Bio je to epifanijski trenutak: taj šutljivi pisac ostavio je dojam koji se protegnuo do naših dana, pa su izdanja Krijesova (eseji, pjesme i priče) kao i Odakle zovem (izabrane priče) i Svi mi (sabrane pjesme) pošteno vraćanje duga piscu koji je svojim mučaljivim pričama i poezijom poharao hrvatsku književnost.

Uz taj je običaj usko povezano vjerovanje da zle slike (vještice i vukodlaci) neće imati vlast tamo gdje dopire svjetlo ili dim tih krijesova.

Gažani i Banijci natječu se od tada u veličini, te ljepoti i trajanju izgaranja krijesova, a posljednjih desetljeća ponosni su i na raskoš vatrometa i bogatstvo zabavnih i sportskih priredbi.

U Karlovcu je paljenje velikih vatri - krijesova počelo vjerojatno u 18. stoljeću izvan gradske utvrde (2), na polju pokraj rijeke Kupe, u predgrađu Donja Gaza i predjelu zvanom Struga.

Najstariji zapisi o paljenju gažanskih krijesova potječu iz 1779. godine.

Na Ivanje, negdašnji agrarni blagdan, zbog jakosti vlastitog svjetla i topline, Sunce poskoči tri puta, pa su i seljaci poskakivali tri puta plešući kola i prozivajući godišnje vjenčane parove oko ivanjskih krijesova.

Tijekom Drugoga svjetskog rata i godinama nakon njega paljenja krijesova nije bilo.

Organizatori paljenja krijesova narednih godina bili su mjesne zajednice Gaza i Banija, Zajednica kulturno-prosvjetnih organizacija i Turističko društvo općine Karlovac.

Osim krijesova priređivali su se nastupi jahača Konjičkog kluba Karlovac, vozača Auto-moto društva Karlovac, vježbe vatrogasaca, sportska natjecanja između Gažana i Banijanaca, nastupi Gradske (limene) glazbe, kulturno-umjetničkih društava i zabavnih sastava.

Drevni staroslavenski i starohrvatski obredni običaj paljenja vatri - krijesova potječe još iz vremena življenja Hrvata u pradomovini Bijeloj Hrvatskoj (dijelovi današnje Poljske, Slovačke i Ukrajine) od kultnog religioznog obožavanja Sunca i njegova korisnog i plodonosnog djelovanja i vjerovanja da se vatrom tjeraju zli duhovi.

Sinoć kad sam usnuo U Ivanjskoj noći Bilo je vike i veselja Prskanja bombi i bengalskih vatri Glasova pjesama smijeha Oko zapaljenih krijesova.

S 4. na 5 travnja 2009. DVD Bistra je već tradicionalno odradila ophodnju uskršnjih krijesova kojih je ove godine bilo puno na području naše općine.

Ne znam jeste li ikada bili u blizini velikog požara, ali ono privlačno pucketanje vatre koje se čuje kod starih kućnih ognjišta, krijesova i sličnih prilika, se ne može usporediti sa pucketanjem vatre kada gori kuća, stan ili auto.

To ga je navelo na razmišljanje kako izvesti ljude na ulice pa je tako u samo nekoliko tjedana organizirano prvo izdanje Svečanosti glazbe, 21. lipnja 1982., na dan ljetnog solsticija, poganske noći koja priziva staru tradiciju Ivanjskih krijesova.

Za vrijeme našeg boravka u Crikvenici održavala se tradicionalna manifestacija - paljenje Ivanjskih krijesova.

Jedan već pomalo zaboravljen uskrsni običaj koji se prakticirao u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je paljenje krijesova, odnosno " vuzmenki " ili " vuzmica ".

Povodom uskršnjih krijesova DVD Bistra organizira patrolu koja će se kretati područjem općine Bistra zbog nadzora nad paljenjem krijesova.

Ovim putem molimo mještane da dojave o paljenju krijesova na naše kontakt telefone.

Večer pred Praznik rada - Prvi maj uvijek je u Vrgorskoj krajini rezervirana za paljenje procvita, odnosno krijesova.

Središnji događaj, paljenje krijesova s vatrometom, bit će navečer 23. lipnja uoči Ivanja, a u tijeku dva dana (22. i 23. lipnja) predviđeni su bogati športski i glazbeni programi.

Višestoljetni običaj paljenja ivanjskih krijesova uz obale rijeke Kupe u karlovačkim četvrtima Gazi i Baniji ove će godine zbog proslave 155. obljetnice Karlovačke pivovare prvi put trajati dva dana, izvijestile su direktorica gradske turističke zajednice Tihana Bakarić i predsjednica Uprave Karlovačke pivovare Monique Peters na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u pivovari.

Naime, upravo je on među ostalim, potaknuo obnavljanje tradicije Ivanjskih krijesova, organizirao Sajam cvijeća, Cvjetni korzo, Gljivarski tjedan...

Za uključivanje Zajednice KPO u organizaciju Ivanjskih krijesova najzaslužniji je tajnik Zajednice Dragor Nikolić (kasnije i kao tajnik Turističkog društva).

Paljenje krijesova je u 22 sata kada kreće i vatromet.

U suradnji i povezanosti s Općinskim ogranka HSS-a Mali Mihaljevec, na čelu s predsjednikom Kristijanom Horvatom organizirali su uskrsnu Vuzmenku, tj. aktivirali stari hrvatski običaj paljenje krijesova u uskrsnoj noći.

Posljednjih godina (od 1994.) nositelji organizacije, kao i nekada izvorno zvanih Ivanjskih krijesova, su Turistička zajednica grada Karlovca i mjesni odbori Gaza i Banija.

Tisuće posjetitelja uvečer uoči Ivanja, 23. lipnja (1), željno iščekuju nizvodno od Kupskog mosta trenutak paljenja dvaju velikih krijesova na suprotnim obalama rijeke Kupe.

Pun pogodak je bio i koncert Gradske limene glazbe s čamaca na Kupi, koja je pratila paljenje krijesova.

Osim u centru Karlovca, tradiciju paljenje krijesova imaju i druga mjesta u okolici.

Osim prvomajskih krijesova i goleme uporabe svijeća za Dan svih svetih, prvoga studenog, veliki zagađivači okoliša su i vatrometi.