Pariski dnevnik smatra da je uvođenja zajedničke evropske monete možda bio preveliki zalogaj za Evropsku uniju (EU), a da je greška učinjena u samom početku, konačno sa izbijanjem krize isplivala na površinu.Naime, pogrešno je bilo to što je lansiran evro, a da nisu napravljena dva bitna koraka: kredibilna budžetska disciplina i jedinstven evropski Trezor, smatra Figaro. Zato, evropska moneta nije uspela da se odupre konkurentima, američkom dolaru, kineskom juanu, švajcarskom franku i britanskoj funti.Još od proleća 2010. i prvih finasijskih problema sa kojima se Grčka susrela, evropski lideri su održali bar 12 - ak samita posvecćenih krizi pokušavajući da sastave najmanje četiri plana za spasavanje, koji su često bili kontradiktorni, primetio je list.Na jednom od letošnjih samita odlučeno je da Grčkoj bude pomognuto u otplati njenog duga, a odloženo je sistematično jačanje kapitala banaka.Na narednom samitu ta rekapitulacija je dovedena u pitanje da bi se potom pronašlo srednje rešenje. To je zapravo kao kada bi se banka pred gašanjem ostavila bez mehanizma za upravljanje krizom, upravo ono što se dogodilo Lehman Brothers 2008, citirao je Figaro svojevremenu izjavu sadašnjeg predsednika Evropske centralne banke (ECB) Maria Draghia.Na poslednjem sastanku 9. decembra posvećenom krizi evra odgovoreno je na pitanje kolektivne discipline, postizanjem budzetskog pakta, no taj sporazum između vlada, treba da ugleda svetlost dana pre proleća. Figaro smatra da će početkom naredne godine, preduzeća, banke i evropske države koje su sa teškom mukom prebrodile kraj godine, morati da se suoče povratkom na tržišta i sa masivnim prispećem naplate dugova.Grčka još uvek ne uspeva da se izbori sa privatnim poveriocima, dve godine posle potpisivanja plana za izbavljenje.Italija mora da obezbedi više od 250 miljardi evra za isplatu svojih dugova u 2012. Ukoliko italijanski pacijent još više oboli povratkom na tržista, kao što je to bio slučaj sa Portugalom i Irskom, Evropski fond za finasijsku stabilnost biče uništen, smatra Figaro. Po Figaru, tri godine posle niza potresa u svetu finasija, države članice EU suočiće se sa još jednim dodatnim problemom privredni rast zone evra jedva da je dostigao vrednost od 0,2 odsto u trećem semestru, dok je EU je na ivici recesije, bez rešenja za fiskalne probleme i opterećena sa još većim deficitima.Finasisijski gledano, po francuskom listu, zemljama članicama EU biće još teže da podnesu teret javnih dugova i da održe u životu privatne banke. Figaro, takođe, primećuje da mere štednje i recesija predstavljaju mešavinu veoma zapaljive politike.U Grčkoj, u Španiji i Italiji, niko ne grantuje da će nove vlade dugo opstati na vlasti zbog socijalnih izazova, porasta nezaposlenosti i novih oštrih mera štednje, zaključio je list.