Prvotna mu je zadaća oplemenjivati same sudionike-članice " Dominika ", razvijati u njima kršćansku duhovnost i vjeru.

Od akademske god. 1986./87. predavao je na Institutu za kršćansku duhovnost pri KBF-u u Zagrebu kolegije »Povijest monaštva i otačke duhovnosti« i »Marijanska duhovnost«.

Pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, studij filozofije i teologije u Zagrebu, Sarajevu i Jeruzalemu te magistrirao kršćansku duhovnost u Rimu.

Od 13. do 14. srpnja održan je u organizaciji Instituta za kršćansku duhovnost KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske karmelske provincije sv. o.

Upravo stoga otpočima, kao provincijal svoje zajednice i profesor duhovnog bogoslovlja na Katehetskom institutu KBF-a, promicati inicijativu za osnutak Instituta za kršćansku duhovnost u Hrvatskoj (1984).

Ova inicijativa nailazi na odličan prijem sa strane KBF-a u Zagrebu koji iste godine, zajedno sa Hrvatskom karmelskom provincijom sv. Josipa, osniva Institut za kršćansku duhovnost.

Kuharić potvrđuje ga (1984) za prvog predstojnika Instituta za kršćansku duhovnost Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Fakultet, u sklopu kojega djeluju Katehetski institut, Institut za kršćansku duhovnost, Institut za teološku kulturu laika, Institut za crkvenu glazbu »Albe Vidaković«, Teologije u Đakovu i Rijeci, te Franjevačka teologija i Vrhbosanska teologija u Sarajevu, u ovoj akademskoj godini ima 1352 upisana studenta.

Institut za teološku kulturu laika i dalje će imati program u trajanju od šest semestra, tj. tri godine, dok će Institut za kršćansku duhovnost dobiti svoju prenamjenu te će biti oblikovan kao poslijediplomski studij.

Na Institutima KBF-a predaje socijalni nauk Crkve: Institutu za teološku kulturu laika od 1990./1991., Katehetskom institutu od 1998./99. i na Institutu za kršćansku duhovnost od 2002./03. Predavao je moralnu teologiju na Filozofsko-Teološkom Institutu D. I. u Zagrebu (1989. - 1994.) gdje je imenovan docentom (1992.) i na Teologiji u Đakovu (1990./91.).

Liturgijsku duhovnost predavao je na Institutu za kršćansku duhovnost KBF-a u Zagrebu, a predmet Kultura duha predavao je na Razrednoj nastavi Filozofskoga fakulteta u Zadru (sada Sveučilišta u Zadru).

Od akad. god. 1987./88. predavač je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 30. siječnja 2004. imenovan je u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta pri Katedri moralne teologije na KBF-u, za potrebe Instituta za kršćansku duhovnost.

Mamić, inače promicatelj i osnivatelj Instituta za kršćansku duhovnost u Zagrebu, istaknuo je značajan doprinos o.

Matanića pod naslovom »Uvod u kršćansku duhovnost«, prevedene s talijanskoga jezika.

Božidar Petrač u cjelini svoga književnog rada posebno se bavio obnovom kritičkoga i književnopovijesnoga zanimanja za odnos između književnosti i religije, posebice s obzirom na kršćansku duhovnost i njezin utjecaj i udjel u hrvatskoj književnosti, navlastito u pjesništvu.

Potom tri godine obnaša službu odgajatelja u Međunarodnom teološkom zavodu »Sv. Ivan od Križa« u Rimu, da bi se 1999. vratio u domovinu i započeo predavati na Institutu za kršćansku duhovnost i Katehetskom institutu KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog nespojivosti obveza oko organizacije novoosnovanog Instituta za kršćansku duhovnost KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, izvođenja nastave na istom Institutu, 1984. vraća se u Zagreb gdje ostaje raditi kao stalni nastavnik na Katehetskom Institutu i na Institutu za kršćansku duhovnost KBF-a.

Obogatio je kršćansku duhovnost ekološkom dimenzijom pojavivši se kao izumitelj srednjovjekovnog osjećaja za prirodu, što se odrazilo na vjerski, književni i umjetnički izričaj.

Povelja zahvalnosti tako je pripala umirovljenoj tajnici Instituta za kršćansku duhovnost i voditeljici referade za poslijediplomski studij s.

Nakon dolaska u Zagreb 1994., Danijel je upisao srednju veterinarsku školu, potom diplomirao na Institutu za kršćansku duhovnost.

19. prosinca 2012. doc. dr. Franjo Podgorelec: Koncilske smjernice za kršćansku duhovnost

Od 1984. do 1987. vrši službu pastoralnog suradnika u župi sv. Josipa u Zagrebu i radi na oblikovanju Instituta za kršćansku duhovnost, što je rezultiralo molbom Vijeću KBF-a u Zagrebu upućenom 10. studenoga 1984. da se pri KBF-u u Zagrebu osnuje Institut za kršćansku duhovnost.

Od 1987. do 1991. vrši službu duhovnika u sjemeništu " Zmajević " u Zadru i na Institutu za kršćansku duhovnost u Remetama predaje kolegije iz teologije i povijesti duhovnosti.

Istodobno je član Vijeća Instituta za kršćansku duhovnost te sudjeluje u njegovu radu.

Za vrijeme izrade Pozicije u Rimu nije prestao, premda ne bez teškoća, predavati preuzete kolegije na Institutu za kršćansku duhovnost u Zagrebu.

Od akad. god. 1987./88. predavač je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 30. siječnja 2004. imenovan je u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta pri Katedri moralne teologije na KBF-u za potrebe Instituta za kršćansku duhovnost, a u siječnju 2010. izvanrednim profesorom pri katedri pastorale teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

U našoj kulturi koncept gostoprimstva izgubio je mnogo od svoje snage i često se koristi gdje je sklonije očekivati razvodnjenu pobožnost nego autentičnu kršćansku duhovnost.

KBF je, i nakon prošlogodišnjeg izbora novoga vodstva fakulteta, dodao je dr. Tenšek, osobito radio na reformi studija sukladno Bolonjskomu procesu, radeći pritom na reformi petogodišnjeg teološkog studija, Instituta za kršćansku duhovnost, Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković«, na izradi poslijediplomskog znanstvenog studija te na izradi novoga Statuta KBF-a koji predstavlja sveobuhvatnu osnovu za sve sastavnice fakulteta, istaknuo je Tenšek.

O smislu patnje u duhovnosti te zašto prihvatiti kršćansku duhovnost?

Prisjetio se vremena kada je dolazila u Zagreb pohađati Institut za kršćansku duhovnost, kao i kasnijih sporadičnih susreta s časnom majkom.