(2) Planovima gospodarenja prirodnim dobrima u krškom području utvrđuje se mogući utjecaj na krški ekološki sustav uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(2) Planovima gospodarenja prirodnim dobrima u krškom području utvrđuje se mogući utjecaj na krški ekološki sustav uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Na stranicama možete saznati osnovne podatke o rijeci (geografski položaj, bioraznolikost, prirodne i kulturno povijesne znamenitosti), možete pronaći foto arhive gdje je cijeli tok rijeke prikazan u kartama 1:25000 na kojima su ikonizirani krški fenomeni (slapovi, spilje, vrela).
Krški predjeli zapremaju čak 46 % površine Hrvatske, a podzemlje tog krša seže do dubina od više kilometara.
Korijen Peroja na vodnjanskom području vjerojatno potječe od kamena ili stijene (latinski »petra«), a može se odnositi na krški krajolik, materijal za gradnju, kamenolome, pa čak i brojne antičke i srednjovjekovne ruševine na tom području.
" Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) na području Imotskog kraja zaštićeni su slijedeći dijelovi prirode: izvor rijeke Vrljike (posebni ihtiološki rezervat) kao krški vodotok Jadranskog sliva bogat endemima, Imotska jezera (zaštićeni krajolik) koja obuhvaćaju i dva geomorfološka spomenika prirode, Prološko blato (zaštićeni krajolik) kao prostrano poplavno područje koje predstavlja važno stanište ptica močvarica te Modro i Crveno jezero (geomorfološki spomenik prirode).
Na poticaj grupe planinara okupljenih preko internetskog foruma Hrvatskog planinarskog saveza, u studenom 2004. počinju pripremne aktivnosti za pokretanje ekokampanje« Očuvajmo krški fenomen Medjame ».
To je izrazito krški predjel s vrlo specifičnim eološkim, geomorfološkim i hidrološkim osobinama.
Krški reljef Istre dio je dinarskoga pojasa planina, odn. dio jadranske karbonatne platforme od vremena kada su mezozojske i tercijarne naslage postale površinski reljef na kojem su počeli egzogeni procesi oblikovanja i proces okršavanja.
Kad govorimo o Kornatima, trebamo znati da kopneni dio parka čini tipičan krški teren od karbonatnih stijena, uglavnom vapnenca, iz čega proizlazi velik dio krških fenomena kao što su pukotine, šupljine, ponikve te korozivni [ više ]
Vožnja kroz krški krajolik u kojem raste oko 200 različitih vrsti biljaka i cvijeća i gdje se nalaze najstarije keltske grobnice.
Od živopisnog izvora pokraj Knina, pa do ušća u Jadransko more pokraj Šibenika, u samo 75 km, Krka predstavlja pravi prirodni i krški fenomen i s pravom je nazivaju Krška ljepotica.
I u nastavku puta krajolik je krški:
(1) Krški ekološki sustavi predstavljaju prirodne vrijednosti od međunarodnog značenja u smislu ovoga Zakona.
Prevladava krški reljef, a klima je većinom sredozemna (mediteranska), odnosno submediteranska s pripadajućom vegetacijom.
Među najrjeđim vrstama ubrajaju se: velebitska degenija, hrvatska sibireja, prenjska kamenika, krški runolist, velebitski klinčić, Malijevo devesilje.
Među egzogenim procesima i oblicima najzastupljeniji su krški i fluviokrški morfogenetski tipovi reljefa dok su fluviodenudacijski i fluvijalni zastupljeni lokalno.
Najznačajniji utvrđeni površinski krški oblici su ponikve.
Ostali značajni krški oblici Slunjske zaravni su grižine, ostjenjaci i uvale.
Projekt ' MasVin ' plod je vizije nekolicine ljudi, a mi smo se družili sa Željkom Uzelcem i Radoslavom Bobanovićem, koji su krš, kamenjar i odlagalište otpada pretvorili u plodno tlo, u raj koji će pejzažno pretvoriti onaj krški zapušteni dio Kotara u krajobraze Toscane, Provanse ili Veneta.
Krški vapnenački okvir južno od Male Neretve pripada Općini Slivno pa se i naziva Slivno.
Prostor je vegetacijski degradiran, a tvore ga krški reljefni oblici kao što su kamenice, škrape, vrtače, uvale i jame.
Putem e-mail prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci poslao nam je članak objavljen u svjetski priznatom časopisu ECOHYDROLOGY u broju 2 od 2009. godine na stranicama 492 - 502. Naslov članka je Negative impacts of grouting on the underground karst environment (Negativan utjecaj injektiranja na podzemni krški okoliš).
Dadić prisutne upoznao s prirodnim karakteristikama koje uvjetuju zalihe pitke vode u hrvatskoj: Hrvatsku možemo u smislu zaliha vode za piće podijeliti na sjeverni i južni dio, od čega je prvi aluvijalni, riječni, a drugi krški.
Pećine ili špilje, krški geomorfološki oblici s pretežno horizontalnim protezanjem podzemnih kanala različite dužine, širine i visine.
Uz poznati krški hercegovački reljef Ljubuški ima više plodnih polja.
Krški predjeli zapremaju veliki dio hrvatskih Dinarida, pa su unutar njih česte i pojave raznih tipova siga.
To su tipični oblici za krški reljef.
Tu su jedina staništa (na Jadranskim otocima) vrlo ugrožene grabljivice škanjca osaša, kontinentalnih ptica crvendaća i vrtne strnadice, ugroženih vrsta zidna gušterica i europska krtica, 16 vrsta gmazova, od vodozemaca osobito su važne populacije šumske žabe i žutog mukača, od značajnijih vrsta sisavaca tu dolaze sivi puh, šumski miš, endemični krški zec i dr.
3. Nisu provedena mjerenja propusnosti odnosno procjeđivanja kroz krški teren (markerima) radi ustanovljavanja eventualnog utjecaja na tokove podzemnih voda i na more niti je planiran kasniji monitoring.
Panonska nizina zadržava vodu na sebi, a stijene su uglavnom mekane = > riječni reljef, a Dinaridi su stijene koje su topive u vodi = > voda ponire u njihovu unutrašnjost = > rijeke ponornice = > krški reljef.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com