Dvorac, čiji su prvi vlasnici bili krčki knezovi, a kasnije i Frankopani, u prošlosti je bio simbol bosiljevačkog kraja, a osobit pečat davao je i podatak da se upravo u Bosiljevu rodio Fran Krsto Frankopan.

U dokumentima je zabilježeno slijedeće: Koncem XIII. vieka (1297.) podigoše krčki knezovi Dujmo i Leonardo zabrinuti za duševnu obuku i naobrazbu senjskih građana, izvan gradskih zidina (u Sv. Petru) veličanstven hram sa samostanom reda sv. Franje....

Ovom stečevinom postaše krčki knezovi hrvatskom vlastelom, a sudbina Modruša ostade kroz četiri stoljeća uzko skopčana s ovom odličnom porodicom, koje su članovi usvojili i naslov modruških knezova.

Tako se spominjemo 550. obljetnice Otočke biskupije, uspostavljene zalaganjem Sigismunda Frankopana, gospodara Gacke, a krčki knezovi dozivaju nam u sjećanje znamenitu Bašćansku ploču koja spominje crkvu sv. Mikule u Otočcu, koja se potom spominje i u papinskoj buli 1460. godine.

Nakon Dujmove smrti, njegovi nasljednici - krčki knezovi, nastavljaju vladati otokom u ime Serenissime.

Prvoga smo dana tako mogli početi izrađivati verižnjaču, ali i doživjeti našu regiju u srednjovjekovno doba kada su vladali Krčki knezovi.

Frankopanski kaštel na Kamplinu podigli su Krčki knezovi Frankopani, kroz više stoljeća i više generacija.

Uz zemljoradnju i stočarstvo, postupno se razvijaju ribarstvo i pomorstvo. 1224. godine Krčki knezovi dolaze u posjed Vinodola pa time i Selce dolazi u posjed ove velikaške obitelji. 1572. godine Selce i gotovo cijeli vinodolski posjed preuzimaju knezovi Zrinski koji potiču trgovinu.

Krčki knezovi, Frankopani imali su usvom posjedu početkom 14. st. grad Senj, župe Modruš, Gacku, Vinodol i Drežnik.

Sredinom XIII. stoljeća Krčki knezovi konačno uspijevaju da im hrvatsko-ugarski vladari priznaju punu vlast i nad Vinodolom.

Krčki knezovi (Frankapani) priznavali su dakle dvije vlasti nad sobom, mletačku u odnosu na Krk i hrvatsko-ugarskih vladara u odnosu na kopnena područja (uključujući i Vinodol) pa su vještom i mudrom politikom doveli svoj ugled do vrhunca u vrijeme snažnoga Nikole Frankapana u prvoj polovici XV. stoljeća.

Krčki knezovi bili su vrlo darežljivi prema crkvenim ustanovama.

Krčki knezovi, poslije prozvani Frankopani su se 1449. godine sporazumjeli u Modrušu o podijeli posjeda.

Krčki knezovi, kasnije Frankopani, šire svoj posjed sve do granice s Kranjskom, razvijajući gospodarsku i kulturnu djelatnost.

Krčki knezovi Frankopani su jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima.

Sva jela pripremljena su s namirnicama i na način, kako pretpostavljamo da je to bilo u vrijeme kada su na ovim prostorima živjeli i vladali krčki knezovi Frankopani.

Jedna od njih, ona jedina autentična, cvala je u Rimu i okolici, druga u Hrvatskoj (Krčki knezovi), a treća u Furlaniji (gospodari Kastela).

Važno je istaknuti kako su čitavim područjem Vinodola, pod koje spada i Crikvenica, vladali Krčki knezovi Frankopani od 13. stoljeća pa sve do pogubljenja Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine.

To se može zahvaliti činjenici da su Brinjem u to doba gospodarili krčki knezovi Frankapani (kasnije poznatiji kao Frankopani).

Nazivi mjesta u ovoj Uvali dijelom su određeni njihovim prirodnim značajem (Meline su u antičko doba bile središte za izvoz pijeska, a nešto kasnije poznate po tvornici opeke, a krčki knezovi Frankopani u Solinama su imali nadaleko poznate solane); brodograditeljsko središte Klimno dobilo je naziv prema crkvici svetog Klementa, dok je porijeklo naziva Čižići još uvijek nedefinirano.

Krčki knezovi u 13. stoljeću sastavljaju Vinodolski zakonika, a u 14. st.

Krčki knezovi Stjepan I. i Anž V. vratili su Hugonu VI.

Krčki knezovi ime FRANKOPANI uzimaju tek nakon mnogo godina svoje pristutnosti na ovim prostorima.

Prvi put na ulicama i trgovima povijesne jezgre Šibenika nastupili su Kliški vitezovi iz Klisa, Zrinska garda iz Čakovca, Krčki knezovi, renesansni pjevači i Dječja alka iz Sinja, a posebna atrakcija bili su poljski autentični srednjovjekovni vitezovi iz Bolkov-Wroclava.

Njime vlada dinastija Devin, krčki knezovi Frankopani, grofovi Walsee, a 1466. pripao je Habsburgovcima, pod čijom vlašću ostaje (uz manje prekide) do 1918. Već u 15. stoljeću dolazi do procvata grada zahvaljujući trgovini.

Krčki knezovi Frankopani Vjekoslava Klaića iz 1901. god.

Za Belina vladanja počela je feudalizacija hrvatskog i slavonskog plemstva, pa počinju jačati velikaški rodovi Kačići, Babonići u Slavoniji, knezovi Krčki, knezovi Cetinski i knezovi Krbavski.

Takve su teme primjerice Gačani i knez Borna, Otočac na Bašćanskoj ploči, krčki knezovi Frankapani, glagoljica u Gackoj itd.

Sajam je prozor u mračni srednji vijek u kojem su živjeli, borili se i nestali posljednji krčki knezovi Frankopani.

Na mjestu gdje se nazaretska kućica nalazila, a zatim i nestala, krčki knezovi Frankopani podigli su crkvicu koja postaje najstarija frankopanska zadužbina i hodočasničko odredište.