Moć generalnih civilnih povjerenika u Trentu i u Trstu ovisila je i o činjenici da su imali ulogu posrednika u razmjeni informacija između Ureda za nove pokrajine i kotarskih civilnih povjerenika.

Kotarevi Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica i Križevci činili su područje OK KPH Bjelovar koji je u stalnom sastavu osnovan u kolovozu 1942. Od 1942. rukovodstvo OK KPH Bjelovar bilo je povezano s Povjerenstvom CK KPH u Zagrebu, a nakon toga s OblK KPH za Zagreb koji je osnovan u rujnu 1943. U svibnju 1945. OK KPH Bjelovar imao je u svom sastavu šest kotarskih komiteta: Bjelovar, Đurđevac, Garešnicu, Koprivnicu, Križevce, Vrbovec i Mjesni komitet Bjelovar.

U tom razdoblju OK KPH Bjelovar imao je 8 kotarskih komiteta: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Koprivnica, Križevci, Kutina, Vrbovec, Đurđevac i Gradski komitet Bjelovar.

Fond sadrži gradivo nastalo radom ONO-a Banije a sastoji se od registraturnih pomagala, općih spisa, sjedničkih zapisnika sa okružnih skupština, izvještaja slanih višim organima vlasti, raznih izvještaja kotarskih i gradskih narodnih odbora, prepiski ONO-a Banije sa višim i nižim organima vlasti, raznih uputstava, statističkih i drugih podataka.

Na temelju obavijesti Ministarstva poljoprivrede od 13.5.1872 br. 5929 Namjesništvo Primorja u Trstu izdalo je 25.9. 1872. Priopćenje o podjeli Primorja na 4 šumska kotara (Trst, Tolmin, Volosko i Pazin) te njime propisalo nadležnost i ustroj pokrajinske i kotarskih inspekcija kao stručnih tijela zaduženih za upravljanje šumama (BLOLAI XXII. 19.12.1872).

Ukupno se sastojao od 341 kutije u kojima su redom odložene dokumentacijske cjeline: 1/CKKPH, 2/Povjerenstva CKKPH, 3/Oblasni komitet KPH Zagreb sa svim okružnim komitetima i fragmentima kotarskih komiteta iz njegove nadležnosti i Mjesnim komitetom Zagreb, 4/Oblasni komitet KPH Slavonija sa svim okružnim komitetima i fragmentima kotarskih komiteta iz njegove nadležnosti, 5/Okružni komiteti koji su bili direktno povezani s Centralnim komitetom: Gorski kotar, Hrvatsko primorje, Pokuplje, Lika, Karlovac i Banija; 6/Oblasni komitet za Istru s fragmentima okružnih komiteta s njegovog područja, 7/Oblasni komitet KPH za Dalmaciju sa svim okružnim komitetima i fragmentima kotarskih komiteta iz njegove nadležnosti.

Nadležnosti kotarskih narodnih odbora definirane su kao temeljni zadaci i kao posebni poslovi u oblastima plana; poljoprivrede; trgovine, industrije i obrta; radnih odnosa; financija; kulture i prosvjete, te narodnog zdravlja i socijalnog staranja.

Rad kotarskih narodnih odbora kontroliraju okružni i oblasni narodni odbori tj. njihovi izvršni odbori te Sabor i Vlada NRH.

Danas oko 14 i 30 sati u ulici Put kotarskih serdara, nepoznati je počinitelj iz trgovine Bakmaz uz prijetnju hladnim oružjem otuđio novac.

Zakonom od 5.2.1886. godine O ustrojstvu županija i uređenju uprave u županijama i kotarima (čl. 41; toč. 1 i čl. 46; toč. 3) je određeno da su se svi poslovi građevinskih službi (koji su pokrivali i područje vodoprivrede) trebali obavljati kod kotarskih oblasti.

Za utvrđivanje ili potvrđivanje određenih imovinsko-pravnih odnosa pojedinaca te za istraživanje svakodnevnog života i običaja poslužit će podaci sadržani u parničnim, ostavinskim spisima, zbirkama oporuka i isprava kotarskih i općinskih sudova (ovisno o sačuvanosti gradiva) te u gradivu parničnih i kaznenih predmeta Okružnog suda (Sudbenog stola) u Karlovcu.

Okružni sudovi vrše nadzor i odlučuju o žalbama podnesenim protiv odluka kotarskih sudova, te su nadležni u prvom stupnju suditi krivične stvari (krivična djela: protiv naroda i države; protiv narodne imovine; protiv pravosuđa; protiv opće sigurnosti ljudi, imovine i javnog saobraćaja; protiv službene dužnosti; pravljenja lažnih isprava, lažnih mjera i lažnog novca) te građanske stvari (imovinsko-pravni sporovi u kojima je jedna stranka država, državno poduzeće ili državna ustanova; sporove koji proizlaze iz međusobnih odnosa bračnih drugova, a ne tiču se čisto imovinsko-pravnih zahtjeva, među koje naročito spadaju sporovi o važnosti, ništavosti i razvodu braka; sporovi o naknadi štete koju učine građanima javni službenici nepravilnim vršenjem službe; sporove o rudničkim i pomorskim stvarima, vođenje trgovačkog registra).

Plenum OK KPH pored stalnih članova činili su sekretari kotarskih i mjesnih komiteta te sekretar okružnog komiteta SKOJ-a.

Godine 1942. brojao je 6 kotarskih komiteta (Karlovac, Slunj, Vojnić, Vrginmost, Veljun i Cazin).

Krajem 1946. komitet je imao u sastavu 8 kotarskih (Karlovac, Slunj, Vojnić, Vrbovsko, Vrginmost, Ogulin, Pisarovina, Žumberak) i GK KPH Karlovac.

Nakon oslobođenja zemlje primarni je cilj komiteta bio formiranje i učvršćivanje kotarskih partijskih organizacija i partijskog aparata te osposobljavanje kotarskih komiteta za samostalan rad.

Civilni komesarijati uspostavljeni su u prosincu 1918. ili s početkom 1919. godine u sjedištima kotarskih poglavarstava (1868 - 1918) u Poreču, Pazinu, Puli, Kopru, Voloskom i Lošinju kao tijela talijanske uprave na okupiranom području, a nastavili su djelovati s prema austrijskim propisima te odlukama i odredbama nove talijanske vojne uprave.

Gradivo nastalo prije 1945. većim diijelom čine fondovi uprave, kao što je Vojni komunitet Petrinja 1753 - 1873, gradskih poglavarstava Kostajnice, Petrinje i Siska te kotarskih oblasti i općina s kraja XIX. i početka XX. stoljeća, kao i gradivo pravosudnih organa te prosvjetnih ustanova, ali i fragmenti gradiva gospodarskih čimbenika toga vremena.

Osim op ć inskih i kotarskih službenika i redarstvenika, prvi su zaposlenici našli radna mjesta u stanici za otkup duhana godine 1912. te u boksitnom rudniku 1935. Dakle, u prvim desetlje ć ima prošloga stolje ć a, otvaranjem boksitnih rudnika i osobito proizvodnjom duhana širokobriješki puk prebrodio je mnoge muke i gospodarski se razvijao.

Serija OblK za Zagrebačku oblast obuhvaća dokumente nastale od 1943. do srpnja 1945. a sadrži zapisnike sastanaka OblK, izvještaje upućene CK KPH i Povjerenstvu za Zagreb, dopise, direktive i upute koje su slali CK i Povjereništvo, direktive, cirkularna pisma, upute i dopise upućene okružnim komitetima o kadrovskim promjenama, pripremama za održavanje okružnih, kotarskih i općinskih partijskih konferencija, podatke o prikupljanju pomoći, smještaju izbjeglica iz Podravine, evakuaciji stanovništva s područja Kalnika na područje Bilogore i Moslavine; izvještaje Mjesnog komiteta Zagreb, Oblasnog komiteta SKOJ-a, štabova II. operativne zone, popise članova okružnih i kotarskih komiteta.

Serija OblK KPH za Zagreb sadrži: spise i zapisnike Povjereništva CK KPH za Oblast Zagreb iz 1949 - 1953. koje je pripremilo Prvu oblasnu partijsku konferenciju za osnivanje oblasnog komiteta, zapisnike i materijale sjednica OblK, oblasnih konferencija i plenuma, zapisnike biroa OblK, zapisnike, izvještaje i materijale o radu radnih tijela (Organizaciono-instruktorsko odjeljenje, Odjeljenje za agitaciju i propagandu, Kadrovsko odjeljenje, Komisija za selo) izvještaje o radu i statističke podatke o članstvu, dopise i okružnih i kotarskih komiteta sa svog područja.

Vaš je autor tek jedan od ljudi koji su pred više od desetak godina tvrdili da 500 kotarskih obitelji može i treba živjeti od vina i ulja, u potpunosti ili djelomično, a to se pomalo ostvaruje.

Banska vlada proglašavala je naredbe austrijskih središnjih organa, čuvala evidencije opisa zemaljskih, županijskih i kotarskih granica.

Njihove upravne funkcije obuhvaćale su: provedbu popisa stanovništva i izbora, poslove vezane uz izradu katastra, poslove vezane uz vojne obveznike (provedba novačenja i odobrenje i nadzor dopusta), upravljanje kotarskim financijama, vođenje crkvenih financija i nadzor nad općinskim financijama, prikupljanje državnih poreza i davanja, nadzor nad javnom redom i sigurnošću (redarstveni poslovi, sprječavanje krijumčarenja, odobravanje javnih skupova, izdavanje potjernica), upravljanje kotarskom infrastrukturom i vezama (izgradnja i popravak cesta, rad poštanskih ureda), imovinom i dobrima, nadzor nad obrtom i trgovinom (izdavanje dozvola za obavljanje trgovine i obrta, kontrola cijena proizvoda i usluga), poslove s područja školstva (nadzor nad održavanjem nastave i radom škola) i javnog zdravstva (rad kotarskih liječnika i poslovi vezani uz cijepljenja i prevenciju od zaraza) te nadzor nad dobrotvornim ustanovama.

Riječ je o građi kotarskih sudova Korčule, Blata, Orebića, Lastova, te raznim obiteljskim fondovima i zbirkama itd.

To su naprimjer odluke i rješenja o nastupu i istupu iz službe kotarskih službenika 1945 - 1955, isplatne liste radnika i službenika kotara 1945/1955, ugovori o učenju 1945/55, zapisnici o polaganju pomoćničkih ispita 1946/55, evidencija ugovora o učenju 1949 - 1952, registar naučničkih ugovora 1949/52, registar izdanih radnih knjižica 1947/52, personalni dosjei službenika Kotara 1945/55 i dr. Tu su i glavne knjige i rasporedi poreza 1945/55, budžet i završni računi Kotara, kotarskih poduzeća i ustanova 1947/55, kupoprodajni ugovori 1952/53, ostavinska riješenja 1950 - 1953, riješenja o dodjeli stanova i odobrenju za građenje 1951/54. Na socijalnu zaštitu odnose se odluke i riješenja o postavljanju starateljstva, dodjeljivanju raznih soocijalnih pomoći i drugo.

To je rezultiralo formiranjem novog Okružnog komiteta u kolovozu 1942. Za trajanja rata OK KPH Čazma je rukovodio radom kotarskih komiteta Sisak, Garešnica, Kutina i Dubrava.

Novoformirani okružni komitet za Srednju Dalmaciju upravljao je radom kotarskih i mjesnih komiteta na svom području (Sinj, Split, Trogir, Muć, Solin, Omiš i MK Split).

OK KPH Split imao je u svom sastavu sedam kotarskih (Sinj, Trogir, Split, Muć, Vrlika, Omiš, Trilj) i Mjesni komitet Split.

Nakon završetka rata primarni je cilj komiteta bio formiranje i učvršćivanje kotarskih partijskih organizacija i partijskog aparata te osposobljavanje kotarskih komiteta za samostalan rad.