On naime ni sam ne može pretendirati na neku proro č ansku ulogu u svijetu koji ionako, kako se kaže na kraju pjesme Svijet u razgovoru iz nove zbirke, nitko više ne shva ć a ozbiljno.

Katica Č orkalo Jemri ć osvrnula se ogledom Jubilej, nadasve vrijedan na pedeset godina plodnoga djelovanja hrvatske pjesnikinje, prevoditeljice i književne kriti č arke Ljerke Car Matutinovi ć, koja je objavila sedamnaest pjesni č kih zbirki te niz eseja i kritika u dvadesetak hrvatskih i talijanskih č asopisa. Shva ć aju ć i cijeloga života zov pjesme kao sudbinu, Jemri ć eva je istaknula kako se poetesa koja predvodi prvu ligu naših pjesnikinja dragovoljno predala slojevitom procesu razotkrivanja osebujnog i intrigantnoga lirskoga temperamenta, grade ć i u dosluhu s polifonijom sadržaja i zvukova vlastitu poetiku. Igor Žic predstavlja Književni trag Dimitrija Popovi ć a, a Željka Lovren č i ć Dvije knjige o gradiš ć anskim Hrvatima u Ma đ arskoj.

Nevoljkost Crkve da zaživi duhovno iskustvo Drugoga vatikanskog koncila, kroz dinamike dijaloga sa svijetom, hoda ususret svijetu, suradnje sa svijetom da bi se svijetu donijelo spasenje, uvjetovano je brzim i č esto nekontroliranim promjenama koje snažno utje č u na tradicionalno shva ć anje vjere.

Stje č e se dojam da su NVO-i zara ć eni kao saborska ljevica i desnica, samo što se previranja na toj sceni uglavnom ne shva ć aju ozbiljno

Um shva ć a ono što je ljudski duh proizveo u formi religijskih predodžbi, esteti č kih predstavljanja i znanstvenih spoznaja, a ukoliko to č ini, sam se č ovjekov duh dalje obrazuje.

Kada je Robert Musil 1921. zapo č eo pisati Der Mann ohne Eigenschaften (Č ovjek bez osobina) vjerojatno nije mogao pojmiti u kojoj ć e mjeri njegov tekst utjecati na razvojne tendencije europskog romana i na shva ć anje romaneskne proze uop ć e.

Zbog svoje genijalne i zlo č ina č ke klevete Gogolj je zasluženo kažnjen patni č kom i nesretnom smr ć u, ali je njegovo stvaralaštvo na negativan na č in utjecalo na razvoj ruskoga društva: Upravo od Gogolja zapo č inje u našem društvu gubitak osje ć aja za stvarnost, baš kao što od njega zapo č inje i odvratnost prema njoj. Zanimljivo je da je i sam Bjelinski, ina č e za č etnik shva ć anja da je Gogolj genijalan socijalno-satiri č ki književnik koji stvara u duhu naturalne škole, u relativno kratku razdoblju stubokom promijenio mišljenje o Gogolju.

Kao i ve ć ini književnika stasalih i intelektualno formiranih uo č i Drugoga svjetskog rata Camusu je javni i politi č ki angažman bio gotovo generacijski zadan, kad ne bismo znali da su izbor i odluka č inili jegru vokabulara francuskoga egzistencijalizma i Camusova shva ć anja č ovjeka.

Upravo tu shva ć amo svu Murakamijevu genijalnost crtanje cvije ć a koje je doveo do savršenstva.

Pjesnikinja sama, naime, vrlo č esto nije bila dobro shva ć ana ni prihva ć ana, no sigurno je da bez njezina pjesništva hrvatska poezija uop ć e i ne bi mogla cjelovito razaznati samu sebe.

U tom Allegru, koji se shva ć a kao vivace ili presto, motorika je nalik na perpetuum mobile, a takav dojam stvara stalnost imitativnog motiva u šesnaestinkama, pokret bez odaha.

Iako je u po č etku shva ć ena tek kao mla đ a sestra kazališnoga č ina zakinuta za vizualnost, pa su njezini autori stavljali naglasak na do č aravanju slike, radiodrama je vrlo brzo pronašla vlastiti poetski jezik uronjen u prostor auditivnosti, što ju je prometnulo u zasebnu umjetnost koja se odvija u imaginaciji slušatelja te mu se putem uha obra ć a srcu i duhu (po Marmundu).

Tako đ er, redatelju se č esto zamjeraju nedostatak artisti č ke osobnosti i šire shva ć ene prepoznatljivosti, č injenica da nije mnogo mario za Truffautov naputak o obveznoj inovativnosti u pristupu svakoj novoj pri č i i filmu, kao i predan rad na kazališnim daskama.

Ovdje smo ve ć na tragu pitanja koja problematiziraju uobi č ajeno shva ć anje granica teksta, autorstva i odnosa zbilje i fikcije.

A ukoliko Hegel obrazovanje kao historijski fenomen shva ć a kao pojavnu formu otu đ enog duha, ve ć bi se u njega moglo spoznati i jedan kriti č ki momenat.

Posljednji Splitski salon izazvao je podijeljena mišljenja kritike, ponajviše pristupom i odmakom od uobi č ajenoga kolokvijalnog zna č enja i shva ć anje skulpture te izlaženjem iz zadanih okvira samim izborom kiparstva kao teme.

Folklor, kao dio tradicijske kulture, danas živi na mnoge na č ine: razli č ito se shva ć a, razli č ito prakticira i prikazuje u medijima.

Oni ne shva ć aju da nema više zatvorenih država i da svatko snosi svoj dio odgovornosti u suvremenom svjetskom poretku.

Ono što me napada još ne shva ć am, a ono što me dotad opsjedalo sve slabije č ujem.

Me đ utim, u svim č asopisima kako u onima koje je izdavala Matica hrvatska, tako i u ostalima koje su pojedini č lanovi Ma-tice koristili za širenje ideja o novom politi č kom pokretu zajedni č ko je: nacio-nalisti č ki duh, ista šovinisti č ka shva ć anja i separatisti č ki ciljevi.

Na kraju filma shva ć a da je njezin ž ivot totalno krivo postavljen.

Shva ć aju li to njezina djeca?

A tome su svakako pridonijeli i pritisci te tutorstva razli č itih me đ unarodnih institucija, č iji su potezi dijelom shva ć eni i kao ugrožavanje hrvatske samostalnosti.

Gledaju ć i unatrag, shva ć aš li č emu ta zbunjenost, ili jednostavno imaš neki vlastiti naziv za te pri č e?

Zbog toga se u pojedinim etnološkim interpretacijama odre đ eni uskrsni obi č aji shva ć aju kao dijelovi obreda prijelaza: prijelaza iz stanja smrtnoga č ovjeka u stanje obnovljene vjere u obe ć ani novi život.

Kada Nikolaj u Ratu i miru shva ć a da je zaru č en za pogrešnu ženu, pada na koljena mole ć i se poput djeteta koje želi da se snijeg pretvori u še ć er i, uistinu, trenutak kasnije u sobu ulazi lakaj donose ć i pismo u kojem ga ona osloba đ a svih obe ć anja.

Sam je Tolstoj osim kroz krš ć anstvo svijet sagledavao i kroz Konfucijevo u č enje shva ć aju ć i ga kao religiju morala.

P rije svega, što vas je potaklo na izražavanje performansom, konkretno na vaš prvi performans Poslije mraka (1986.), i kakvo je vaše shva ć anje performansa?

Marina Abramovi ć, Joan Jonas, Martha Rosler bile su umjetnice presudne za njeno inicijalno shva ć anje djelovanja performansa i definirale specifi č na polja interesa te na kraju postale temom disertacije Ljepota tijela: žensko samoprikazivanje 1970 2007. Jovana ve ć dugi niz godina piše umjetni č ke likovne kritike i internacionalno kurira tematske izložbe i performanse.

Izlaganje Manfreda Bellera o tehnikama uspore đ ivanja u imagologiji objašnjava kako su sve slike o Drugome neizbježno podložne pozitivnim i negativnim vrijednosnim sudovima, odnosno me đ usobnome uspore đ ivanju, pa su u svakodnevnoj komunikaciji č esto izložene zamkama stereotipnoga shva ć anja.