Kao osnova pri izradi kremenih noževa, strugala, grebala, šila, šiljaka, dlijeta, vrhova kopalja i ostalih brojnih, velikom vještinom izvrsno izrađenih alatka, korišteni su prikladni odbojci ili sječiva.

U okolici Trakošćana, u mjestima Bednji, Brezovoj Gori, Cvetlinu, Jamnu i Jazbini pronađeni su brojni primjerci kremenih sjekira i ostalih alatki za obradu zemlje (Arheološki muzej u Zagrebu).

Pregledom lokacije, dijelova keramike, kremenih rezala i ostataka kostiju, utvrđeno je da se radi o nalazištu iz brončanog doba.

Arheološkim istraživanjima pronađeni su ostaci keramike, kremenih nožića i kostiju još iz doba paleolitika.

U ovoj fazi izrada i uporaba kremenih alatka doživljavaju vrhunac.

Na Palagruži su otkrivene velike količine arheološkog materijala, kamenih i kremenih izrađevina, posebno šiljaka strijela.

Iz promatrane sonde poznato je skromnih 211 kremenih predmeta, uglavnom odbojaka, krhotina i sitnih otpadaka, nadenih vecinom u gornjem dijelu mezolitickih naslaga.

Radilo se o nalasku nekoliko kremenih nožića i jedne sjekire koje su automatikom svrstani u fundus mlađega neolita, čak u njegovu najmlađu fazu, kasniju hvarsku fazu.

Teluridni minerali zlata nalaze se u žilama tvrdih stijena, uglavnom kremenih i karbonatnih.

Dosta su bolje poznate koštane alatke, samo u sondi f - g x 5 ' - 7 ' ukupno ih je nadeno cak 29 komada, tri puta više od onih kremenih, ali i više nego u kremenim alatkama iznimno bogatoj paleolitickoj fazi.

Uporaba pećine kao stambenog i životnog prostora započela je početkom ranog neolitika, oko 5700./5600 prije Krista, a njezin je prvi stanovnik bila dosta mala zajednica nositelja impresso-kulture koja, sudeći prema debljini sloja formiranog tijekom toga razdoblja, broju pronađenih kremenih i koštanih oruđa, te keramičkih ulomaka, pećinu nije koristila dugo vremena.

Stara je to planina, jer geolozi kažu da je izgrađen iz arhajskog gnajsa, tinjčeviih škriljavaca i granita koji uz silurske naslage kremenih filita, grafitnih i kremenih škriljavaca potvrđuju njegov davnašnji postanak od pri je milijardu godina.

Geološka starost predmetnih kugli je gornja kreda, vjerojatno formacija Sveti Duh, okoliš postanka je hemipelagički u Tethys oceanu, a podrijetlo kremenog materijala organsko (vjerojatno iz planktona ili spikula kremenih spužvi).

Iskopano je više kremenih, kamenih i koštanih rukotvorina koje je upotrebljavao: šila, rezači, strugači, svrdla itd...

Drugi dio monografije sadržava tekstove više suradnika, mahom iz područja prirodnih znanosti koji su analizirali mikrogeografska i geološka svojstva područja, mineralošku osnovu kamenih izrađevina, prikupljene ostatke životinjskih i biljnih vrsta koje su stanovnici Crnog vrila koristili, analizu antropoloških ostataka jedne stanovnice naselja, te subspecijalističke analize kremenih i kamenih predmeta i keramičkih posuda.

U sondama površine od 10 m2, najveće dubine 110 cm, izdvojena su tri sloja u kojima je bilo mnogo pepela i gara s većih ili manjih ognjišta, mnogo keramičkih ulomaka, životinjskih kostiju, nekoliko ulomaka kremenih artefakata te kamena ploča žrvnja, a pronađena je i brončana igla.

Da li su to ostaci obrednog žrtvenika s glinenom figuricom psa, ili gruba odnosno fina bojana keramika, ili veća količina kremenih artefakata koji svjedoče da su pripadnici ove kulture izrađivali alatke baš na ovom mjestu.

U zemljanim zapunama ukopanih objekata otkriveno je mnoštvo pokretnog materijala, prvenstveno dijelova keramičkih posuda, koštanih, kremenih i kamenih alatki, te životinjskih kostiju i ljuštura školjki.

Temeljno obilježje materijalnoj kulturi daju tisuće kremenih predmeta, uglavnom oruđa minijaturnih dimenzija.

Zanimljivost su i brojni nalazi prapovijesne keramike i kremenih alatki, za koje se pretpostavlja kako su u more dospjeli ispiranjem obale.

Tisuće ulomaka kremenih alatki i odbojaka još leže na površini padine pomiješani s dijelovima ukrašenih glinenih posuda.

Ispod kremenih mlinova letjeli mlazovi varnica i mlazovi brašna.

U drugoj polovini hvarske kulture, posebno tijekom kasnog stupnja zapažamo određene promjene poput: povećanja udjela kostiju goveda u prehrani, novi tip loptastih zdjela sa cilindričnim vratom, pojavu kaneliranja, povećanje uloge kremenih alatka, nalaz fino obrađene kremene strelice i sl; što bi se moglo tumačiti čestim kontaktima pa i djelimičnim mješanjem s, vjerojatno, kontinentalnim stanovnicima.

Karavanić, Rukotvorine iz Spiennesa u svjetlu eksploatacije kremenih materijala u neolitiku. R.

Najstarije ili pretpaleozojske naslage u sva četiri gorska sklapa sastavljene su od granita, gnajsa i kristalinskih škriljevaca, dok se paleozojske naslage sastoje od kremenih škriljavaca (filita) razne boje, škriljave teksture, pa od kremenih pješčenjaka bijele, zelenkaste i crvenkaste boje kako ih nalazimo dobro razvijene u dolini Radlovca potoka i Velike rijeke i na Drugoj kosi.

Povećava se broj kremenih predmeta što vidimo iz broja od ukupno nađenih 12 komada.

Količina dosad nadenih predmeta daleko prelazi sve poznato na sličnim europskim lokalitetima, a brojka od 4000 komada kremenih ulomaka, preko 300 kremenih oruđa i tridesetak kilograma životinjskih kostiju nađenih prosječno po jednom jedinom istraživanom metru - djeluje fantasticno.

Uz 1.000 kremenih alatki i brojne koštane alatke, pronašli smo naznake umjetnosti stare 15.000 godina.

Nalazi kremenih i koštanih artefakata i ostatci njihove proizvodnje ukazuju na životne navike stanovnika pećine.

Nađeno je oko 150 tisuća keramičkih ulomaka, pet tisuća kremenih nalaza.