Ako ga pogledamo iz Požege, čije va lovito polje zatvara ga sjevera, čini nam se kao ogroman bedem, koji se proteže preko 50. km od Psunja na zapadu do susjedne Krndije prema kojoj se spušta na ' istoku.

Smješteno u sjeveroistočnom " kutu " Požeške doline, na pola puta između Požege i Našica, južnim obroncima Krndije i Papuka stiješnjeno u uskoj dolini rječice Kutjevčanke, Kutjevo bilježi više od sedam i po stoljeća svoje prošlosti vezane uz feudalni psjed.

Blago nagnuti i jugozapadu okrenuti i osunčani položaji Dilja, Požeške gore, Krndije i Papuka (953 m) i Psunja (984 m) idealni su za uzgoj v. l. pa se može pretpostaviti da se ta kultura ovdje uzgajala još i u predrimsko (keltsko, ilirsko-japodsko) doba.

Slatina se ugodno smestila između Drave na sjeveru, Orahovice na istoku, Papuka i Krndije na jugur i Virovitice (naravno nisam zaboravio Suhopolje) na zapadu.

Za simpozij su bili zaduženi dr. Branko Mihalj, kutjevački vinar, i akademik Franjo Tomić koji je bio glavni moderator simpozija, a svoje radove izlagali su akademik Slavko Matić Utjecaj šuma Krndije na graševinu koji tvrdi da uspjeh uzgoja graševine leži upravo u tome što se sadi na obroncima koji su tisućama godina bili šuma, a okolne šume utječu i na mikro klimu koja pogoduje graševini.

Poljoprivredni fakultet iz Osijeka posebno je obradio temu Graševine Slavonije, dr. Drago Šubarić temu Graševina kao hrana, Medicinski fakultet iz Osijeka temu Graševina kao lijek, Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo iznio je Statistike o graševini, prof. dr. sc. Mladen Boban s Medicinskog fakulteta u Splitu temu Macerirana graševina ekoporoizvodnja mogućnosti, prof. dr. sc. Edi Maletić temu Klonska selekcija graševine, dr. sc. Domagoj Jamičić temu Geologija Krndije i prof. dr. Dragutin Faletar temu Zemljopisni geološki pristup.

Put je započinjao na željezničkoj postaji Londžica, a vodio je preko Krndije i Papuka do Strmca na Psunju.

Kako smo već i napomenuli, bit će tu vožnje bicikla po pristupačnim ali i malo manje pristupačnim terenima, kretanja markiranim i nemarkiranim planinarskim stazama Krndije, kao i veslanja rijekom Dravom.

Na 600 metara nadmorske visine na obroncima Krndije, nedaleko Orahovice, nalazi se Antina špilja, donedavno poznata samo rijetkim planinarima.

U pitomim livadama među brežuljcima obronaka Krndije, na potocima na kojima su ranije bile brojne vodenice, razvija se postupno i prostor za odmor i rekreaciju izgradnjom malih ribnjaka i etno sadržaja iz bogate tradicije sela.

Doći u Zlatnu dolinu, a ne iskusiti užitke kušanja vrhunskih vina, ne može proći bez posjeta obroncima Krndije i čuvenog vinskog podruma u Kutjevu.

Nisam mogao vjerovati da sam pobjegao iz ravnice i da se nalazim pred obroncima Krndije.

Posebnosti Krndije nisu samo u tome što daje izvrsne klimatske uvijete za uzgoj vrhunskog grožđa, od kojega pak nastaje svjetski proslavljena vina, već pruža idealne uvijete i hrastu sladunu koji u tako pogodnim mu klimatski muvijetima obilno medi, a pčele od skupljenoga medljikovca prave vrhunski med, nadeleko cijenjen i okrunjen titulom svjetskog šampiona.

Uskoro bi ovdje trebala biti dovršena i prenamjena jednog starog gospodarskog objekta u objekt restoranskog tipa, koji bi omogućio prihvat veće grupe gostiju te bi time čitav kompleks postao važnim segmentom turističke ponude.Položaj vincilirske kuće na rubu šume i vrhu brežuljka s kojeg se pruža prekrasan pogled na vinogorje, Feričance i prostranu nizinu prema sjeveru, te gorje Krndije i Papuka prema jugu i zapadu, čine ju izuzetno atraktivnim objektom.

Požešku dolinu te obronke Krndije i Papuka za uzgoj vinove loze prepoznali su još Iliri, a cisterciti koji su na ova područja došli početkom 13. stoljeća u Kutjevu su 1232. godine osnovali vinski podrum, koji je danas najstariji vinski podrum u Hrvatskoj.

U doba kada su Kutjevom upravljali isusovci gospoštija je osim Kutjeva obuhvaćala 35 sela na prostoru između planine Krndije na sjeveru i rijeka Londže i Orljave na jugu.

Pleternička tradicija koja se je zadržala od davnih dana do danas je prerada drveta, vezana uz veliko bogatstvo šuma pleterničkog kraja, obronaka Dilja, Krndije i Papuka.

Ako se pitate što je sa NEXE-om, ne brinite jer on viri preko Krndije i čeka poziv od njegovog omiljenog gljivarskog prijatelja " malog luka ", da ne kažemo......, prof.

Prirodno je omeđena na sjeveru rijekom Dravom, na jugu grebenima Papuka i Krndije.

Između mnoštva čestitiki koje smo dobili, a sve su nam drage, složili smo se u obitelji, najzanimljivija nam je od mojeg kolege iz 5. gbr. kojeg rijetko viđam, jer je s onu stranu Krndije, pa ju, rado, prenosim: " U krizi moramo štedjeti na svemu - pa i na računu za telefon.

Treća zona se nalazi na krajnjim sjeveroistočnim obroncima Krndije, južno od Orahovice, a sjeverno od vrha Kapavac (790 m).

Orahovica je jedan od tri grada unutar Virovitičko-podravske županije, koji se smjestio na sjevernim padinama Krndije, a na jugozapadu graniči s obroncima Papuka i Krndije.Važno je spomenuti kako se baš u tom jugozapadnom dijelu nalazi i predivni Park prirode Papuk.

Jer u nas mnogi vole dobru kapljicu i njoj komplementarnu ukusnu hranu, a na obroncima Krndije i Papuka toga ima u gotovo neograničenim količinama.

Svojim je sjevernim dijelom Orahovica otvorena prema ravničarskim predjelima, a jugozapadnim dijelom graniči s obroncima Papuka i Krndije, odnosno s Parkom prirode Papuk.

Selo smješteno blizu Čaglina na obroncima Krndije, spominje se 1413. i 1499. godine.

Reljefno, Županija se dijeli na područje podravske nizine na sjeveru, te brdsko-planinski južni dio Županije pod koji spadaju sjeverne padine Bilogore, Papuka i Krndije.

Šetali smo Orahovicom, upoznavali prošlost i prirodne ljepote gradića smještenog na obroncima Krndije.

Pripremljeni su projekti za desetak turističkih odmorišta, od centra do vinogradarskih lokacija i planine Krndije.

Vrhunsko vino Zeleni silvanac, dolazi iz vinograda koji se nalaze na blagim podnožjima planina i brežuljcima Papuka i Krndije uz lagano strujanje zraka koji dolazi s rijeke Drave.

Počeci vinarske i i vinogradarske tradicije Biskupije Đakovačke i Srijemske sežu u predtursko doba, a nakon oslobađanja od Turaka osobito obnavljaju biskup Petar Bakić sadnjom vinograda u Trnavi, proširuje ih biskup Josip Čolnić.Biskup Antun Mandić osniva vinograde u Mandičevcu, na obroncima Krndije, a biskup Josip Juraj Strossmayer gradi podrume u Trnavi i Mandičevcu.Današnja nadbiskupija đakovačko-osječka najjači je proizvođač traminca na ovom području, koji čini 60 % njegovog sortimenta.Ostalih 40 % zauzima proizvodnja vrhunske trnavačke graševine, te vrhunski trnavački chardonnay.U vrhunskom trnavačkom tramincu uživaju i ljubitelji vina izvan naših granica.Podrumi Nadbiskupije također su poznati i po arhivskim vinima.