Bio je to snažan doživljaj sjajna Krležina djela, svečani trenutak umjetnosti kazališta, u kojem je glumac postao djelo samo

Stoga i nije čudno da se priređivač Kronike Tomislav Sabljak iz Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU tako zdušno prihvatio Krležina djela, ali i Krležine biografije.Sretna je okolnost da je Sabljak i scenarist novog dokumentarnog filma o Krleži koji je režirao Željko Senečić.

Bio je to snažan doživljaj sjajna Krležina djela, svečani trenutak umjetnosti kazališta, u kojem je glumac postao djelo samo.

Osobno poštujem i Matkova i Krležina djela jer obojica pripadaju, svatko na svoj način, korpusu hrvatske književnosti na što moramo biti ponosni.

Ovaj put, kad je riječ o predstavi Vučjaka Ivice Kunčevića, koja je i ovaj put pokazala ključnu važnost Krležina djela za naše kazalište, recimo odmah da ona premašuje sva očekivanja, koja, kad je riječ o klasicima, mogu biti zloslutna.

Tako pojedina poglavlja podsjećaju na pojedina Krležina djela, ali i na neka krležološka: hipersimbolika i poetika gomile u poglavlju Karneval, neurastenija i paranoja u isto tako živčano nacrtanom poglavlju Snovi i Matvejevićevi Razgovori u nešto tradicionalnije crtanom poglavlju Međučin.

Krležina djela su svojevrsna kronika hrvatskog naroda kroz dvadeseto stoljeće.

Idemo na krajnju redukciju jer upravo u bogatstvu Krležina djela i tog atraktivnog prostora možemo minimalnim intervencijama ostvariti jedinstven festival.

Pored svega rečenog u program smo uvrstili i scensko događanje, susret Agramerski prolaznici u mojoj koncepciji, i to razgovor kroz fragmente Krležina djela; nadalje, tu je program Castellice u autorskom konceptu Mani Gotovac u okviru kojega četiri vrsne glumice scenski obnavljaju život i lik barunice Castelli.

Vaništa njegov portret daje uglavnom prenoseći ulomke razgovora što su ih vodili tijekom dvanaest godina prijateljevanja koje je počelo kada je slikar 1969. godine bio zamoljen da izradi piščev portret za ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti u kojoj se spremao izbor iz Krležina djela u pet svezaka.

Izložbom se želi istaknuti bogati opus vrhunskog hrvatskog književnika prožet refleksijama na različite mađarske povijesne i kulturološke teme te bogata recepcija Krležina djela u Mađarskoj, s posebnim osvrtom na brojne predstave njegovih drama na pozornicama mađarskih kazališta kao i hungarološki segment Krležine ostavštine koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

O njihovoj motiviranosti, uživljenosti ponajviše ovisi uspjeh ove inteligentno zamišljene obrade Krležina djela.

Po riječima redatelja Željka Senečića, taj dokumentarac, u kojemu će o Krleži govoriti njegovi suvremenici i poznavatelji Krležina djela, nije film o ' gospodinu ', ' akademiku ' ili ' drugu ' Krleži, nego samo " o Krleži ". (Hina)

Prije nekoliko godina u jednoj sasvim privatnoj prilici upitao sam Velimira Viskovića, jednog od najupućenijih poznavatelja Krležina djela, kakav je bio njegov stav o toj polemici.

U središtu Krležina djela uvijek je bio čovjek, odnosno njegova vizija čovjeka-umjetnika koji se svojim slobodnim duhom izdiže nad slijepom i gluhom gomilom.

Kako komentirate da Jutarnji list izdaje Krležina djela u deset knjiga i prodaje ih na trafikama po povoljnim cijenama; tako je cijena Balada 9,99 kuna, a ostalim izabranim djelima 29,99 kuna, a pritom je, kako je to napisao Viktor Ivančić u kolumni Grah i pepeo, pothvat ostvaren uz pomoć državne dotacije u iznosu od 100 tisuća kuna?

Ujedno, tom je prilikom Ivica Buljan istaknuo, a što mi se čini posebice simptomatičnim, kako je kada je postavljao Gospodu Glembajeve u Vilniusu naišao na prepreku što prijevod navedene drame na engleski nije dostupan u knjižnom formatu (naime, prijevod je objavljen u novosadskoj Sceni), dijagnosticirajući kako u Hrvatskoj nema svijesti da se amblematična Krležina djela prevedu na dominantne svjetske jezike, naravno, u prvome redu na engleski.

Viktor Žmegač dobio je i 1990. godine nagradu Fonda Miroslav Krleža za proučavanje, popularizaciju i interpretaciju Krležina djela, odnosno za knjigu Krležini europski obzori - djelo u komparativnom kontekstu.

Mislim da je Lasić jako dobro prepoznao antitetičnost kao temeljni princip, odnosno kao jednu arhetipsku strukturu koja stoji u samom temelju Krležina djela.

Po svom umjetničkom dometu i po utjecaju koji je vršio na hrvatsku i jugoslavensku književnost, u svom revolucionarnom i estetskom značenju Krležina djela ostaju trajni svjetionik napredne misli, uz teške akorde " meglene i kalne ", ali čak i među njima pojavi se tračak svijetla koji zrači optimizmom i povjerenjem u sutrašnjicu.:

Zanimljivo je da usprkos tome što je prije nekoliko desetljeća prestao čitati Krležina djela (istina, nakon citirane rečenice pridodao je kako je i kasnije čitao Dnevnike i još poneku knjigu o Krleži), spomenuti se gospodin ipak osjetio pozvanim da javno progovori o Krleži.

Svi znaju njegov Rječnik Balada i njegove druge prinose proučavanju Krležina djela, ali ne znam koliko ih je uočilo one njegove tekstologijske briljancije u kojima iznalazi i pokazuje Krležine kajkavsko-štokavske paralele.

Hoćete li i dalje izvoditi neka Krležina djela, osobito ona manje izvođena? Veličina i snaga Krležina djela uvijek će iznova pozivati kazališne umjetnike da se tom piscu vraćaju kao nadahnuću i poticaju novih iščitavanja.

Na Forumu Krleža danas okupili su se najznačajniji hrvatski teoretičari i štovatelji Krležina djela, a premijerno je prikazan dokumentarni film o Miroslavu Krleži Predve č erje puno skepse što ga je režirao Eduard Galić.

Objavljen je i zbornik radova svih sudionika Foruma, vrijedan prilog proučavanju Krležina djela.

Senečić ocjenjuje nedopustivim što se Krležina djela izbacuju iz školskih programa i što se o njemu sve više piše na neprimjeren način.

Kako je tekao proces prilagodbe Krležine rečenice stripu i koja ste sve Krležina djela koristili za ovaj strip-scenarij?

I kako tumačite da za razliku od Festivala jednog pisca Goran Matović sa svojim Festivalom Miroslav Krleža nije uspio uvjeriti vladajuće ove zemljice u veličinu Krležina djela te su upitna i neka vrlo bitna gostovanja na ovogodišnjem Festivalu koji spomenuti umjetnik organizira povodom 120. obljetnice Krležina rođenja koji će, eto, završiti ulaskom RH u hibridnu Evropu.

Vražji otok Upravo ste Vi autor prve ekranizacije nekog Krležina djela.

Ujedno, to je prva televizijska produkcija nekog Krležina djela, tako da ste Krležu doveli na televiziju.