Među feudalnim magnatima prednjače knezovi Krčki, kasnije nazvani Frankopanima i Šubići Bribirski, kasnije Zrinski.

Tijekom tri stoljeća knezovi Krčki su boravili u Otočcu: Dujam II, Fridrik III, Žigmund (Sigismund) i Martin Frankopan.

Knezovi Krčki, kasnije prozvani Frankapani, Nikola IV. i supruga Dorja Gorjanski odlučili su sagraditi novi burg, grad i dvorsku kapelu.

U ceremoniji otvaranja sudjeluju Knezovi Krčki Frankopani, Jaaaaar - glazbena skupina za ranu glazbu iz Češke, Aureus Unicornis, Varaždinski plemenitaši i drugi.

Predstavljanje knjige Smrt je baby blue - Živ sam itekako krčke autorice Elfride Matuč Mahulje održati će se 08. ožujka 2013. godine u prostoru Udruge Frankopani Knezovi Krčki (Istarski prolaz 11) s početkom u 20.00 sati.

Založno pismo na pergameni pisano u Modrušu gradu, znamenito je s toga, što ima dobro sačuvanu viseću pečat Nikole krčkoga, iz koje se vidi, da je Nikola u ono doba, prvi od knezovah krčkih počeo upotrebljivati drugi grb, nego li prvašnji knezovi krčki, t. j. na mjesto zviezde i gologa polja, stojećega na dvih zadnjih noguh barsa (Pardusa) koj s prvima nogama drži maloga psa.

Nebijahu dakle knezovi krčki ni u ono doba još prisvojili grb rimski Frangepanah, sa dva lava, koji lome hljeb.

Tako su i dijelovima velebitskog prostora, u različitim razdobljima srednjeg vijeka gospodarili knezovi Kurjakovići (južni Velebit), knezovi Krčki Frankapani (srednji i sjeverni Velebit) i dr. Eksploatacija šuma ovim je plemićkim obiteljima bila jedan od temelja njihova bogatstva i moći.

Otkad ga prate pisani dokumenti ljubomorno će ga čuvati knezovi krčki Frankopani kao svoju najdragocjeniju baštinu, sve do njegove konačne propasti (71).

U početku su Frankopani bili poznati kao knezovi Krčki, a širenjem posjeda s Krka na kopno dobivaju i niz novih imena pa su znani i kao knezovi Modruški, Vinodolski, Senjski, Ozaljski, Brački, Brinjski...

U tome će mu pomoći okupljeni čuvari tradicije starih zanata, krčki streličari, vitezovi knezovi Krčki i povijesna skupina Aramis.

U Novom listu, separatu koji je posvećen crikveničkom velikom jubileju objavljena je fotografija navedene listine, na kojoj lijepo piše da je Nikola Frankopan (tada se knezovi Krčki nisu nazivali Frankopanima, već nešto kasnije) knez Krka, Senja, Modruša, Vinodola, Gacke, Okića i ban Dalamcije i Hrvatske.

Frankopani knezovi krčki su projekt osmišljen s ciljem revitalizacije povijesne i tradicijske baštine kao i sa željom da se stvori novi kulturno turistički proizvod koji će obogatiti kako kulturnu tako i turističku ponudu grada, otoka i zemlje.

Nositelj projekta Frankopani knezovi krčki je Centar za kulturu Grada Krka, uz podršku Grada Krka i Turističke zajednice Grada Krka, te velikog broja donatora i sponzora.

Knezovi krčki Frankopani sv. Lovri u čast 2008.

Hrvati su se doseljavali u rodovima po Kaštelima pa otuda i danas otok ima četiri različita narječja: Ča, Če, Čo i Ca Krajem 12 st. javljaju se iz tih rodova i čuveni knezovi Krčki - Frankopani.

U Krku, gradu povijesti i kulture, slavit ćemo sv. Lovru onako kako su ga slavili knezovi krčki Frankopani sa svojim pukom, prijateljima i svim namjernicima koji su nas pohodili u taj dan.

Spominju se knezovi krčki Frankopani (1193. - 1577.), zatim knezovi Zrinski (1577. - 1670.), Ugarska komora (1670. - 1692. g.), Austrijska komora (1692. - 1798.), Matija Josip Paravić (1798. - 1866. g.) te obitelj Ghyczy (1866. - 1945. g.).

Krajem 13. st. javljaju se knezovi Krčki, kasniji Frankopani Frangepanes).

23 Otada do Krstina doba knezovi Krčki, koji su se od prve polovice XVI. st. prozvali Frankopanima, dali su četiri hrvatska bana: to su: Ivan Krčki (ban 1392 - 1393), Nikola (1426 - 1432), Ivan (1434 - 1436) i Stjepan, Krstin djed (1434 - 1437). (Josip Vončina, str. 349) 24 Vuci, str. 71.

Pouzdano je da knezovi Krčki, kasnije Frankopani, tijekom 13. stoljeća grade svoje sjedište na tom otoku usred Gacke, a na pitanje zašto baš tu, odgovor može biti da je na otoku već postojala neka ranija građevina jer je lako obranjiv.

Radi pronalaženja odgovora na postavljeno pitanje, Udruga Knezovi Krčki Frankopani krenula je u realizaciju projekta nazvanog - Iz povijesti u budućnost.

Prvi vlasnici grada bili su knezovi Krčki, koji su ga dobili od kralja Bele III.

Ovogodišnji postav kroz izloženi foto-ciklus, sastavljen od nekoliko cjelina, ali i video krčkog fotografa Ivice Brusića Bruja, posjetiteljima omogućava uživanje u motivima koji su zabilježeni na najpopularnijim gradskim manifestacijama poput Krčkog sajma koji je ove godine uz tradicionalni gastro i zabavni dio brojnim turistima iznova priskrbio odlazak u prošlost, čemu su ponajviše pridonijeli Frankopani Knezovi Krčki, zatim uvijek inventivni Putokazi i kostimirana Grupa 4 ' 33 ' ' u čijem glazbenom performansu prepoznajemo inspiriranost srednjovijekovnom tradicijom, ali i po prvi puta organizirana pomorska bitka na bačvama u kojoj su svoje snage odmjerile dvije slikovite rimske legije.

Studija Frankopani knezovi krčki, koja predstavlja temelje budućeg projekta daje povijesni prikaz života knezova krčkih kao i elemente o svakodnevnom životu otoka i grada Krka u periodu od 15. do 17. stoljeća.

KNEZOVI KRČKI NA 3. SREDNJOVIJEKOVNOM SAJMU U ŠIBENIKU

Vjerojatno je naseljen još u prethistoriji, potom tu borave Iliri pa Rimljani, Goti i Franci, a od desetog je stoljeća u sastavu hrvatske države. 1225. godine postaje vlasništvo Frankopana, koji tada zvani knezovi krčki, a ime mu se spominje i u čuvenom Vinodolskom zakonu iz 1288. godine.

Već u 14. stoljeću Skradom gospodare knezovi Krčki-Frankopani, koji 1466. godine vlasništvo nad gradom predaju feudalnoj obitelji Benvenjuda.

Poslije templara preuzimaju ga knezovi krčki, kasnije nazvani Frankopani (Frankapani), pod čijom će upravom obnoviti stari sjaj.

U njihovom Brinju boravio je 1412. nekoliko dana kralj Žigmind, a 1424. knezovi Krčki u njemu ugošćuju i danskog kralja Erika VII.