Jedan nebitni letak pretpostavlja se poznatim činjenicama da je marionetska krajinska vlast prisilila srpsko stanovništvo napustiti Knin

Jedan od komentara u srpskom tisku neumoljivo se nameće kao zaključak: Krajinska bežanija ima svoju jasnu identifikacionu šifru jasno je da je usvajanjem politike sa Pala (političko središte Srba u BiH tijekom 1990 - ih) celokupno rukovodstvo RSK, od predsednika Republike, Vlade i vojnog vrha, palo na istorijskom ispitu, i da je isključivo odgovorno za sudbinu 200.000 Srba iz zapadnog krajinskog dela (Radovan Kovačević, Ko je doneo odluku o evakuaciji RSK, Politika, 27. VIII. 1995.).

Marko Kraljevicu opet si u pravu.Jasno je da je krivousti sa svojim drugom i " ortakom " dogovorio predaju " krajine " i organizirani odlazak.Naime, Nijemci su 1945., dakle pred sam kraj rata, Knin drzali 3 mjeseca (), a nasi opalili 10 topovskih granat i 5 - 6 minobacackih i silna se " krajinska vojska " razbjezala Malo morgen, rekao bi najbolji prijatelj od krivoustog ljigavca.

Zaključuje naposljetku da je vjerojatnije da su pobjegli prije dolaska Hrvatske vojske ili da im je " krajinska " vlast zapovjedila da bježe.

Prema navodima pripadnika bataljuna UNPROFOR-a, krajinska vlast tvrdi da to rade iz straha od naših snaga, radi navodne ofanzive, što se forsira i u medijima.

Pri tome je Rnjak napisao kako je on sam za vrijeme tog ludog rata ostao čovjek, spasio više Hrvata koji su ostali na benkovačkom području, da ga je krajinska vlast nekoliko puta hapsila.

Trećeg i četvrtog dana operacije bilo je vidljivo da je krajinska vojska uništena i poražena.

Na pitanje tužitelja odakle se " krajinska vojska " snabdijevala raketama za višecijevni sustav Orkan, svjedok je odgovorio da je " streljivo djelomično dolazilo od Vojske RS, a dijelom od Vojske Jugoslavije.

Cijela " krajinska " okupacijska struktura počela se raspadati kao kula od pijeska.

On je sačuvao neke od tih dokumenata koje je neprijateljska strana iznimno pažljivo i pedantno vodila, pa tako u jednom izvješću iz rujna 1991. godine krajinska Teritorijalna obrana i JNA izvještavaju o obilasku kninske tvrđave gdje su tražili najpovoljnije pozicije za postavljanje protuzrakoplovnih raketa koje su tamo ostale do Oluje.

Gotovina je zapovijedio nezakonit artiljerijski napad na četiri krajinska grada bez preciznog određivanja ciljeva napada, što znači da su cijeli gradovi bili mete, zaključuje optužba, tvrdeći kako su i svjedoci potvrdili kako se radilo o nezakonitom napadu na civile, opisujući kako su granate padale " svuda unaokolo ".

Upravo je njegov dolazak u Knin značio jaku podršku tad već Jugoslavenske armije, bez pridjeva narodne, čime je krajinska vlast dobila na značaju.

U novoj epizodi najprije na teren istrči famozna inicijativa mladih za ljudska prava koja je postavila ploču isprike uz cestu po kojoj se kretala krajinska vojska s civilima.

Perišić je, rečeno je u završnoj riječi tužiteljstva, odgovoran za raketiranje Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. u vrijeme Bljeska kada je " krajinska vojska ", za odmazdu zbog vojnog poraza, kasetnim bombama u dva navrata napala Zagreb i tada je ubijeno sedam, a ranjeno 175 osoba.

Ovdje su povici na Hercegovce, ja recimo imam ideju da bi trebalo jos prije rijesiti one koji imaju paralelene Vlade u sjeni koje su izrazito kontra hrvatske drzavnosti (Krajinska vlada u egzilu), one koji su prodavali nekretnine, one koji dizu mirovine, a ne zive ovdje (jer postoje i oni koji dizu mirovine iz drugih drzava, a zive ovdje)....

Njihovom analizom utvrdilo se da su oštećenja u gradu nastala udarom hrvatskog topništva na vojne ciljeve, odnosno zgradu glavnog vojnog zapovjedništva krajinskih Srba vojarnu Golubić, u kojoj je krajinska vojska bila smještena, dok je stupanj razaranja civilnih kuća bio zanemariv.

Na pitanje zašto je vojska tzv. rsk sudjelovala u vježbi za evakuaciju u srpnju 1995. i zašto je to prenosila krajinska televizija, Mrkšić je rekao da se očekivao napad i da je civile trebalo premjestiti u zaštićenija područja.

Na oslobođenom području formirala se čak i Prva krajinska proleterska udarna brigada.

U njemu krajinska Vojna komanda poziva stanovništvo da se, pred najezdom ustaških snaga, počne povlačiti u dva koridora prema Republici Srpskoj, a hrvatske falsifikatore na ćirilicom pisanom letku otkrilo je tek jedno latinično slovo, otisnuto pogreškom u žigu i na zaglavlju teksta.

bi se kod nas mogla zvati KOA (krajinska oslobodilačka armija), ako se nismo razumijeli.

Niti krajinska srpska vlast za vrijeme posljednjeg rata nije odoljela zovu ulice, pa su zabilježena pojedina nastojanja da se među partizanske narodne heroje ovo je bilo jedno od žarišta antifašističkog ustanka u ovdašnje nazivlje ubace i neke zaslužne persone iz srpske povijesti, poput Dositeja Obradovića.

@trofazni Ratni zlocini ne zastarjevaju, cini ti se da si se izvuka, ali to se isto cinilo i Eichmannu i Klausu Barbieu.Cekaj samo da se pazljivo prouci,, ko je sto radio, cjelokupna krajinska dokumentacija i arhivi su u Zagrebu, u memorijalno dokumentacijskom centru domovinskog rata.

Iako se tzv. krajinska vojska nadala pomoći iz Srbije i Republike Srpske u BiH, ta pomoć nije stigla.

Istina je da je krajinska vojska bila višestruko slabija od HV-a, koji je napadao sa 200.000 ljudi, dok je vojska RSK-a imala 40.000 ljudi.

Međutim, široj javnosti je Mač 1 ostao nepoznat do početka 2008. godine kada je borac za istinu o Domovinskom ratu, pukovnik HV Ivica Pandža Orkan, potakao snimanje rekonstrukcije Mača 1, koja je pod imenom Krajinska kuharica prikazana u sklopu emisije Istraga na Novoj TV.

Obzorov komentator Romano Bolković posjetio je sva krajinska mjesta u 48 sati od Oluje i nude se Haagu za svjedoka, a u priči za Obzor nudi svoje viđenje političke pozadine Bljeska i Oluje.

On je tvrdio da nije KRANJSKA, već kako on kaže KRAJINSKA.

Neprijatelj podcijenio spremnost na žrtvu Tisuće civila, među kojima i veliki broj djece, izgubilo je živote u svojim domovima, na ulicama, igralištima; svuda gdje bi ih pronašla krajinska granata smrti.

Krajinska škola u Garešnici bila je smještena u kapetanijskoj stražarnici (danas parkiralište pred općinom) do 1888. godine.

Živjela KTV (Krajinska TV) sa Šprajcom na čelu.