Kako je sinoć objavljeno u Dnevniku HTV-a, Hrvatska je predložila da se kod nas kranjska proizvodi pod imenima " hrvatska ili klasična kranjska kobasica ", no Slovenija na to ne pristaje.

Jedno je sigurno, Kranjska kobasica je suhomesnati proizvod koji se jednim dijelom na slavenskom i dio na germanskom području proizvodi već dugo vremena.

Zbog svoje posebne sočnosti, Kranjska kobasica odlična je pečena na roštilju ili tavi.

Problem za hrvatske proizvođače nastaje ako se usvoji slovenski zahtjev, te se u Hrvatskoj više neće moći proizvoditi " kranjska kobasica " po slovenskoj niti hrvatskoj recepturi.

Jednako tako bit će zabranjeno koristiti i sam naziv kranjska kobasica.

Otpizdili smo mi i veće brandove nego što je kranjska kobasica.

VIŠE VRSTA KRANJSKE Kranjska kobasica je pasteriziran, mesni polutrajan proizvod koji se proizvodi od mesa i masti uz dodatak začina.

Također, kako stoji u službenom listu EU-a koji govori o slovenskom zahtjevu za oznakom, kranjska kobasica se može proizvoditi samo od svinjskog mesa I. i II. kategorije.

U službenom listu EU-a i u slovenskoj udruzi " Kranjska klobasa " priopćavaju da prema slovenskom receptu, kranjska kobasica treba sadržavati 75 % - 80 % svinjetine i 20 % - 25 % čvrste masti.

Prema austrijskom receptu, Kranjska kobasica sadrži 68 % svinjskog mesa, 12 % govedine te najviše 20 % masti.

Oduševljen novim okusom car ju je nazvao Krainer Wurst, kranjska kobasica, po pokrajini u kojoj se zatekao.

Da i moja odlična obitelj Jezeršek, Hiša kulinarike, Sora, pred 4 godine, pokrenula je projekt Kranjska kobasica ogledalo slovenske gastronomije.

Najgore su prošli Djed Dobriša Ćutković i mala Eva Ćutković jer žive u središnjem stanu te su izloženi čudnim zvukovima koje proizvode susjedi: usamljena Dragica Prištalo koja se tješi sapunicama i punašni Buco kojem je plesna partnerica kranjska kobasica.

Naime, obje države tvrde da je kranjska kobasica njihov autohtoni recept, a spor je došao sve do Europske komisije.

»Predstavnici mesne industrije u Hrvatskoj dali su prijedlog da se proizvodnja kranjske kobasice u Hrvatskoj nastavi pod istim imenom ili pod imenom ' ' klasična kranjska kobasica ' ' ili ' ' hrvatska kranjska kobasica ' '.

Također, bili su otvoreni za mogućnost dodavanja bilo kakvog drugog epiteta ispred naziva kranjska kobasica«, objašnjavaju u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede.

No, slovenski predstavnici nisu prihvatili niti jedan od ponuđenih prijedloga »s obrazloženjem da ne mogu prihvatiti naziv proizvoda koji u sebi sadrži naziv ' ' kranjska kobasica ' '«.

Riječ je o preliminarnom sporazumu koji će Sloveniji omogućiti da za svoj nacionalni suhomesnati proizvod osigura odgovarajuću zaštitu u Europskoj uniji, dok ce Austrija uz odredene uvjete i dalje smjeti proizvoditi i prodavati kobasice s pridjevom kranjski (krainer), kao što su kaesekrainer (kranjska kobasica punjena sirom), te austrijske inačice kranjske kobasice Schweinskrainer, Ostkreiner i Bauernkrainer. Na namjeru Slovenije da registracijom kranjske kobasice u EU-u zaštiti njeno geografsko podrijetlo, što bi značilo da se ona ne smije pod tim imenom proizvoditi izvan područja Slovenije, Austrija je početkom ove godine na Europsku komisiju uložila prigovor, tvrdeći da bi to nanijelo ekonomsku štetu austrijskoj mesno-preradivačkoj industriji, gdje proizvodnja kobasica s pridjevom kranjska također ima dugu tradiciju.Kako je objavilo slovensko ministarstvo poljoprivrede, postignuti sporazum određuje da se pridjev krainer u Austriji ubuduće više ne smije koristiti u razvijanju i proizvodnji novih artikala.

Postoji priča da je car Franjo Josip na proputovanju kroz tadašnju povijesnu pokrajinu Kranjsku, današnju Sloveniju, u mjestu Naklo u lokalnoj gostionici kušao njihovu domaću kobasicu i uzviknuo: To nije bilo kakva kobasica, to je Kranjska kobasica "

Slovenija, zaštitila i zadržala isključivo kao svoj nacionalni brend, poslušajmo našeg vodećeg TV gastronoma Veljka Barbijerija: Kranjska kobasica je autohtoni kranjski, dakle slovenski proizvod, koji svoje porijeklo vuče još iz 15. stoljeća.

Slovenija nije prihvatila hrvatski prijedlog po kojemu bi hrvatski proizvođači i dalje mogli raditi kranjske kobasice, ali bi ih prodavali pod kompromisnim nazivom hrvatska kranjska kobasica ili klasična kranjska kobasica. (H)

U želji da zaštiti domaće proizvođače, kojima kranjska kobasica donese više od 80 milijuna kuna godišnje, hrvatsko je Ministarstvo poljoprivrede podnijelo prigovor Europskoj komisiji na slovenski prijedlog o zaštiti proizvodnje.

Za pohvaliti je bila I kranjska kobasica

- Upoznati smo s činjenicom da je u Sloveniji Kranjska kobasica geografski zaštićen proizvod, ali zaštita nije važeća izvan Slovenije EU - tvrde u Vrbovcu.

U službenom listu Europske unije 18. veljače 2012. objavljena je publikacija o zahtjevu Republike Slovenije za dodjeljivanje Oznake zemljopisnog podrijetla za mesni proizvod pod nazivom Kranjska kobasica.

Slovenija je, naime, prije nekoliko dana Europskoj komisiji podnijela zahtjev da se zaštiti ime kranjska kobasica da bi ga mogli nositi samo slovenski proizvodi.

»S obzirom da se ' ' kranjska kobasica ' ' u Hrvatskoj proizvodi od 1938. godine u visokim financijskim vrijednostima, registracija proizvoda na razini EU na način na koji je predložila Republika Slovenija, nanijela bi veliku štetu hrvatskom gospodarstvu«, napominju, dodajući da Ministarstvo u potpunosti podržava prijedloge domaće mesne industrije.

castrumeFF, meni se učinilo da je jedini argument da je kranjska kobasica brend, a ne vrsta kobasice, taj što nosi ime grada Kranja pa sam stoga naveo primer pilsnera koji se takođe zove po jednom gradu.

Hoće li se ubuduće kranjska kobasica u Hrvatskoj krčkati po tavama bezimena ili pod imenom slovenskog grada, neće se bitno odraziti na njezin okus i kvalitetu.

Gledajući sa socijalne i kulturološke strane, Kranjska kobasica je takoreći evoluirala kroz Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, te svugdje stekla jedinstven identitet kao prepoznatljiv proizvod.