Svečano otvaranje desete obljetnice bit će na Udbini 25. srpnja za vrijeme svete mise koju ću u 11 sati slaviti s prisutnim svećenicima na temeljima krbavske katedrale a na čast sv. Jakova starijega, zaštitnika nekadanje Krbavske biskupije.

Korenica je inače nastala u podnožju srednjovjekovnog grada Mrsinja koji je bio sjedište Krbavske biskupije u vrijeme tatarske provale u Hrvatsku.

U svjetlu lika sv. Jakova vratimo se, braćo i sestre, ponovno ovom mjestu na kojem se nalazimo i počecima drevne Krbavske biskupije i katedrale.

Ova misa ujedinila je i nedavno proslavljeni blagdan sv. Jurja koji je zaštitnik isto tako drevne Krbavske biskupije.

O porastu značenja Like unutar Ugarskog kraljevstva govori i osnivanje Krbavske biskupije 1160. godine, sa sjedištem prvo na Mrsinju iznad Korenice, a zatim na Udbini.

U tom smislu je 1986. vodio pripreme i rad znanstvenog skupa: " ", u povodu 800. obljetnice osnutka krbavske biskupije, a 1997. međunarodnog znanstvenog skupa " ".

Na kraju je podsjetio kako je Sv. Jakov zaštitnik stare Krbavske biskupije iz čijeg vremena potječe i ova istoimena crkva.

Prostor Krbave u kanonskim vizitacijama Modruške (Krbavske biskupije) u 18 stoljeću naslov je izlaganja Šime Dema i Maje Matasović.

Još u pred tursko vrijeme Mutilić je bio krbavska župa i kasnije središte Krbavske biskupije.

Vjerojatno 1529. godine, tj. nakon smrti Bernardina Frankopana, feudalnoga patrona i mecene Modruške ili krbavske biskupije, tadašnji riječki kapetan Nikola Jurišić, Senjanin i glagoljaš tradicijom podupire prognanika-biskupa modruškoga ili krbavskoga Šimuna Kožičića Benju koji je neko vrijeme bio i upravitelj senjske biskupije u njegovome radu: obrani hrvatskoga narodnoga bića, teritorija i europskoga društva zasnovana na kršćanskome univerzalizmu i zajedništvu.

Rijeka i zapadni dio bili su u nadležnosti pulskog biskupa, a ostalo je područje bilo od 1185. u sastavu Krbavske biskupije koja je od 1460. nosila ime po novom središtu, gradu Modrušu.

Godine 1462. naselje je darovano crikveničkim pavlinima, a 1463. u njemu i u susjednim Grižanama smjestio se kaptol Modruško-krbavske biskupije.

U prvom djelu pisao je na hrvatskom jeziku o Francuskoj revoluciji i Napoleonu, a u drugom djelu, pisanom latinskim, iznio je povijest Senjske i Modruške ili Krbavske biskupije.

Kroz središte župe prolazi tada najvažnija prometnica koja je spajala unutrašnjost sa Senjom na moru. 1185. god. župa Modruš se spominje u oviru Krbavske biskupije.

Treba spomenuti samostan Sv. Nikole kao glagoljaško središte. 1460. god. sjedište Krbavske biskupije seli iz Krbave u Modruš zbog turske opasnosti.

Srednjovjekovna katolička župa Plaški (Plas) ušla je 1185. u sastav tada osnovane Krbavske biskupije, što ukazuje na njenu još veću starost.

Svečanost uspostave nove biskupije i ustoličenje prvog gospićko-senjskog biskupa bit će 25. srpnja, na dan sv. Jakova, zaštitnika bivše krbavske biskupije.

Zbog turske opasnosti, njegov brat Stjepan II., uspio je nagovoriti papu Pija II. da preseli sjedište krbavske biskupije u njegov grad Modruš.

Tako su na ostacima frankopanske države ostali ostaci Krbavske biskupije i provincije Bosne-Hrvatske.

Potom iz vremena osnivanja Krbavske biskupije 1185. godine te isprave hrvatsko-ugarskog kralja 1193. godine.

Mario Vazgeč Biskup Bogović je poručio nazočnim svećenicima i vjernicima da su iz senjske katedrale kroz povijest izlazili mnogi misnici po raznim župama Modruške te Senjske i Krbavske biskupije.

Svetište Gospe od čudesa sastavni je dio slavne i mučeničke povijesti drevne Krbavske biskupije i sednjovjekovnog, hrvatskog grada Modruša.

Osim samoga mjesta, Modruš je naziv i za zemljopisni prostor sjeverno i istočno od obronaka Male i Velike Kapele, na jugu do Plitvičkih jezera pa uz tokove Mrežnice i Dobre do Kupe.To je bila Modruška župa koja se spominje po prvi puta 1163. god., a potom i u vrijeme osnivanja Krbavske biskupije 1185. god.

Godine 1986. riječka je metropolija organizirala slavlja povodom 800. obljetnice Krbavske biskupije.

Papa Ivan Pavao II je u prigodnoj poruci istaknuo da je »poznata sudbina Krbavske biskupije u sklopu crkvene povijesti hrvatskih krajeva«.

To su ostaci katedrale bivše Krbavske biskupije.

Nakon njega vodstvo župe preuzima Petrović i ostaje u Ogulinu do 1990. U njegovo vrijeme gradi se zgrada u dvorištu župnog stana za pastoralni rad, 1986. u Oštarijama i Ogulinu obilježava se 800. godišnjica krbavske biskupije.

Bilo je to 25. srpnja 2000. na blagdan Sv. Jakova koji je bio zaštitnik Krbavske biskupije.

križ stare krbavske biskupije Ljudi su osjetili da mu nije cilj pronaći u drugima loše sklonosti kako bi ih mogao poniziti, nego pronaći u njima dobre sklonosti kako bi tu dobrotu mogao pokrenuti i ojačati.

Glagoljalo se i na prostoru stare Modruške ili Krbavske biskupije.