfiscira celokupna imovina pokretna i nepokretna svih stanovnika mjesta Zrinj Narodnih neprijatelja i to bez obzira gdje se takova nalazi imovina.

U njoj je dugi niz godina djelovao Kotarski sud uspostavljen za cara i kralja Franje Josipa I - 1876. godine.

Nadležni su mu bili kotarski sud, Sudbeni stol, Banski stol, ministar pravosuđa, a to se pravo protezalo i na Komoru.

Međutim, 1947. godine, dodaje se u obrazloženju, Ugovorom o miru s Italijom Palagruža je vraćena tadašnjoj Jugoslaviji, a 1948. godine Kotarski sud u Korčuli donio je rješenje kojim je naloženo brisanje vlasništva Lastovu.

Godine 1875. otvara se kotarski sud a od 1878. nastavlja se masovno doseljavanje Čeha, Mađara i Nijemaca nakon čega je izražena jaka mađarizacija domaćega pučanstva.

Sudbenost u prvoj molbi vrše: 1) Inokosni sudovi, i to: kotarski sudovi, između ostalih i Kotarski sud u Karlovcu, te gradsko-delegirani kotarski sudovi u mjestima gdje su sjedišta kraljevskih sudbenih stolova do 1884. godine kada su ukinuti, a umjesto njih su u sjedištima sudbenih stolova osnovani kotarski sudovi koji nastavljaju obavljati sudbene funkcije ukinutih sudova. (Zbornik zakona i naredaba, godište 1884, br. 24.).

Tijekom drugog svjetskog rata formirao se na oslobođenom području Hrvatske kod Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Sudski odjel koji prerasta i u razdoblju neposredno nakon rata djeluje kao Narodni kotarski sud.

Gradivo je iz Historijskog arhiva Rijeka preuzeto u Historijski arhiv Pazin u sklopu fonda Kotarski sud u Buzetu (HR-DAPA-246) tijekom druge polovine 1960 - ih godina.

K broj K 174/49/2/II U IME NARODA PRESUDA Kotarski sud u Belom Manastiru, u veću sastavljenom od pretsednika veća Begović Milana, pretsednika kotarskog suda i članova veća sudaca porotnika Balaš Despota jz Karanca. i Radenović Dušana iz Čeminca. uz učešće zapisni ¬ čara Sečujac Nade, po optužnici Javnog tužioštva kotara Beli Manastir broj K 111/49 protiv okrivljenog Zlatarić Jerka zemljoradnika iz Gajića, zbog krivičnog dela privredne sabotaže, koji se nalazi u pritvoru od 23. VIII. 1949. god.

Stara gradska vijećnica je za povijest Koprivnice posebno važna jer je najstariji očuvani zidani objekt u gradu Koprivnici koji se koristio kao stari magistrat od 17. stoljeća, potom kao podžupanija, zatim Kotarski sud sa gradskim zatvorom, prostor UNHCR-a, SDK-a, a dio zgrade se koristio i kao privremeni smještaj i društveni stan.

Prema Zakonu o trgovačko-mjenbenoj sudbenosti iz 1876. godine (Zbornik zakona i naredaba 1876, br. 86) nadležnost da vrše sudbenost u trgovačkim stvarima u prvoj molbi imali su sudbeni stolovi te kotarski sudovi u Bakru i Senju, kao i oni kotarski sudovi koji će naredbom bana biti određeni da u stanovitom okolišu vrše trgovačko-mjenbenu sudbenost, pa je tako Naredbom iz 1896. godine određeno da će Kotarski sud u Karlovcu počam od 01. 07.1896. godine vršiti trgovačko-mjenbenu sudbenost za svoj teritorijalni opseg (Zbornik zakona i naredaba 1896, br. 22).

Iz godine u godinu ovdje nastaju pošta, kotarski sud s državnim odvjetništvom, porezna uprava, banke i novčarski zavodi, tiskara, škole, hoteli, bolnica, Društvo za uređenje grada, razna športska društva i sekcije, paromlin, šećerana, tekstilne tvornice, brojne obrtničke i trgovačke radnje i dr. Sve je to utrlo put da Čakovec 1934. stekne status grada, upravnog, gospodarskog i kulturnog središta Međimurja.

Zahvaljujući ljubaznosti ravnatelja te institucije gospodina Gorana Crnkovića i uz pomoć vrsnoga arhiviste gospodina Ivana Peranića pronašao sam 3. svibnja 1999. u spisu zavedenom pod Ostavina Jakoba Božića sve dokumente vezane za posljednje dane života Janka Polića Kamova (Citirati: Državni arhiv u Rijeci-DAR, Kotarski sud Sušak-PR 9, Ostavinski predmet Os-122/1910. iza Jakoba Božića/Janka Polića Kamova).

Isto se može vidjeti u sačuvanom gradivu ovog fonda u Zbirci isprava gruntovnog ureda Kotarskog ureda (kao suda) Karlovačkog za 1857. godinu iz prijepisa obveznica pohranjenih pod tekućim brojem 33 (I 1857/52) i tekućim brojem 111 (I 1857/136) vidljivo je da su intabulacije, za područje grada Karlovca, 7. rujna 1850. godine vršene na temelju odluke Magistrata grada Karlovca u intabulacionu knjigu 14, dok su za isto područje 27. rujna 1850. godine intabulacije vršene na temelju odluke suca pojedinca Kotarskog suda grada Karlovca u intabulacionu knjigu toga suda 1., prije 14. Ovo bi mogao ujedno biti indikativan podatak (u nedostatku preciznijih izvora) da je Kotarski sud Karlovac započeo s radom u mjesecu rujnu 1850. godine.

Sud je djelovao kao Kotarski sud u Karlovcu sve do ustavnih promjena 1963., kada postaje Općinski sud.

Do 1951., kada je osnovan Okružni sud u Gospiću, Okružni sud u Karlovcu bio je teritorijalno nadležan i za područne kotarske sudove Brinje, Donji Lapac, Gospić, Gračac, Otočac, Perušić, Titova Korenica, Udbina te za kotarski sud u Glini koji iste godine dolazi u nadležnost novog Okružnog suda u Sisku.

Kotarski sud Sremska Mitrovica mijenja naziv u Sreski sud Sremska Mitrovica 1929. na temelju Zakona o uređenju redovnih sudova za Kr.

Zakonskom odredbom o izricanju osuda, o nazivima sudova i sudaca i o upotrebi čistoga hrvatskog jezika kod sudova, Sreski sud mijenja naziv u kotarski sud (NN, 6/1941).

Poslije rata ponovno postaje Okružni sud i nadzorni je sud za svih osam područnih kotarskih sudova na teritoriju Okružnog NO-a Karlovac: Karlovac, Vojnić, Vrginmost, Slunj, Ogulin, Vrbovsko, Žumberak i Kotarski sud Pisarovina.

Kotarski sud u Dvoru na Uni po predsjedniku Nikoli Vujačiću, donio je 1946. godine presudu " u ime naroda " o konfiskaciji imovine stanovnika Zrina jer su " svi stanovnici mjesta Zrin za borbu sposobni vodili borbu protiv NOV-a, a zatim ukoliko nisu strijeljani, ubijeni ili poginuli, pobjegli su u toku rata ".

Pored izraelskih tužbi i GK Zagorje tuži 1994. godine Coning zbog isplate 10,7 milijuna dolara štete, a kotarski sud u Beershevi već sljedeće godine donosi presudu protiv DP Coninga.

Da ovako inventivan pristup ekonomiji ne poznaje granice, 1996. posvjedočio je izraelski Kotarski sud u Beerschevi.

Prema Sabljakovom Miestopisnom riečniku Dalmacije, Hrvatske i Slavonije iz 1866. godine, Jastrebarsko je 1857. bilo trgovište u Zagrebačkoj županiji, imalo je županijsko-kotarski sud i poštu u mjestu, bilježništvo i sučiju za sebe, 132 kuće s 1042 stanovnika.

Austrijska uprava gradi neke kapitalne objekte; kotarski sud, općinsku zgradu, zgradu građanske škole, vodovod, duhansku stanicu.

Zgrada Suda (Palača suda) je 1902. godine izvorno građena za Kraljevski kotarski sud, no u novije vrijeme u jednom je dijelu bila smještena i policija.

Kraljevski kotarski sud u Karlovcu osnovan je 1850. kao sudište prve molbe.

Kotarski sud u Dubrovniku kao zemljoknjizni sud, trebao je izvrsiti uknjizenje.

Godinu dana kasnije prema naredbi Cara otvoren je u Biogradu prvi Kotarski sud što je ujedno bio početak organizirane vlasti u Biogradu.

Pri stvaratelju je djelovao kotarski sud (Giudizio distrettuale di Lovrana) čije je poslove također vodio kotarski povjerenik uz pomoć dvojice prisjednika (assessori).

Tada nastaju zgrada Kotarske oblasti, Kotarski sud, Prva hrvatska štedionica, javna bolnica, zgrade škola u Zagrebačkoj i Kurilovečkoj ulici, te najamne vile za predstojnika Kotarske oblasti i Turopoljskog nadšumara.