Posebno je važna kristološka dimenzija, tj.

Kristološka dimenzija spasenja, koju smo već više puta naglašavali, mora i ovdje biti kriterij.

U njima do izražaja u prvom redu dolazi autorovo dobro poznavanje Biblije i crkvenih otaca, kao i kristološka orijentacija, u kojoj eventualno možemo gledati Glavinića kao franjevačkog teologa.

Kada se govori o mariologiji Drugog vatikanskog koncila možda je najispravnije reći kako je ona kristološka i kristoafirmativna.

Prema tome osim što je koncilska mariologija kristološka ona je ujedno i ekleziološka.

Krunica je prije svega kristološka molitva jer je u središtu razmatranja Isus Krist.

Valja imati još na umu kako Kalcedonski sabor nije riješio sva kristološka pitanja. [ 37 ]

Četiri su značajke grba biskupa Košića: trinitarna, kristološka, ekleziološka i antropološka.

S jedne strane pojavljuje se psihološka dimenzija molitve (ovo ulaženje u istu stvarnost), koja znači ići onkraj rasijanosti osjeta; a s druge pojavljuje se ona kristološka dimenzija (usredotočenje pažnje na Krista).

To je razrađeno u tri koraka: najprije se u perspektivi utjelovljenja Riječi u Isusu Kristu pokazuje kristološka određenost svakog čovjeka i to ne samo na ontološkoj nego i na konkretnoj razini egzistencije koja se oblikuje po uzoru na utjelovljenog Sina Božjega. zatim se u perspektivi križa pokazuje proegzistentno bivovanje Nevinog Jaganjca sve do njegova sebedarja na križu kao kulminaciji njegova života za druge: zauzetost njegove ljubavi za druge ne uzmiče ni pred križem.

Stoga je i ekleziologija Sabora sva kristološka i preko nje se može upoznati i teandrizam II. vatikanskog sabora. [ 29 ]

Na sljedećim će se saborima rješavati kristološka pitanja.

Ove četiri novozavjetne formulacije možemo smatrati »nekom vrstom njegova kristološkog koordinatnog sustava unutar kojeg se kreće svaka njegova kristološka, i iz nje izvedena, druga misao i djelo.« [ 67 ]

Iz samo kratkih uvida se vidi kako su njegova kristološka promišljanja neodvojivo povezana s kalcedonskom kristološkom dogmom i njezinim poznatim aksiomom: dvije naravi u jednoj osobi, božanska i ljudska.

Autor pokazuje kako Šagi-Bunić povezujući Mt 25, 40 i Iv 1, 14 povezuje i sintetizira dva najvažnija kristološka pravca kroz povijest, kristologiju »odozgo« i kristologiju »odozdo«.

Povezuje dva najvažnija kristološka pravca: povijesnog Isusa i preegzistentnog Logosa.

Krunica je snažno obilježena Marijinim duhom i njezinim srcem, a ujedno ona je kristološka molitva.

5.1. Kalcedonski sabor iz 451. g. nadahnuće i vrelo za kristološka

Dvije su dimenzije uključene u ovo pozdravu, kristološka i ekleziološka.

Krunica, premda je po svom obliku marijanska, ona je u svojoj biti kristološka molitva, ona je sažetak cjelokupne evanđeoske poruke.

Ako se gleda samo na strukturu, evanđeoski se ulomak može podijeliti na tri dijela: himan zahvale za objavu (rr. 25 - 26), kristološka tvrdnja koja objašnjava Isusovu ulogu u toj objavi (r. 27), poziv i zamolba (rr. 28 - 30).

Ono što će je uvijek temeljno obilježavati jest činjenica da je ona uvijek bila i ostala temeljno kristološka.

3. Na ovaj način Krunica je istovremeno marijanska i kristološka molitva.

6. Koliku je važnost molitvi krunice pridavao ovaj papa svjedoči i to da je trima tradicionalnim otajstvima dodao i nova otajstva koja je nazvao otajstvima svjetla, objašnjavajući tu nadopunu potrebom da se snažnije istakne kristološka dubina krunice.

Iz ranije rečenoga proizlazi kako krsna milost življena u posvećenom životu ima jasnu eklezijalnu dimenziju, koja je u prvom redu kristološka ali i eshatološka.

Zapad koji je bio objekt Božjih obećanja zato što je trebao pronijeti Kristovo ime pred kraljeve i narode cijeloga svijeta i koji je stoga postao suveren svijeta, izdao je potpuno Božje poslanje ranjavajući jedinstvo kršćana, klanjajući se zlatnom teletu; izdao ga je u izdvajanju nevjerničkog uma, u egoističnoj tiraniji kojom je htio sebi podrediti svijet i na kraju još (najgora od svih stvari) u deformaciji Kristova križa u kukasti.« Stoga je sigurno da će »kristološka« misija biti predana drugim narodima, ali u takvoj situaciji Europa i zapad ima mogućnost da kroz molitvu pokaže da je njihov poziv i njihova misija ipak neopoziva.

Kristološka usredištenost Objave je trinitarno utemeljena: Bog Otac u Isusu Kristu nenadmašivo se sam objavio u Duhu Svetom.

kakva konstruktivna kritika i svijest o savjesti ne može se živjeti istinska kristološka dimenzija

Pročitajmo samo proslov Ivanova evanđelja i oba kristološka hvalospjeva kojima počinju poslanice Efežanima i Kološanima.

Koliko god izgovaranjem Zdravomarija Krunica bila marijanska, krunica je još više kristološka molitva: u njezinu središtu je Isus i njegovo spasenjsko djelo s kojim je najtješnje povezana Blažena Djevica.