Poznata je činjenica da je godine 1225. cijelo ovo područje došlo pod vlast krčkih knezova Frankopana.

Mnogi od modruških i krčkih knezova stanovahu u modruškom gradu, te imade mnogo listina, koje su oni odanle izdali; tako 2) n. p. knez Stjepan 1381. 9. kol., knez Stjepan Frankapan dne 10. srpnja 1457. itd.

Srednji vijek na otoku Krku obilježen je vladavinom krčkih knezova Frankopana.

Na vrijeme Krčkih knezova Frankopana i danas podsjeća tzv. Donji Grad, u kojem je ulogu gradskih bedema ima niz kuća; na vremena prije i nakon Frankopana podsjećaju sakralne i etnografske muzejske zbirke, stari zvonik i obližnji park jardin.

U samostanu su sve do sredine XV. st. djelovali benediktinci, a nastojanjem krčkih knezova Frankopana, na otočić su se naselili franjevci godine 1477., koji su se ponajviše bavili pastoralnim radom i, posebice, održavanjem škola.

Frankopan bio je posljednji od Krčkih knezova gospodar Bakra.

R. je u vlasti devinskih i krčkih knezova te obitelji Walsee, od kojih je preuzimaju Habsburgovci.

Kaštel je od 13. stoljeća u posjedu Krčkih knezova, a od 16. stoljeća drže ga grofovi Zrinski.

U srednjem vijeku nakon vladanja moćnih krčkih knezova Frankopana bila je pod vlašću Venecije, austrijskom vlašću te vlašću Napoleonove Ilirije.. Padom Napoleona ponovo je pod vlašću Austrije do kraja I. svjetskog rata (1918.) kada je pripala Kraljevini Jugoslaviji.

Ipak, ti događaji nisu obeshrabrili Hrvate da 1993. obilježe na Modrušu nekoliko obljetnica: 800 godina od dolaska krčkih knezova u Modruš i 500 godina od bijega biskupa Kristofora u Novi.

Uz utvrdu Rovoznik (Gradec) nedaleko od Vrbnika, Fortičina je drugi primjer utvrde na otoku Krku utemeljene na tragovima kasnoantičke-ranosrednjevjekovne osmatračnice koja nam pruža informacije o kaštelima krčkih knezova nastalim na izmaku XII. i tijekom XIII. stoljeća.

U zakoniku je uređen odnos krčkih knezova i vinodolskog stanovništva.

" Vinodolski zakon donesen je u nazočnosti kneza Leonarda iz moćne velikaške obitelji Krčkih knezova, koji su se kasnije prozvali Frankapani (Frankopani, Frangipanes).

Vrlo je vjerojatno da je obitelj Krčkih knezova vladala u tim krajevima tijekom XII. stoljeća i da je hrvatsko-ugarski vladar Bela III., darovnicom Modruša (1193. godine) samo legalizirao njihovu vlast, slično kao što su to morali učiniti Mleci u odnosu na vlast Krčkih knezova na Krku.

Na njegov razvoj osobit utjecaj imalo je djelovanje kancelarije krčkih knezova koja je izdavala isprave na latinskom i hrvatskom jeziku.

Kad su templari nakon 509 godina u zamjenu za Senj i Gacku dobili Dubicu, bio je to neki uvod da se na jedno i drugo, na Senj i Gacku, proširi vlast Krčkih knezova.

Stari grad Novigrad sagrađen je navodno 1193., a najkasnije u 15. stoljeću je došao u posjed krčkih knezova Frankopana.

Pretpostavlja se da je do srednjeg vijeka Bakarac bio vojno naselje, a u srednjem vijeku dolazi u posjed krčkih knezova Frankopana.

Povijesna je činjenica da hrvatski Frankopani, velikaška obitelj krčkih knezova, ne postoji već od 30. travnja 1671., kada je posljednjem od njih, Franu Krsti Frankopanu, markizu koji se bavio i pjesništvom, odrubljena glava.

Toj su bratovštini pripadali i neki članovi obitelji krčkih knezova Frankapana, među njima Nikola IV. i Ivan VII.

Naime, Lič se, uz obilježavanje već na mletačkim kartama, prvim zapisom spominje već 1364. kao posjed goriških (krčkih) knezova.

On je trebao urediti pravne odnose kada su se, dotada slobodne vinodolske općine, našle u feudalnom posjedu krčkih knezova (kasnijih Frankopana) darom kralja Andrije II 1255. godine.

izgrađen navodno 1193. godine a u posjed krčkih knezova Frankopana došao je u 15. stoljeću.

2. Marenda krčkih knezova Bartola i Vida

U 13. stoljeću župa Gacka se nalazi u vlasništvu krčkih knezova Frankopana, te se u povelji kralja Karla Roberta iz 1300. godlne Otočac prvi put spominje kao grad.

Posjetitelji mogu istraživati i drugu stranu vrbničke tradicije â hodati pastirskim stazama u potrazi za arheološkim nalazištima, otkrivati bogatu ostavštinu krčkih knezova Frankopana i razgledati brojne kulturno-povijesne sadržaje.

Prema sačuvanim ispravama, Mikula se prvi put naziva de Frangipanibus dana 8. kolovoza 1422. Mikula se 1430. uputio u Rim, gdje ga je papa Martin V. (Colonna; 1417. - 1431.) lijepo primio i izdao mu ispravu u kojoj ne samo da potvrđuje rimsko podrijetlo krčkih knezova, nego i da potječu od pradavnih, još postojećih Frangipane.

U crkvi se nalazi i vrijedan dar krčkih knezova Frankopana, umjetnički izrađen srebrni križ.

Do ruševnog zdanja negdašnjih krčkih knezova treba poći rubom Vrbničkoga polja, do sela Garica, i tamo se posavjetovati s nekim od mještana o smjeru daljnjeg pješačenja.

Teško je doista odgovoriti što se sve značajno kroz povijest zbivalo u toj kolijevci: krčkih knezova Frankopana, glagoljice, Vrbničkog statuta, najuže ulice na svijetu - Klančić, brojnih svećenika glagoljaša, bratovštine sv. Ivana Krstitelja - Kapara i još puno toga?