Kada govorimo o stresu, važno je razlučiti akutni (kratkotrajni) stres poput uboda, ozljeda itd. koji nastoji vratiti organizam u homeostazu i kronični stres (bilo kontinuirani ili povremeni) koji iscrpljuje organizam i čini ga podložnim nastanku raznih zdravstvenih poremećaja.

Akutni ili kronični stres razlikuje se od " obične " nervoze.

Kronični stres, za razliku od onoga uzrokovanog dnevnim brigama, povezan je s bolestima poput dijabetesa i srčanih udara.

Uzroci stresa mogu biti manji ili veći, mogu se kretati od partnerskih odnosa ili stresa povezanog s prehranom pa do užurbanog načina života ", ispričala je Tarra Barat te dodala da je za ljudsko zdravlje najopasniji kronični stres koji podrazumijeva stanje stalnog fiziološkog uzbuđenja: " Mi smo napravljeni tako da možemo podnijeti kratkotrajni stres.

1. Suhoća " Kronični stres povećava razinu hormona kortizola, što oštećuje sposobnost kože da zadržava vodu, " kaže dr. Peter Elias, prof. dermatologije na Sveučilištu California u San Franciscu.

Kronični stres je stanje produljenje napetosti izazvano vanjskim ili unutrašnjim stresorima, a koje predstavlja rizik za razna stanja i bolesti pa tako i povišen krvni tlak.

Kronični stres vodi do bolesti srca, moždanog udara i mnogih drugih bolesti.

Opće poznato je da kronični stres može izazvati zdravstvene probleme kao što su oslabljen imunološki sustav i povišen krvni tlak.

Kronični stres također može povećati vjerojatnost od razvoja osteoporoze.

Činjenica da se za djecu u školi ne brinu na pravi način objašnjava pravu pandemiju problema i bolesnih stanja koja se mogu pronaći u obrazovnom sustavu: od manjih pritužbi na zdravlje, poremećaja vezanih za kronični stres, prehlada, mokrenja u krevet, depresija, slabog samopouzdanja, nedostatka socijalizacije pa sve do pušenja, psovanja, kriminalnih radnji, opijanja, drogiranja, ilegalnog trgovanja drogama, nasilja u školi (bullyinga) i samoubojstava.

Kronični stres, epidemija modernog života, može uzrokovati vrlo povišene razine kortizola, što vodi do upala i poremećaja metabolizma.

Prema trajanju postoji akutni stres koji naglo dolazi i traje kratko i kronični stres koji ne prestaje.

Prof. Robert Lefkowitz sa Sveučilišta Duke objašnjava, a Telegraph prenosi: " Ovo bi nam moglo dati uvjerljivo objašnjenje kako kronični stres može dovesti do raznih ljudskih uvjeta i poremećaja, koji se kreću od samo kozmetičkih, kao što je sijeda kosa, pa do po život opasnih malignih bolesti. "

Nova studija otkriva da kronični stres može stvoriti mnoge promjene u mozgu povezane s poremećajima raspoloženja blokirajući gen neuritin, te da jačanje genske aktivnosti može zaštititi mozak od tih poremećaja.

Kolega istraživač dr. Makoto Hara je dodao: " Istraživanje je pokazalo kako kronični stres dovodi do konstantnog spuštanja razine proteina p53. Pretpostavljamo da je to razlog za kromosomske nepravilnosti koje smo otkrili kod tih miševa koji su pod kroničnim stresom. "

Danas bez sumnje možemo reći da akutni i kronični stres utječu na imunostatus.

Epel, sa Univerziteta Kalifornija u San Franciscu, otkrili su da kronični stres ' doslovno nagriza DNK - točnije njegove vrhove, telomere, i ubrzava starenje stanice '.

Ova vrsta nesanice je najčešće uzrokovana promjenama u životu, kao što su kronični stres i dugotrajne emocionalne poteškoće.

Obavljanje većeg broja stvari istovremeno uzrokuje kronični stres.

Emocijalni, socijalni ili duhovni stres (kronični stres).

S pojavom stresa povećava se ispuštanje kortizola, a kronični stres izaziva kronično povećanje razine hormona kortizola u krvi.

S druge strane kronični stres, svakodnevno ' bombardiranje ' hormonima stresa zbog zahtjevnog posla ili osobnog života, započinje tihim simptomima.

Kronični stres povezan je s razvojem mnogih bolesti poput raka i bolesti srca koje se ne manifestiraju odmah, stoga nije čudno da osobe koje nemaju očiglednih simptoma da su pod stresom odjednom dožive srčani ili moždani udar.

Kronični stres povećava količinu hormona stresa kortizola.

Znanstvena istraživanja su pokazala da kronični stres, promjena imunološkog sustava (trudnoća) mogu biti razlogom promjena u imuološkom odgovoru i tako potaknuti aktivnost virusa u organizmu.

Danas bez imalo nepovjerenja možemo tvrditi da akutni i kronični stres utječu na imunološki status organizma.

Smatra se da kronični stres ima imunosupresivno djelovanje te da dovodi do pada broja granulocita, T i B limfocita u cirkulaciji te oslabljuje urođenu i staničnu imunost.

Međutim, za čovjeka današnjice, važno je razumjeti kronični stres koji uzrokuje promjene u hormonalnoj ravnoteži, umanjuje tjelesnu snagu, štetno djeluje na mentalno zdravlje, doprinosi emocionalnoj nestabilnost, depresiji, nesanici i razdražljivosti.

Kronični stres igra značajnu ulogu u mnogim bolestima.

Kronični stres dovodi do hormonalne neravnoteže.