Izvornim prijevodima s njemačkoga jezika, osim toga, daje uvid u Ratzingerova teološka djela koja nisu prevedena na hrvatski jezik.

Dva druga odjela koja još nisu u potpunosti zaživjela su Odjel za kineziologiju, koji nije u punom smislu klasični kineziološki odjel kao na drugim sveučilištima i Teološko-katehetski odjel koji je proizišao iz činjenice da u Zadru postoji Visoka teološka katehetska škola koja će se integrirati u Sveučilište u Zadru.

Teološka misao dvadesetoga stoljeća, a posebice feministička teologija, promišljala je i pitanje patnje pod vidikom etničkih, staleških, rodnih i inih razlika.

Teološka polazišta za novost slavljenja i življenja vjere otkrivaju nam u novome svjetlu kršćansku liturgiju kao vrelo Kristova spasenjskoga djela u Crkvi.

Uz taj povijesni kontekst, nadovezuje se i teološka poruka svakog lika.

U crkvi ne vrijede svjetovna pravila nego teološka pravila.

Osim što je ukorijenjena u tradiciji Crkve, Ratzingerova teološka misao ima egzistencijalno polazište.

U četvrtom poglavlju donešena je filozofsko-teološka prosudba poganstva.

Teološka shema o početku na vrhuncu, o čistom monoteizmu i rajskom stanju ljudske savršenosti (TEORIJA DEGENERACIJE) zamjenjena je prirodoslovno prosvijećenom shemom o početku na dnu: O PRIMITIVNU LJUDSKOM STANJU, S VJEROM U ELEMENTARNU " SILU " ILI DUHOVE, koja se tek postupno razvila u nešto više (TEORIJA EVOLUCIJE). " I tko to danas pušta " zločestog " duha iz boce, molim lijepo?

Ovo je temeljna teološka misao teologa Josepha Ratzingera, kao i polazna točka njegova papinskog naučavanja.

Pitanja i odgovori su podijeljeni u četiri glavna poglavlja: Drevno poganstvo, Keltsko poganstvo, Suvremeno (neo) poganstvo i Filozofsko-teološka prosudba poganstva.

Tradicija Crkve, shvaćena kao teološka veličina, nikada nije bila nešto statično.

Teološka zastranjenja liberalnih teologa i napast pluralističke teologije, pojava sinkretizma i relativizma, invazija New agea, neki su od izazova kojima bi okupljanja u duhu Asiza mogla poslužiti kao alibi za niveliranje i relativiziranje religija.

Teološka rasprava u Crkvi postoji oduvijek.

Djela su mu teološka, egzegetska i duhovna, a na njega su se pozivali Petar Damiani i Bernard iz Clairvauxa.

Ova knjiga nije teološka rasprava o svećeništvu, nego samo skroman doprinos kako bi kršćani mogli vidjeti više od vanjske ljuske, dublje, u srce i u životne radosti i patnje svećenika, te kako bi i sam svećenik mogao razmatrati dubine siromaštva skrivene u njemu samome, ali i vrtoglave visine na koje ga je svećeničkim posvećenjem uzvisio Gospodin.

Istaknuo je četiri teološka identiteta svakog svećenika: uzet od ljudi za ljude, svjedok i navjestitelj Božje istine, djelitelj svetih otajstava i služitelj koji sebe daje Bogu i braći ljudima.

I patrijarh Pavle i vladika Artemije, to je sasvim sigurno, imaju velika teološka znanja.

Na koju stavljam svoja dopisivanja sa vjernicima, molitve, a i svoja teološka razmišljanja.

Sjemenište je tijekom više desetljeća pohađalo oko 1300 štićenika različitih nacionalnosti (Hrvata, Slovenaca, Mađara, Albanaca, Makedonaca, Crnogoraca), među kojima mnogi potonji vrijedni djelatnici iz crkv. i javnog života, npr. kardinal Josip Bozanić, biskupi Josip Pavlišić, Dragutin Nežić, Antun Bogetić, Antun Tamarut, Metod Pirih, Slavomir Miklouš, Ivan Milovan, Mile Bogović, Ivan Devčić, više doktora teol. znanosti, misionara, uglednih znanstvenika i dr. U sjemeništu je 1955 65. djelovala i Visoka teološka škola iz Rijeke.

1. Navodna teološka bliskost Islama i dualističke hereze (Bogumila) - svrha ovoga je dokazati kako je proces prelaska na Islam bio nešto posve prirodno.

Zahvaljujući Rabanu teološka škola u Fuldi postala je vodeća u Franačkom carstvu.

Upravo je teološka važnost i teološki domet Glavinićevih djela najslabije obrađen.

Nakon srednjeg vijeka, zatvorenog u utvrde i teološka promišljanja, Europa se budi s jednim novim osjećajem životnosti.

To je filozofska i teološka spoznaja.

Nova Katedra uz kolegij Socijalni nauk Crkve ima kolegij Teološka socijalna etika te izborne predmete Ljudska prava i socijalni nauk Crkve, Kršćani i civilno društvo, Kršćanski caritas i socijalno zagovaranje.

Idućih dana razgledali smo važnije bazilike Muzeje, fontane i Forum Objasnio sam mu Berninijev postupak Neka teološka pitanja Sedam kraljeva I republikanski period I kako sve ima svoj kraj

BWA ujedinjava baptiste širom svijeta, vodi ih u evangelizaciji, pritiče u pomoć onima u potrebi, brani ljudska prava i potiče teološka promišljanja.

Od tada je Racinger, s najdužim kardinalskim stažom (28 godina), kao prefekt Kongregacije za doktrinu vere (naslednica famozne inkvizicije), bio papina desna ruka za teološka i crkveno-politička pitanja.

Nešto kasnije postati će i savjetnik za teološka pitanje Ivanu Pavlu II.