Kultura je utjelovljenje č ovjekova duha u svijetu, a krš ć anstvo ljudski duh uzdiže do susreta i dijaloga s Božjim Duhom.

U krš ć anskom razumijevanju vjera kao osobni č in eminentno je Božji dar.

Poslije antike, igru rije č ima nalazimo u krš ć anskoj apologetskoj književnosti i vjerskim polemikama, potom u renesansi, baroku, impresionizmu, avangardi, postmodernizmu, ukratko u razdobljima u kojima je važno iskazivanje subjektivnosti.

No, i krš ć anstvo i islam preživjeli su mnoge svete ratove.

Ne može biti dvoumljenja oko krš ć anske obilježenosti cjelokupne hrvatske kulture i književnosti od davnina pa sve do naših dana.

Dalo bi se jama č no štošta protivno re ć i o doga đ ajima, protivštinama pa i grubim nasrtajima na krš ć ansku svijest potkraj 19. i tijekom 20. stolje ć a, o tom dakle velikom rascjepu i jazu nastalu izme đ u kulture i krš ć anstva.

Toponimi Bara i okolice, kao i patronimi, zorno svjedo č e o krš ć anskom, katoli č kom, dakako i hrvatskom karakteru njegovih negdašnjih, ali i sadašnjih žitelja.

Starokrš ć ansko doba ostavilo je u Mokrom svjedo č anstvo svojega krš ć anstva: temelji bazilike s krstionicom (5. ili 6. stolje ć e). 2 Dakle, okolica Širokoga Brijega puna je zanimljivih i dirljivih tragova iz starije prošlosti.

Č im se previše osu đ uje i sva đ a sa svijetom, zna č i da su krš ć ansku dušu preplavili strahovi.

Göran Hägglund, iz Demokršćanske stranke, je podržao prijedlog kao otvorenu ponudu švedske zdravstvene skrbi ženama iz zemalja gdje su ogranič č enja glede pobačaja čvršća.« Osjećamo se obveznima preporučiti kršćanskim glasačima da ne glasuju za Alijansu na sljedećim izborima 2010. godine », napisali su biskup i pentekostalni lider.« Kao kršćanima, naša dužnost je braniti nepovredivost ljudskog života. »Kršćanski lideri nastavljaju:« Kao kršćani, mi smo duboko zabrinuti da švedska vlada priprema novi zakonski prijedlog po kojem se stranim ženama daje mogućnost da dođu ovdje i učine kasne pobačaje. »« Kao krš ć ani, želimo apelirati na ministra zdravstva i socijalne skrbi da ne u č ini Švedsku rajom za pobačaje.

Takva je nevjerica zavladala u rano proljetno jutro one najvažnije nedjelje u povijesti krš ć anstva.

Mislim da je apsolutno neprihvatljivo da se izvedbeno žrtvovanje životinja pokušava opravdati strategijom mimesisa ili kao što ć e se Nitsch, me đ u ostalim, pokušati eti č ki izolirati sljede ć im iskazom: Egzistencijalno poštenje traži da budemo svjesni ubijanja životinja zbog naše koristi. Pritom su, č ini mi se, upitnije one umjetni č ke strategije koje se pozivaju na Bibliju, jer pored ideosfere kojom cini č ki pokušavaju opravdati izvedbeno klanje životinja pokazuju i kako im je potpuno nepoznata i podzemna animalisti č ka struja u krš ć anstvu a koju danas posebice aktualiziraju tzv. prakrš ć ani.

Poslije najave blasfemične knjige u jednom nedjeljnom Jutarnjem listu: Tim Wallace-Murphy: Otkrivanje tajnog krš ć anskog koda (Cracking the Symbol Code), gdje se iznose pretpostavke o velikoj Svetoj obitelji, Kristovom bratu Jakovu koji ga je naslijedio a ne Stijena crkve Petar, tvrdi da je Isus oženio kurvu Mariju Magdalenu i još koješta što nadilazi čak i teze dane u slavnom romanu Dan Browna Da Vincijev kod, valjalo je proći dva dana da kolumnista istoga lista, penzioniran i zbog starosti šenut pop Živko Kustić dođe sebi od nevjerice i potpunog šoka, te u svojoj Jutarnjoj propovijedi začudno nebritko, gotovo pomirljivo, bez polemičkog žara i za njega tipične neartikulirane bjesnoće (inače na sitniš dobiva nervne napadaje),, te reagira skoro šapćući: Može li se kršćanin ili čak suradnik ovih novina ponašati kao da u njima nije vidio golemi članak Novi udar na Novi zavjet?... knjiga vrvi tvrdnjama koje svaki poznavalac Novog zavjeta prepoznaje kao proizvoljne i jednostrane...

Prate gradnju dvorca i popratnih objekata izražavaju ć i sve strahove i intimne želje krš ć anina-humanista (Hrvatska i Europa.

Uskrs je tako (i) u tradicijskoj kulturi blagdan kojim se, sukladno krš ć anskome vjerovanju o postojanju zagrobnoga života, sje ć anjem na Isusovu smrt i uskrsnu ć e slavi obe ć anje i nada u č ovjekov život nakon ovozemaljske smrti.

Sam je Tolstoj osim kroz krš ć anstvo svijet sagledavao i kroz Konfucijevo u č enje shva ć aju ć i ga kao religiju morala.

To je jedinstvena pojava u posljednje dvije tisu ć e godina, otkada postoji krš ć anstvo.

Krš ć anin je optimist po definiciji, jer svoje pouzdanje stavlja u Boga, kao Gospodara povijesti i života.

Na ovo nas obvezuje krš ć anska solidarnost u ovom teškom povijesnom č asu, i to je naš odgovor na poziv Crkve.ÂŤ Prva se javila za rije č Pax Romana, kojom je tada predsjedao Španjolac prof. Joaquin Ruiz GimĂŠnez.

U dekretu koji je prethodio osnivanju Zavoda piše: ÂťŠpanjolska nacija svjesna velike odgovornosti koju name ć e krš ć anski osje ć aj svima vjernicima u ovom povijesnom č asu i odazivaju ć i se pozivu Crkve, koja poziva na materijalnu i duhovnu pomo ć žrtvama bezbožnoga komunizma, nastoji ublažiti patnje naše subra ć e.

Pax Romana bila je jedna od poluga u upravljanju Zavodom, nastoje ć i da Âťod heterogenih individualnosti oblikuje zajednicu temeljenu na na č elima budu ć e ujedinjene Europe pod zaštitom krš ć anskoga univerzalizmaÂŤ.

Kad govorimo o osobnoj vjeri krš ć ana, tada se ona stalno treba odupirati zavodljivostima svijeta, jer vjernik živi u svijetu, ali nije od svijeta.

Zbog toga je pitanje svih pitanja postalo ono o krš ć anskom odnosu prema izazovima znanstveno-tehni č ke civilizacije i odolijevanju zamamnostima znanstveno-tehni č kog napretka.

Posebnu pozornost u hrvatskom pjesništvu 20. stolje ć a treba posvetiti, ako je rije č o blagdanu Uskrsa, pjesnicima krš ć anskoga nadahnu ć a.

Izidor Poljak, Milan Paveli ć, Sida Košuti ć, Rajmund Kupareo, Branko Klari ć, Josip Velebit, Aleksa Koki ć, Jeronim Korner, Ivo Lendi ć, Ton Smerdel, Gašpar Bujas, Vladimir Nazor, Josip Berka, Ivan Golub i niz drugih pjesnika ispjevali su o Uskrsu pjesme nepomu ć ene vjere i č vrsta pouzdanja u zna č enje toga najve ć ega krš ć anskoga blagdana.

U sadašnjosti su u povla č enju, ali Crkva je vladala Europom, ona je Europu u č inila krš ć anskom.

Crkva posreduje krš ć anski nauk i ima sredstva borbe protiv demonskoga svijeta.

Nasuprot tome krš ć anstvo je s dnevne strane života, ono se živi javno, ne zatvara se u tajne odaje i ne pravi urote, što rade ezoteristi.

U Bizantskome Carstvu je slu ž bena religija bila krš ć anstvo, pa je milanski nadbiskup Ambrozije prigovarao caru Teodoziju da dopušta odr ž avanje poganskih, višebo ž a č kih sve č anosti.

Branimir Glavi č i ć je tako, unutar hrvatskog latinizma, naveo: Marko Maruli ć/Marcus Marulus, otac hrvatske književnosti, djelovao u Splitu, moralno-teološki pisac svjetskog glasa, me đ u ostalim pisac bestselera De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, izdavanog i prevo đ enog u desetcima izdanja širom Europe; Ivan Č esmi č ki/Ianus Pannonius, po op ć em sudu najve ć i latinski pjesnik svoga vremena izvan Italije; Dubrov č anin Jakov Buni ć/Iacobus Bonus, po ocjeni stranih stru č njaka jedan od najve ć ih krš ć anskih pjesnika renesanse; poeta laureatus Dubrov č anin Ilija Crijevi ć/Aelius Lampridius Cervinus, najve ć i ja latinski lirski pjesnik u domovini... (Hrvatska i Europa.