Naručitelji u djelatnosti vodoopskrbe, energetike, prometa i telekomunikacija Članak 5. (1) Naručitelj u smislu odredbe ovoga članka jest pravna osoba s posebnim ili isključivim pravom (ovlasti): 1. koja obavlja jednu ili više djelatnosti upravljanja ili raspolaganja nepokretnim mrežama za javnu opskrbu: u svezi s proizvodnjom, prijevozom ili distribucijom: pitke vode, struje, plina ili toplinske energije, ili u svezi s opskrbom tih mreža pitkom vodom, strujom, plinom ili toplinskom energijom, u svezi s opskrbom pitkom vodom, ako je nabava povezana s projektima vodogradnje, uključujući projekte navodnjavanja i odvodnjavanja, pod uvjetom da količina vode koja se pri tome proizvede i koja je namijenjena opskrbi pitkom vodom iznosi više od 20 % ukupne količine vode, a koju omogućuju navedeni projekti ili uređaji za navodnjavanje ili odvodnjavanje, ili u svezi s odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda, 2. koja dio državnog teritorija koristi u svrhu: istraživanja ili vađenja nafte, zemnog plina, ugljena ili os ta lih krutih goriva, omogućavanja prijevoznicima u zračnom, pomorskom ili brodskom prijevozu unutar državnog teritorija pristup zračnim lukama, pomorskim ili riječnim lukama i ostalim prometnim terminalima, upravljanja mrežama javnog prometa, željeznicom, automatiziranim prijevoznim sustavima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarom, upravljanja ili raspolaganja javnim telekomunikacijskim mrežama ili pružanja jedne ili više javnih telekomunikacijskih usluga. (2) Pravna osoba nije naručitelj u smislu ovoga članka: 1. ako pitku vodu ili struju proizvodi za obavljanje neke druge djelatnosti od one navedene u stavku 1. ovoga članka, isporučuje javnoj mreži ovisno o vlastitoj potrošnji, a prosječna isporuka u protekle tri godine, uključujući tekuću godinu, nije iznosila više od 30 % ukupne proizvodnje pitke vode ili energije naručitelja, 2. ako plin ili toplinsku energiju proizvede obavljanjem djelatnosti različitih od onih navedenih u ovome članku isporučuje javnoj mreži samo s ciljem gospodarskoga koriš tenja takve proizvodnje, a isporuka ne iznosi više od 20 % prihoda, uzimajući u obzir protekli trogodišnji prosjek, uključu jući i tekuću godinu. (3) Odredbe ovoga članka ne odnose se: 1. na nabavu koju naručitelj obavlja u svrhu drugačiju od djelatnosti navedenih u stavku 1. točki 1. ovoga članka, ili na obavljanje navedenih djelatnosti u zemlji koja nije članica Europske zajednice, na način koji ne uključuje fizičko korištenje mreže ili zemljopisnog područja unutar Zajednice, 2. na nabavu s ciljem daljnje prodaje ili najma trećim stranama, pod uvjetom da naručitelj nema posebno ili isključivo pravo na prodaju ili najam predmeta te nabave, pa ih ostale pravne osobe mogu slobodno prodavati ili iznajmljivati pod istim uvjetima kao i odnosni naručitelj, 3. na nabavu koju obavljaju naručitelji koji se bave jednom ili više djelatnosti u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka, ako je ta nabava povezana s jednom ili više navedenih usluga i ako druge pravne osobe mogu ponuditi te usluge na istom državnom teritoriju pod jednakim uvjetima, 4. na nabavu usluga od povezanih društava, odnosno s osnove zajedničkog ulaganja, uz uvjet da je povezano društvo ostvarilo najmanje 80 % prihoda u Republici Hrvatskoj u posljednje tri godine u pružanju navedenih usluga povezanim društvima. (4) Naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti iz stav ka 1. ovoga članka moraju obavijestiti Komisiju Europske zajednice na njen zahtjev o svim djelatnostima, vrstama proizvoda, o uslugama, imenima poduzeća, načinu nabave, vrijednosti ugovora, te o ostalim podacima potrebnima po mišljenju Komisije EZ-a kao dokaz da odnosi između naručitelja i ponuditelja ispunjavaju sve zahtjeve iz ovoga članka.

- Najveći su problemi uvijek kod korištenja krutih goriva.

U okviru ovog Programa pretpostavljeno je da se plinovito gorivo odnosi samo na prirodni plin, a za udjele tekućih i krutih goriva pretpostavljeno je da su jednaki udjelima tih goriva iz 2007. godine.

Cementna postrojenja u Kaštelanskom zaljevu troše oko 250 000 tona krutih goriva.

1. javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti, a to su plin, toplinska i električna energija, vodoopskrba, istraživanje ili vađenje nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, prijevozne usluge (koje se pružaju javnosti u području prijevoza željeznicom, gradskom željeznicom, automatiziranim sustavima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarom) zatim djelatnosti zračnih, morskih i riječnih luka te poštanske usluge u slučajevima kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti. 2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ili više javnih naručitelja ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući utjecaj na osnovi njihova vlasništva, financijskog udjela ili na osnovi pravila koja vrijede za društva i koja obavljaju jednu ili više prethodno navedenih djelatnosti, te kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti, 3. subjekti koji na temelju posebnog ili isključivog prava koje im je dodijelilo nadležno tijelo obavljaju jednu od navedenih djelatnosti iz točke 1. ili kombinaciju tih djelatnosti kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nisu javni naručitelji ili trgovačka društva u smislu točaka 1. i 2.

Što se tiče fosilnih goriva, tržišni udio plina smanjit će se na 17,8 posto, dok će se udio ugljena i krutih goriva smanjiti na 21,1 posto ukupne proizvodnje struje do 2030., kaže Komisija.

Postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode snage veće od 1 MWel uz korištenje: - Fosilnih i krutih goriva - Obnovljivih izvora energije (voda, sunce, vjetar, biomasa, bioplin, geotermalna energija, valovi, plima i oseka i dr.)

Zbog razvoja opskrbe prirodnim plinom smanjivat će se potrošnja goriva biomase i krutih goriva, a povećat će se potrošnja prirodnog plina.

Istovremeno je statistika zabilježila i snažan rast cijena plina za 19,1 posto, zagrijavanja stana za 12,5 posto te cijena krutih goriva za 10,1 posto na godišnjoj razini.

1. isporučitelj je svaka pravna ili fizička osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja obavlja registriranu djelatnost trgovine ugljenom, koksom i lignitom (u daljnjem tekstu: kruta goriva) i koja nabavlja kruta goriva bez plaćanja trošarine radi daljnje prodaje temeljem odobrenja nadležnog carinskog ureda za nabavu krutih goriva bez plaćanja trošarine,

Korištenje krutih goriva u današnje vrijeme sve je popularnije.

Novi procesi, poput korištenja peleta za zagrijavanje, i poboljšane karakteristike izgaranja ovakvih postrojenja dovele su do znatnog povećanja korištenja krutih goriva.

Osnovna izvedba uređaja koristi kao toplinski energent razne vrste krutih goriva kao što su drvo, drvni i poljoprivredni ostaci i gorivi komunalni otpad.

Ako uzmemo u obzir činjenicu da se nepravilnom regulacijom može gubiti i 30 % energije, moramo se zapitati o učinkovitosti grijanja pogotovo kod krutih goriva.

Problem zagađenja zraka u Sarajevu 80 - ih godina prošlog stoljeća je ublažen plinifikacijom koja je omogućila smanjenje uporabe krutih goriva.

Zadnjih godina prisutan je blagi porast emisija kao posljedica povećanja izgaranja krutih goriva u termoelektranama na ugljen, te povećanje potrošnje plina.

8. naručitelji u sektoru istraživanja i vađenja ugljena i ostalih krutih goriva,

Najveće povećanje očekuje se u podsektoru Proizvodnja krutih goriva i ostale energetske transformacije i to za 76 % zbog povećanja potrošnje prirodnog plina koji se koristi pri proizvodnji nafte i plina (peći i energana).

Izgaranje krutih goriva se sastoji od 3 procesa, koja se i preklapaju:

Uvozna ovisnost EU iznosi oko 50 %: najveća je ovisnost o uvozu nafte (81 %), zatim prirodnog plina (54 %) te krutih goriva (38 %).

Danas se proizvode moderni kotlovi koji se mogu ložiti svim vrstama krutih goriva i drvnim ostacima.

Posebno kod krutih goriva, gdje se u većini slučajeva koriste drva koja nisu osušena, onda oni stvaraju smolu koja se suši i kasnije postane kameni ugljen koji se zapali - kaže zapovjednik Turan kako se u većini slučajeva požar iz dimnjaka širi na krovišta.

Najveći problem kod tih raketa je gorivo, pogotovo kod krutih goriva.

Ninimalne temp. kotla kod krutih goriva ima smisla samo toliko što uvjetuje cirkulaciju zraka (kisika) kroz ložište, onemogućava naslage na istom-izgaraju, kondenzaciju (najviše spojeva sumpora) koja nagriza stijenke kotla (koliko vam dugo traje izlazno koljeno ili cijev?)

Kod krutih goriva je problem katran kod nepoštivanja radne temperature kotla iliti povratne temperature kotla.

Vidiš, sa krutih goriva, drvo i ugljen se prešlo na tekuća - plin i nafta.