Svaka stanica u svojoj jezgri sadrži set struktura koje se nazivaju kromosomi.

Kao i kromosomi tako i geni dolaze u parovima, u dvije kopije ili dva alela (jedan alel naslijeđen je od oca, a drugi alel od majke).

Jedan od parova, zvani spolni kromosomi, različiti su u muškaraca i žena (Y kromosom određuje muški, a X kromosom ženski spol.

XX kromosomi - ili tipično žensko

1866. rođen je Thomas Hunt Morgan, američki embriolog i genetičar koji je pokusima na vinskoj mušici otkrio da su kromosomi nosioci gena te dokazao linearni poredak i mu - tacijsku sposobnost gena za što mu je 1933. dodijeljena Nobelova nagrada za fizio - logiju ili medicinu. (>)

Kromosomi se pritom neprestano izvijaju i pomiču unutar i izvan ovih odjeljaka, prateći promjene njihove DNK između aktivnog i neaktivnog stanja.

Toliko o genetici na mom nivou poimanja jer me ne zanimaju kromosomi i ostale " sitnice ".

A to što su se kromosomi krivo spojili je samo bad luck.

Seksualni kromosomi određuju diferencijaciju spolnih žlijezda ili gonada u jajnike, testise, jajo-testise ili druge organe.

U ženskog spola (XX) spolni su kromosomi jednaki i sparuju se poput autosoma.

U muškog spola (XY) spolni su kromosomi različiti i sparuju se (tj. podliježu zamjeni genetskog materijala između kromosoma - engl. crossing over) tek malim dijelom na samim krajevima svojih kratkih krakova (pseudoautosomalna regija), na kojima su homologni (tj. imaju isti redoslijed baza u DNK).

Kromosomi izgledaju poput dugih niti koje čine klupko (sl. 7.1.1).

U njoj se nalaze kromosomi građeni od molekule DNA i bjelančevina.

U drugoj se aktiviraju, usavršavaju i proširuju u svaku stanicu tijela svi preostali kromosomi.

Zajedničko je svima da su biološke spolne značajke (kromosomi, unutarnje i vanjske spolne značajke, hormoni) na neki način oboljeli, pa je osobu često teško, katkada nemoguće jednoznačno svrstati u muški ili ženski spol.

U tu prvu stanicu novoga biđa siđučnim rasporedom informacija ili odrednica čto ih nose geni i kromosomi sažeta su veđ sva svojstva čto đe ih taj ovjek imati kad odraste.

Postovana doktorice Ja imam 24. godine i tri spontana pobacaja iza sebe, prvi se je desio u 9. tjednu 2009. godine i nisam nikakve nalaze radila, drugi pobacaj isto u 9. tjednu 2011. godine tad su mi otkrili septum uterus-maternice koji je bio 3 cm i otklonili su ga.. Nakon 4. mjeseca ostala sam opet trudna i sve je islo lijepo do 9. tjedna i tad sam morala opet na kiretazu, moram da napomenem da kod sve tri trudnoce da se je vidjelo srce i da se je plod razvijao.. radila sam sve nalaze i svi su uredu, kromosomi isto tako i kod mene i muza.. Zelja za djetetom je velika, u glavi mi je bezbroj pitanja: " zbog cega dolazi do spontanog kod mene uvijek u 9. tjednu??? Sta jos moze biti uzrok pobacajima?? " Molim vas za odgovor i unaprijed vam se zahvaljujem

Nestabilne aberacije su dicentrični i prstenasti kromosomi, acentrični fragmenti te drugi asimetrični rearanžmani kromosoma.

DNK specifična za X kromosom zadržala je istu brzinu evolucije kao i tjelesni kromosomi ", dodaje Makova.

aaa, tako dalem tu bismo daklem mogli tražiti i odgovor na pitanje koje mi je nerijetko znalo stići na PP (u one sretne dane kad je naš forum bio heteroseksualno okupljalište mladih i navodno inteligentnih). naime, izvjesne dame je živo interesiralo kako to tebi uspjeva praviti isključivo mušku dicu (a oni moj utučak, eto ti ga đavle...), pa kako je teme jelte osjetljiva, unda meni pridlažu da te malo isprovociram ne bi li ti šta izletilo (ne mislim pri tom na ono) pa da mogu reć svojim zakonitim/nezakonitim/i bog te pitaj kakvim hebačima, a sve u nadi da će i same doživit da pripoviju pišu.... e, sad, kad je tako, moram se u maniri komparatiste osvrnuti na dobro poznatu činjenicu da se u kini zadnjih desetljeća rađa zapaženo golemi broj muške djece. zavidnici, zlobnici, stoka sitnog i krupnog zuba obmanjuje javnsot pričajući okolo da je razlog tome preveliki liberalizam u pogledu abortusa i višedesetljetna politika jedna obitelj - jedno dijete. naravno da to nema nikakve veze, stvar je samo i jedino u prirodi, a sad nakon ovog priznanja, ter nakon konzultiranja najnovijih medicinskih istraživanja na polju humane reprodukcije - slobodan sam ustvrditi: donedavni inistar primorac u jednom prstižnom časopisu nedoavno je iznio podatak da je njegov tim nakon višemjesečnog promatranjem x kromosoma hubbleovim teleskopom uočio da isti ima zadebljanje na donjem dijelu, što se ne može tumačiti drukčije doli da je taj dio (to zadebljanje) svojevrstan nagovještaj ženskog gluteusa maximusa (pučki rečeno: guzice). intenzivnim igranjem stoalanog tenisa, koji zahtjeva skakutanje - u poluprignutom stavu, na vrlo uskom prostoru - stvara se pretpostavka da se u mudima igrača odvije takozvane selekcije ili neke vrste prosijavanja pri čemu oni teži, " guzatiji " kromosomi padaju na dno, dok oni lašnji, vitkiji ostaju na površni. redovitim upražnjavanjem stolnog tenisa tako se stvaraju preduvijeti da u datom trenutku paranja, iz one stvari izlijeću prvenstveno muški kromosomi, koji tako uz prirođenu brzinu imaju i startnu prednost te bi bilo pravo čudo da se u daljnjem tijeku inseminacije dogodi začeće bilo čega doli muškića.

Razvoj bradavica određuju autosomi dok spolni kromosomi određuju samo da li će one biti funkcionalne ili ne.

Nakon sto kromosomi pronadju svoje homologne parove, dolazi do crossing overa genetskog materijala izmedju homolognih parova.

Normalni X kromosomi imaju stabilan broj takvih tripleta koji se kreće od 6 - 50 a koji se nasljeđuje kodominantno.

Kromosomi se nalaze u jezgri (Slika3).

Ja mislim da kromosomi i geni tu ne igraju neku veliku ulogu kod čovjeka.

Iako se znalo da se geni nalaze u kromosomima, kromosomi se sastoje i od proteina i od DNK - znanstvenici nisu znali koje od ovo dvoje je odgovorno za nasljeđivanje.

Em mi je genetika takva (kromosomi čuda čine), horoskop mi je pun arogancije i bahatosti, a i poslovi koje radim, od početka svog radnog vijeka, zahtijevaju određenu dozu takvih stavova.

Kromosomi postaju vidljivi tek kada stanica uđe u diobu, jer tada dolazi do njihove kondenzacije (spiralizacije, tj. do jačeg pakiranja molekule DNA sa proteinima).

Ostali se kromosomi nazivaju tjelesni kromosomi.

Za oblikovanje tjelesnih razlika među spolovima krivi su kromosomi, točnije rečeno, razlika u zadnjem paru (XX, XY), tome pripomogne i djelovanje hormona.