Slika Save Šumanovića Ve č e iz 1921, uključena je u instalaciju Brace Dimitrijevića Triptychos Post Historicus, iz 1982. Pojedina djela iz Zbirke moderne umjetnosti povremeno će se predstavljati na posebnim problemskim izložbama, kao i u edukativnim programima uz Zbirke u pokretu, kako bi uputila na korijene umjetničkih pojava u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, baš kao što su mnoga djela iz Zbirke moderne umjetnosti i otkupljivana s ciljem da ukažu na vezu povijesnih avangardi ali i različitih heterogenih pokreta u prvoj polovici dvadesetog stoljeća s pokretima i pojavama u suvremenoj umjetnosti (misli se prije svega na radove hrvatskih umjetnika u Zbirci moderne umjetnosti, među kojima su najvažniji Marino Tartaglia, Oskar Herman, Milan Steiner, Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Anka Krizmanić, Vilko Gecan, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Nasta Rojc, Zlatko Šulentić, Sava Šumanović, Jerolim Miše, Josip Seissel, Ivana Tomljenović Meller, Krsto Hegedušić, Željko Hegedušić, Oton Postružnik, Kamilo Tompa, Đuro Tiljak, Kamilo Ružička, Marijan Detoni, Sergije Glumac i dr.).

U Galeriji Koprivnica bit će predstavljena djela iz Zbirke Mijo Kovačić Gornja Šuma koja su naslikali Menci Clement Crnčić, Oton Iveković, Jozo Bužan, Franjo Viktor Šignjar, Tomislav Krizman, Ljubo Babić, Jerolim Miše, Bogumil Car, Vladimir Filakovac, Zlatko Šulentić, Vladimir Kirin, Vilklo Gecan, Vilklo Šeferov, Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Edo Murtić (Draženka Jalšić Ernečić, 2011.)

Članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Podružnice sisačko-moslavačke županije postavili su, drugu godinu za redom, izložbu fotografija Naši očevi " u podrumskom dijelu Galerije Krsto Hegedušić ".

August Cesarec, Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Zvonimir Richtmann i Ognjen Prica su bili streljani, a Krsto Hegedušić je živio pod zaštitom Stepinca.

Naiva ili primitivna umjetnost počela je u Hlebinama, selu nedaleko Koprivnice kad je Krsto Hegedušić 1930. godine počeo sa seljacima Ivanom Generalićem i Franjom Mrazom intenzivno slikati tehnikom ulja na staklu.

Osim već spomenutih znamenitosti u gradu još je važno spomenuti galeriju umjetnina Krsto Hegedušić i surdnici, te ostatke srednjovjekovnih utvrda Čuntić, Klinac grad i Pecki.

Rijetko sam pohađao službene satove akta na kojima je Krsto Hegedušić, inače vrlo pedantan i ozbiljan profesor, pomno pratio rad i bilježio izostanke svojih studenata.

No, od odlaska na ratište spašava ih Krsto Hegedušić angažmanom na izradi fresaka za crkvu u Mariji Bistrici.

S kolegama Ivom Dulčićem, Albertom Kinertom, Ivanom Švertasekom i drugima mobiliziran je u domobrane, a od mogućeg odlaska na ratište u proljeće 1944. godine spašava ih profesor Krsto Hegedušić angažmanom na izradi fresaka za crkvu u Mariji Bistrici.

U Hlebinama, podravskom selu u kojem je, u kući svoga oca, provodio godišnji odmor, akademski slikar Krsto Hegedušić upoznao je 1930. godine Ivana Generalića i Franju Mraza.

Izložba se može pogledati kroz ovaj tjedan u podrumu Galerije Krsto Hegedušić.

Prvi ju je obnovio slikar Krsto Hegedušić.

Nazočne je pozdravila i predsjednica podružnice Sisačko Moslavačke županije Božena Mikulić te su, nakon kratko okrjepa, članovi udruge otišli vidjeti i izložbu Naši očevi koja je u organizaciji udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata podružnica Sisačko Moslavačka županija, postavljenja u podrumskom djelu Galerije Krsto Hegedušić.

U sklopu Hrvatskog doma djeluje Galerija " Krsto Hegedušić " i Savjetovalište za djecu, adoloscente i obitelj, Folklorni ansambl Petrinjčica te Petrinjski puhački ansambl. Ravnateljica Zukanović je naglasila svoju trajnu spremnost na suradnju s organizacijama koje mogu doprinijeti kvaliteti života građana Petrinje, a zajedno s Pragmom priprema projekte usmjerene jačanju lokalnih zajednica, unutar EU financiranja.

Mali akt predavao mi je Krsto Hegedušić.

Podravska Naiva datira s početka dvadesetog stoljeća, a protagonisti su bili samouki i daroviti stvaraoci, koje je objedinio i motivirao Krsto Hegedušić, uvaženi slikar i profesor.

U Galeriji Krsto Hegedušić i suradnici u periodu 3 - 11. rujna 2008. godine, s ukupno 38 fotografija velikog formata tematski vezanih za naš orkestar predstavio se Hrvoje Horvat, nekadašnji saksofonist GLG Petrinja i Big Banda Petrinja.

Mahom su to znamenite ličnosti iz hrvatske povijesti (Matija Gubec, Ante Starčević, Stjepan Radić, Iso Kršnjavi, Bartol Kašić) ili suvremenici, likovnjaci (Ivo Kerdić, Vanja Radauš, Želimir Janeš, Krsto Hegedušić, Miljenko Stančić, Eugen Kokot, Ivica Šiško, Dubravka Babić, Nikola Koydl i drugi), sportaši (Cerar, Križaj, Šurbek, Parlov, Bjedov).

Tako je, prema Ivi Hergešiću, Krsto Hegedušić već 1929. godine osnovao seljačku slikarsku školu u Hlebinama. [ 2 ]

Antun Barac, Vladimir Becić, Bela Csikos Sessia, Rudolf Filipović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Krsto Hegedušić, Stjepan Ivšić, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Klaić, Miroslav Krleža, Franjo Marković, Marijan Matković, Andre Mohorovičić, Grga Novak, Ivo Padovan, Franjo Rački, Vanja Radauš, Tade Smičiklas, Ivan Supek, Ferdo Šišić, Andrija Štampar, Božidar Širola, Stjepan Šulek - samo su neke od osobnosti čija su imena zlatnim slovima upisana u 150 godina dugu povijest naše najviše znanstvene i umjetničke institucije.

Slikar Krsto Hegedušić (Petrinja, 1901. - Zagreb, 1975.) za redovitog je člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran 1948. Dvije godine kasnije proglašen je majstorom slikarom i otada upravlja Majstorskom radionicom, specijalnom školom za slikarstvo u kojoj su profilirane neke od najistaknutijih ličnosti srednjega i mlađega naraštaja suvremenog slikarstva.

Krsto Hegedušić bio je sličan velik intelektualni uzor.

Od 15 - 21. 11. će u podrumskom dijelu galerije Krsto Hegedušić biti izložba fotografija " Kroz moj objektiv ".

Sve je počelo u dramatičnim okolnostima pred kraj Drugoga svjetskog rata kada je 1944. godine, zalaganjem nadbiskupa Alojzija Stepinca, Krsto Hegedušić sklonjen zajedno s porodicom u Mariju Bistricu, jer je kao ljevičar »stavljen na listu taoca Gestapoa«.

U razdoblju od 04.05.2011. g. do 15.05.2011. g. sedam članova Foto video kluba Petrinja izlagalo je svoje fotografije u Galeriji Krsto Hegedušić.

Fresku je zamislio i započeo slikati Krsto Hegedušić sa suradnicima 1944, a dovršena je tek potkraj 2008. godine.

Autor je više zapaženih izložbi i monografija (Hrvatska izvorna umjetnost; Ivan Lacković Croata; Krsto Hegedušić; Ivan Rabuzin; Edo Murtić; Kosta Angeli Radovani).

Krsto Hegedušić i njegovi učenici Hlebinske škole i za to vrijeme započeli freske na lijevoj strani glavnog broda bazilike koje su trebale predstavljati: Rođenje Isusovo, Bijeg u Egipat i Križni put.

Tek da spomenemo da su prve izložbe u galeriji Ede Ulricha priredili Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Josip Račić, Jeronim Miše, Ivan Meštrović, Tomislav Krizman, Branko Šenoa, Krsto Hegedušić, Marijan Detoni, Ivan Generalić i još nebrojeno mnogo umjetnika koji su nastavili čarobnu izložbenu nisku sve do današnjih dana.

Evo meni pada na pamet, pjesnik Fran Galović rodom iz Peteranca, slikari Krsto Hegedušić i Ivan Večenaj, jedan od najpoznatijih arhitekata moderne Slavko Löwy, naš velečasni župan Friščić bi se isto mogao ubrojiti među poznate u ovo predizborno vrijeme pošto je predsjednik HSS-a, a onda po toj logici i Damir Polančec...:) Od onih koji imaju više soli u glavi možda za spomenuti da je Dragutin Feletar, među ostalim izdavač časopisa Meridijani (bivši zemljopis), do prošle godine bio dekan PMF-a....