S tin da su te rečenice u Krležino vrime imale puno opravdanje.

Vrhuna c Tauferove riječke faze dogodio se nakon Vježbanja života Krležino Kraljevo.

Na koncu valja spomenuti i izuzetno važan Krležin rad na enciklopedistici, gdje je u suradnji s Matom Ujevićem i na njegovu tragu ustrojio Leksikografski zavod koji sada nosi Krležino ime, a koji je po kvaliteti izdanja ravan najvrednijim svjetskim enciklopedijskim institutima, te čini, uz Maticu, Akademiju i Sveučilište, jednu od tri ili četiri glavne kulturne institucije hrvatskoga naroda

Izbornik predstava u konkurenciji ovogodišnjih Marulićevih dana Ozren Prohić odlučio se za sljedeće predstave: Krležino Kraljevo u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih redatelja Paola Magellija, Čitajte Kamova riječkoga HNK-a redateljice Katje Šimunić, Šovagovićevu Ciglu redateljice Nade Kokotović ostvarenu u Gradskom kazalištu njemačkog grada Konstanza, zatim komad Joška Božanića U sjeni Green Hilla koju je u Teatru Rugantino režirao Marin Carić i Kulturu u predgrađu Roberta Perišića, predstavu GDK Gavella.

Krležino je djelo kompleksno i u njemu se, bez obzira na motive, nužno projicira nešto od piščeve osobnosti.

O tome da se Dijalog objavi i kao knjiga razgovarao sam s Krležom, ali se ta zamisao počela ostvarivati tek trideset godina nakon što sam se obratio Krleži, na Sajmu knjiga u Beogradu, kada me je direktor Službenog glasnika Slobodan Gavrilović upoznao s Vlahom Bogišićem, koji se bavi Krležinim delom i radi u Leksikografskom zavodu u Zagrebu, koji sada nosi Krležino ime.

Drugi veći rad o Krleži objavljuje također u Novostima, pišući o romanu Na rubu pameti pod naslovom Najslobodoumnije Krležino književno djelo - dvije godine nakon njegova objavljivanja (16. II. 1941).

Povodom 30. obljetnice smrti Miroslava Krleže 29. prosinca, kazalište Svarog izvelo je predstavu Sanatorij Zelengaj, ušavši tako u skupinu tek nekolicine kazališta koja su povodom obljetnice u svoj program uvrstila Krležino djelo.

Zajedno smo rješavali dramaturgijske probleme i promišljali mogućnosti scenskog izraza koji će na najbolji mogući način izraziti Krležino oblikovanje suvremene hrvatske povijesti

Oko Krleže uvijek neki spektakli: primjerice, oko uređenja Gvozda i zamisli o zasebnom istraživačkom institutu u kojem bi se proučavalo Krležino djelo, zatim pokretanje opsežnoga projekta njegovih sabranih djela koje je započelo dobro a onda zastalo, pa pompozno otvaranje ostavštine u NSK koje je donijelo jedno veliko ništa, itd., itd.

Iako nas je možda malo, ipak, i u studentskim redovima postoje zaljubljenici u Krležino djelo i čini mi da upravo za njih ovakav događaj može biti jedinstven.

Na kraju, u težnji da Krležino djelo dopre do mladih, strip će zasigurno prije postići taj cilj nego današnja školska lektira, u kojoj je Krleža zastupljen u sramotno maloj mjeri.

Krležino ostripljenje Postoji jedna gotovo magična knjiga, povijest umjetnosti s naslovom Duh oblika, čiji je autor francuski pisac Elie Faure.

Krležino se djelo opire tipološkoj raščlambi zbog žanrovske raznolikosti te golema tematskoga raspona.

Odgovarajući na poticaje da se preimenuje Leksikografski zavod, te Krležino ime zamijeni imenom M.

Trideset godina od smrti velikog pisca Miroslava Krleže i šezdeset od osnutka Leksikografskog zavoda koji nosi upravo Krležino ime (utemeljen je potkraj 1950. godine) bit će obilježeni znanstvenom konferencijom koja počinje, ni manje ni više, nego u jednoj poznatoj zagrebačkoj bolnici.

Organizatori održavanjem konferencije u Dubrovniku žele ne samo podsjetiti kako su sredinom prošlog stoljeća u Dubrovniku institucionalizirani nacionalni kulturni i znanstveni programi, i to uz Krležino neposredno zalaganje, već i potaknuti odgovornost za razumijevanje vrijednosti nematerijalne, ali i vidljive materijalne dubrovačke baštine, koja je danas u opasnosti jer profit gleda samo u brojke.

Krležino pak vrednovanje Matoša jasno je subjektivno obojeno i u mnogim se pojedinačnim prigodama nalazi u neskladu s književnopovijesnim sudovima o Matoševu djelu.

Nakon što je 1999. obnovio kultno Krležino Kraljevo, nekadašnji Mali princ jugoslavenskoga teatra Vito Taufer vratio se u riječki teatar.

Isto je tako nepojmljivo da se, sudeći prema repertoaru Marulićevih dana, Krležino Kraljevo češće izvodi nego sva ostala njegova djela kvalitativne dramaturgije.

Organizatori održavanjem dijela konferencije u Dubrovniku žele ne samo podsjetiti kako su sredinom prošlog stoljeća u Dubrovniku institucionalizirani nacionalni kulturni i znanstveni programi, uz Krležino neposredno zalaganje, već i potaknuti odgovornost za razumijevanje vrijednosti nematerijalne jednako kao i vidljive materijalne dubrovačke baštine.

Treba spomenuti i važan Krležin rad na enciklopedistici, gdje je u suradnji s Matom Ujevićem i na njegovu tragu utemeljio Leksikografski zavod koji danas nosi Krležino ime.

Tko će danas uživati u umjetničkom spletu predstava i popratnih sadržaja?, pita se tako u prvom prizoru prvog čina friedrich tiemann našeg doba, precizno označivši najvećeg neprijatelja sretnog novog društva, pa odlazeći u noć preispitivanja kuda nam ide Domovina, dakle u veliku dvoranu Sokola, na ono Krležino muktaško lokanje šilera, dingača i muškata, sve se jednom rukom hvatajući za bocu, a drugom za revolver.

U isto vrijeme dogodio se velik presedan: prvi put od uspostave NDH, zabilježeno je u književnom kontekstu Krležino ime u nekoj tiskovini bit će to i posljednji put.

Novi broj donosi intervju sa Dragutinom Ranogajcem, s novoizabranim predsjednikom Hrvatske obrtničke komore; Darko Ranogajec, svjetski igrač iz Krapine; Do kraja 2013. godine klasična gimnazija u Krapini U umjetničkoj radionici Stjepana Đukića Pište: Duboko sam proživljavao Krležino djelo; Bogatstvo koje produhovljuje, uz 15. godišnjicu Krapinafesta Vrijeme nade, riječ urednika Zvonka Franca a ja bi štel znati kak gospon postati.

U toj sam sceni pronašao izvjesnu simetriju između toga glasa i desničarskih glasova od šezdesetak godina ranije, a tu mislim na antiplakat za Krležino predavanje iz 1933. godine kojim je ondašnja desnica potpisana kao Odbor zagrebačkog građanstva nebulozno reagirala na Krležino predavanje o hrvatskoj književnosti u dvorani Glazbenog zavoda.

Međutim, kroz ovaj festival otkrili smo Krležino novo lice koje se ogleda u današnjem vremenu i današnjoj publici, a publika na Gvozdu je bila publika svih generacija.

Dok su ti lažni slobodoljubci i pravdonosci farizejski gradili mit i legendu o »velikom pjesniku revolucije«, skrivali su i tajili njegovu hrvatsku dušu i hrvatsku svijest, zabranivši pretiskavanje njegove novele Probuđeni djedovi, njegova eseja Najslobodoumnije Krležino djelo, njegove pjesme Oči Stjepana Radića, a i nekih njegovih polemičkih tekstova iz razdoblja neposredno prije Drugoga svjetskoga rata.

Izrazito je važan i njegov rad na enciklopedistici, te njegovo ustrojstvo Leksikografskog zavoda, koji danas nosi Krležino ime, te čini jednu od glavnih kulturnih institucija hrvatskog naroda.

Na ovom smo projektu radili dvije godine i pokušali pokazati da Krležino stvaralaštvo nije zatvoreno u salone kojih više nema, svijet koji je mrtav, već da nikad nije bilo ni kazališno, ni društveno ni politički aktualnije nego danas ", istaknula je Gotovac.