Mene su odredili za sekretara Kotarskog komiteta Slunj, koji je imao šest općina: Slunj, Primišlje, Cetingrad, Rakovicu, Močila i Cvijanović Brdo.
Mene su odredili za sekretara Kotarskog komiteta Slunj, koji je imao šest općina: Slunj, Primišlje, Cetingrad, Rakovicu, Močila i Cvijanović Brdo.
Osobito su bili aktivni komunisti u kotaru Donji Lapac, gdje su po selima i zbjegovima uspješno formirali ustaničke odbore i povezivali ih pod komandom sekretara Kotarskog komiteta KPH Gračac Gojka Polovine i rezervnog oficira, Đoke Jovanića, člana KPH.
Obćinski komitet formiran je relativno kasno i pod ingerencom je Kotarskog komiteta SKH Karlovac do 1968., i zatim je dio Međuobćinske konferencije SKH Karlovac.
Do 1962 je pod nadležnosti Kotarskog komiteta Ogulin, zatim Katarskog komiteta u Karlovcu.
Međuopćinska konferencija djeluje kao slijednik Kotarskog komiteta SKH Sisak.
Stoga po direktivi KPH odlazi u rodni Kordun i na funkciji sekretara kotarskog komiteta Vrgin Most sudjeluje u organizaciji oružanog ustanka, već u tim prvim julskim danima ustaničke 1941.
Najviši organ Kotarskog komiteta SKH Čazma bila je Konferencija na kojoj se biraju članovi Kotarskog komiteta.
Teritorijalna nadležnost Kotarskog komiteta SKH Čazma obuhvaćala je teritoriju kotara Čazma.
Na nivo općina bili su osnivani općinski komiteti SKH koji su bili u nadležnosti Kotarskog komiteta SKH Čazma i to komiteti općina Čazma, Draganac, Graberje, Ivanić Grad, Kolštar Ivanić, Križ i Štefanje.
Gradivo je većinom nastalo radom Organizacijsko-instruktorskog oddjeljenja (zapisnici, upute dobivene od Kotarskog komiteta Karlovac) i knjiga blagajne.
Njega su, kao što su zabilježili povjesničari i kroničari, samo nekoliko dana nakon što je preuzeo župu Privlaka na predjelu Sebačevo u noći 26. studenog 1945. godine u 31. godini života na prijevaru hicima u glavu iz pištolja usmrtila dvojica onodobnih zloglasnih djelatnika OZN-e, sekretar Općinskog komiteta Nin Đani Pavlović i član Kotarskog komiteta Petar Ćurko.
OK KPH Nova Gradiška je u svibnju 1945. bio odgovoran OK KPH Slavonije, a sastojao se od kotarskog komiteta Nova Gradiška.
Komandant združenog Štaba gerilskih odreda za Donji Lapac i okolinu bio je Gojko Polovina, odvjetnički pripravnik iz Gračaca, vrlo istaknuti lokalni komunist, odličan organizator, predratni sekretar Kotarskog komiteta KPH za kotar Gračac.
Ubrzo je postala članicom Kotarskog komiteta KPH za Sisak.
Postaje sekretar Kotarskog komiteta KPH za Vrginmost i Vojnić.
Na krajuje odlučeno da arhiv pri Odjelu narodne revolucije u Muzeju istovremeno bude i arhiv Grupe za historiju SKJ/SKH Kotarskog komiteta SKH Rijeka te je konačno uslijedilo i osnivanje novog muzeja, Muzeja narodne revolucije.
Od 1953. česte teritorijalne podjele uvjetovale su prestanak Gradskog komiteta Karlovac te prestanak rada Kotarskog komiteta Karlovac 1967. godine.
Iskusni ilegalac Baltić postaje, već u maju, član Kotarskog komiteta KPK za Glinu.
Tijekom 1942. godine, bio je tajnik Kotarskog komiteta Komunističke partije Hrvatske za Sušak i član Okružnog komiteta Komunističke partije Hrvatske za Hrvatsko primorje i Gorski kotar.
Postepeno omasovljavanje partijskih organizacija u Šibenskom i Zadarskom okrugu rezultiralo je (početkom 1940) osnivanjem Kotarskog komiteta Preko te Mjesnog komiteta za Mali i Veliki Iž.
Naime, Mika Špiljak je na tom sastanku podnio izvještaj o stanju jedne partijske organizacije i zaključio, između ostalog, da se " jedan dio članova KK [ Kotarskog komiteta ] na čelu sa Aleksom češće opija, a sam Aleksa živi nemoralnim životom " (str. 169).
Odrzavali su je kuriri koji su nosili postu od III operativne zone do Kotarskog komiteta Garesnica, koji se tada nalazio u selu Kaniska Iva, a odatle drugim kuririma do Zagreba i natrag.
Kasnije pod nadležnosti je Kotarskog komiteta SKH Karlovac Teritorijalnim promjenama u 1962. ukinut je Obćinski komitet u Topuskom kao i obćina pa je djelokrug te ingerence nad osnovnim partijskim organizacijama prostora Topuskog prenesen na Obćinski komitet SKH Vrginmost.
Manji dio zbirke prispio je u Arhiv preuzimanjem arhivskoga gradiva Kotarskog komiteta SKH Sisak, Kotarskog komiteta SKH Kutina, Kotarskog komiteta SKH Dvor i gradiva Pučke škole Budaševo-Topolovac.
Od 1955. Komitet ima i Sekretarijat koji vodi brigu o provođenju zaključaka Kotarskog komiteta, odluka CK SKH, te priprema sjednice Komiteta i koordinira rad pojedinih organa Komiteta.
U ustanku, Rade je sekretar Kotarskog komiteta KPH za kotar Vrginmost.
Između ostalog, obnašao je dužnost i člana Kotarskog komiteta SKH i u okviru njega sekretara ideološke komisije, zatim je bio sekretar Općinskog komiteta SKH Stari Grad (u vrijeme postojanja općina i gradu), pa predsjednik Općinskog odbora Socijalističkog saveza Rijeke (nakon ukidanja općina u gradu), odbornik Skupštine općine Rijeka i zastupnik u Kulturno-prosvjetnom vijeću Sabora SR Hrvatske.
2. travnja 1945. Samo dan prije oslobođenja Kotoribe poginuo Ivan Knez, organizacijski sekretar Kotarskog komiteta Prelog.
Početkom 1942. bijaše komesar čete u Pokupskom blizu Karlovca, sudjeluje u ratnim operacijama na Petrovoj Gori te u oslobađanju djece iz ustaškog logora Jastrebarsko, da bi krajem iste godine postao sekretar Kotarskog komiteta KPH Bosiljevo.
Na osnovi takvog apsurdnog, nemoralnog i nezakonitog rješenja, zemljišno knjižni ured Općinskog suda u Zadru provodi upis i brisanje vlasnika postojeće zgrade obitelji Peričić, te je pritom pripisao vlasnost ove zgrade u korist »Kotarskog komiteta KPH« Zadar
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com