Kotarsko vijeće je predstavničko tijelo svih građana, a vijeće proizvođača je predstavničko tijelo proizvođača.

Kako je bilo nezamislivo da bi Općina Vrsar i porečko Kotarsko školsko vijeće dozvolilo otvaranje hrvatske škole, nakon tri godine zahtjev je odbačen.

Po žalbi protiv rješenja Općinskog suca za prekršaje riješava u drugom stupnju Kotarsko vijeće za prekršaje pri NOK Krapina.

Dio njih je nakon saslušanja kažnjen zatvorskim kaznama u trajanju do 30 dana ili manjim novčanim kaznama, a dio je vraćen u Brod. ondje je kotarsko načelništvo neke pustilo kućama, a druge kaznilo s nekoliko dana zatvora.

U administrativno političkom smislu kao centar Turopolja bila je općinsko i kotarsko središte, te sjedište grada s 58 naselja.

Izvršno tijelo bilo je općinsko načelstvo koje je birao općinski odbor, a nadređeno mu je bilo kotarsko načelstvo.

Druga austrijska uprava Pod austrijskom vladavinom, kao dio Kraljevine Dalmacije, Šibenik je kotarsko središte s općinskom upravom i načelnikom.

Čudno je što je Obrtni zbor osnovan u mjestu koje nije bilo kotarsko, jer je u sjedištu kotara, u Prelogu, već postojao Obrtni zbor.

Ako je bio mali broj obrtnika takvo se udruženje moglo osnovati za više kotara, ali je najmanji broj članova. morao biti 30. Međutim u Kotoribi je bilo obratno, jer je tu postojao Obrtni zbor, iako Kotoriba nije bila kotarsko mjesto.

Od sredine 19. do sredine 20. stoljeća Dugo Selo bilo je kotarsko mjesto, pedesetak godina imalo je status općine, te je 1997. saborskom odlukom dobilo status grada.

Naime, tek propis kojeg 1937. godine donosi Kotarsko (sresko) poglavarstvo Dubrovnika, naslovljen« Pravilnik za vođenje stranaca po gradu », propisuje uvjete za stjecanje vodičke dozvole, tj. zvanja vodiča.

Kotarsko školsko vijeće u Zadru, 1878. godine, donosi Odluku da se iduće tj. 1879. godine u Škabrnji otvori redovita jednorazredna škola.

Tako je od sredine 19. do sredine 20. stoljeća Dugo Selo bilo kotarsko mjesto, zatim je pedesetak godina imalo status općine.

Kotarsko poglavarstvo Crikvenica ustrojeno je potom krajem 1922. na temelju Zakona o oblasnoj i sreskoj samoupravi i Zakona o opštoj upravi (oba objavljena u SLN 92/22 i NN 101/22).

Nakon odlaska Turaka iz ovih krajeva, sredinom 18. stoljeća Slatina je imala status sela unutar Kotara Virovitica, a već 1848. postaje kotarsko središte.

Iza drugog svjetskoga rata privatna trgovina slabi, a 29. travnja 1947. godine osniva se »RAZVITAK«, kotarsko trgovačko poduzeće s deset uposlenih radnika.

Prema tome zakonu imenovanje je metkovskih učitelja prešlo na Kotarsko školsko vijeće u Metkoviću, koje otada postoji.

Zlatar je kotarsko središte do 1955. godine, a 1962. prestaje biti i općina.

Na osamljenoj tabli, koju danas rijetko tko pogleda, netko je zapisao prilično potresne riječi: »Nestalo je u međuvremenu mlinica i rakova, nestaje larme (galame), dice i blaga.« To je stvarnost ne samo Kosinja nego i cijeloga tog kraja i općine Perušić, koji je nekada bio kotarsko središte.

Posada iz Donjega Lapca povukla se uvečer 29. srpnja u Boričevac i kotarsko središte narednog je jutra već u ustaničkim rukama.

Kotarsko školsko vijeće Upravnom vijeću Klane da se zbog podizanja škole na trećerazrednicu izgradi nova školska zgrada sa stanom za učitelja.

Nekad poznato kotarsko središte i trgovište ovog dijela Hrvatskog zagorja i danas, sa svojih 600 stanovnika, čuva i nudi pogledu tragove svoje bogate prošlosti.

Poslije ukidanja Vojne krajine od 1886. godine Donji Lapac je općinsko središte u kotaru Udbina, a od 1892. godine i kotarsko središte u županiji Lika-Krbava.

Tu funkciju je obavljao i poslije II svjetskog rata, jer je bio općinsko i kotarsko središte, da bi 1955. godine postao središte veće, a sada već bivše, istoimene općine.

Nakon 2. svjetskog rata javni promet se ubrzano razvija, pa je tijekom 1947. godine formirano Kotarsko poduzeće za prijevoz putnika u javnom gradskom i prigradskom prijevozu, koje je funkcioniralo pod različitim nazivima do 1961. godine.

Pokrajinski školski zakon donesen je 1870. Kotarsko školsko vijeće Volosko počinje djelovati 1.12.1869.

Sve dosadašnje teorije bile su moguće dok se isključivao domaći, izvorni kotarsko-bukovički etnički element, korijen tog pejsaža koji kao da je gumicom izbrisan iz školske zadaćnice. Danas treba prevrnuti svaki kamen, pod svakom stijenom možda naiđemo na istinu.

Nakon 1952. unutrašnji ustroj stvaratelja se mijenja: kotarsku skupštinu zamjenjuju kotarsko vijeće i vijeće proizvođača kao predstavnička tijela čija je temeljna funkcija bila obavljanje poslova iz nadležnosti lokalnih vlasti.

Kotarsko vijeće, u čijem je sastavu moglo biti od 30 do 70 odbornika birali su na rok od četiri godine neposredno stanovnici kotara, a vijeće proizvođača s mandatom od dvije godine zaposlenici poduzeća u proizvodnji i prijevozu te trgovini.

Funkciju izvršnih i upravnih tijela koju je do 1952. imao izvršni odbor preuzimaju savjeti, koje bira kotarsko vijeće za obavljanje poslova iz nadležnosti državne i kotarske uprave.