Za razliku od njega, konzervativka Krystyna Pawlowkicz smatra kako ova debata odvlači pozornost javnosti od pravih poljskih problema.

Upravo objavljeni prvi dvobroj, koji je sufinanciralo Ministarstvo kulture, postavlja tako pitanje sudbine knjige, raščlanjujući i komentirajući na preko dvadeset stranica situaciju u Hrvatskoj, te je uspoređujući s iskustvom nekih drugih europskih zemalja, od Njemačke, Francuske, Italije, Nizozemske i Norveške, do Poljske, Češke i Slovenije, o čemu su tekstove napisali Alida Bremer, Brankica Radić, Mitja Čander, Krystyna Pieniazek, Dariusz Nowacki, Munib Delalić, Janja Marijanović, Bernard Lefort i Sereine Berlottier.

Radni dio književno-znanstvenoga skupa održan je na Filozofskom fakultetu u Pečuhu, gdje je dvadesetak sudionika (Vlasta Rišner, Stjepan Blažetin, Branko Kuna, Goran Rem, Branimir Bošnjak, Krunoslav Pranjić, Branimir Donat, Zlata Šundalić, Dubravka Brunčić, Boris Škvorc, Helena Sablić Tomić, Tvrtko Vuković, Krystyna Pieniazok, Zoltan Medve, Sanja Jukić, Sanjin Sorel, Vlasta Markasović, Helena Peričić, Kristina Peternai...) izlagalo u tri paralelne znanstvene sesije.

Obrazovana na humanističkim slavističkim književnim studijima, Krystyna Pieniazekova iskazala je i osobni interes i visoku razinu poznavanja filozofijskih tema (autora, teza, teorija), nezaobilaznih u tumačenju književnih događanja poput ekspresionizma.

Po Šimiću, što osobito ističe njegova interpretatorica Krystyna Pieniazek, »bit se jezika objavljuje u bitku.

Čak 68 posto hrane koja se proizvede u Poljskoj izvozi se u zemlje EU-a, ali i SAD, Kanadu, Kinu i Japan rekla je Krystyna Gurbiel iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Poljske.

Krystyna PieniÄ Ĺźek-Marković, povjesničarka književnosti, esejistica i sveučilišna profesorica rođena je 4. prosinca 1967. u Jaroslawu (Poljska).

Bilo je mnogo sadržaja koji su mi bili ili su mi još uvijek značajni, ali ne mogu reći da je to neki broj od prve do posljednje stranice zato što su oni mišljeni kao prostor razlika kaže u intervjuu Branko Čegec novog dvobroja časopisa Quorum (3 - 4/2011), gdje na pitanja odgovara Tvrtka Vukoviću i čitateljima, objavljuje novu poeziju iz Istanbula, a o njegovu putu u vlastitu odsutnost i ironičnoj autoreferencijalnosti u opsežnoj studiji piše ugledna poljska kroatistica Krystyna Pieniążek-Marković.

- 6. lipnja u Poljskoj u gradu Poznanju na tribini Književni četvrtak u Palači Dzielynski o književnom i kazališnom radu Mire Gavrana s autorom će razgovarati sveučilišni profesori Boguslaw Zielinski i Krystyna Pienazek-Marković

Šimića promatrane sa stajališta egzistencijalističke i sociologije svakodnevnog života; Antun Lučić, Uviri u dubine osjetilnog smisla; Zilhad Ključanin, I njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari; Krešimir Bagić, »Drama svijeta« kao »drama jezika«; Venko Andonovski (profesor hrvatske književnosti na Sveučilištu Blaže Koneski u Skopju), Tijelo kod Šimića: nostalgična metonimija o apsolutu; Krystyna Pienążek-Marković (poljska kroatistica, inače autorica monografije o Šimiću), Krajolici, putovi, mjesta, vrijeme neki vidovi Šimićeve prostorne imaginacije u Preobraženjima; Tzvetomyla Pauly (Bugarska), Preobraženja vampira u pjesništvu A.

Njegovi roditelji, Waldemar i Krystyna, 1987. godine odselili su iz Poljske u Zapadnu Njemačku gdje su dobili status Aussiedler, što bi u prijevodu značilo doseljenik.

Grofica Krystyna Skarbek započela je svoju špijunsku karijeru 1939. godine, kad je, iskoristivši veze koje je imala u britanskoj obavještajnoj službi, ušla u ured tajne službe i zatražila da je pošalju na teren.

Osim toga, u petoj se priči u nekoliko kadrova pojavljuje junakinja druge (Krystyna Janda).

Krystyna Budnicka ima 81 godinu i preživjela je ustanak u Varšavskom getu.

No ustanak u Varšavskom getu iz njene je obitelji preživjela samo Krystyna Budnicka.

Naime, Krystyna Pieniazek Marković4 u studiji Od poistovjećivanja do neprimjećivanja (Otisak grada u tekstovima osječkih pjesnikinja Kornelije Pandžić, Tee Gikić i Marine Tomić) piše o naslovno imenovanim učincima triju vodećih osječkih pjesnikinja iz triju različitih naraštaja i odčitava konstituciju prostora u poetskim tekstovima, zapravo tako problematizirajući i stupanj konkretnoga identitetnog interesa.

U Zborniku radova i pjesama radove su napisali: Vlado Pandžić, Krystyna Pieniążek-Marković, Ivo Pranjković, Slaven Jurić, Tihomil Maštrović, Katica Čorkalo, Ivan Markešić, Antun Pavešković, Miroslav Mićanović, Goran Novaković, Jadranka Nemet-Jajić, Florijan Lovrić, Vinko Brešić i Stjepan Šešelj.

Krystyna PieniÄ Ĺźek-Marković, povjesničarka književnosti, esejistica i sveučilišna profesorica hrvatske i srpske književnosti u Poznanju.

Roman govori o jednoj tipičnoj hrvatskoj obitelji u razdoblju nakon Domovinskog rata ", kaže Vedrana Rudan čija se prva knjiga " Uho, grlo, nož " knjiga će uskoro biti postavljena i na kazališne daske u Poznanu i Varšavi gdje će upravo s njom otvoriti svoje novo kazalište poznata glumica Krystyna Janda.

Krystyna Skarbek, poljska tajna agentica koja je navodno bila nadahnuće za likove Vesper Lynd i Tatjane Romanove u knjigama Iana Fleminga, konačno će dobiti odgovarajuću počast i u stvarnom životu.

Zamjenica gradonačelnika Katowica Krystyna Siejna i njeni suradnici istaknuli su pulsku praksu e-Potpisa kao primjer dobre inovacije u rukovođenju gradom te iskazali interes za daljnjom suradnjom i izmjenom iskustava po pitanju demokracije i zaštite manjina, ali i u povezivanju na obnovi kulturne baštine.

Navodeći impresivan popis literature na kraju svoje studije o hrvatskom pjesniku Antunu Branku Šimiću, a krećući se isključivo unutar slavističkoga jezičnog kruga, Poljakinja Krystyna Pieniazek nudi nam podatak koji bi bio fascinantan kad se u Hrvatskoj već dulje vrijeme ne bi znalo za sklonost i upućenost poljske kulturne javnosti o hrvatskoj literaturi podatak da su više od stotinu znanstvenih i kritičkih referenci o Šimiću objavili Poljaci, a manje od sedamdeset glavnina ostalih slavenskih teoretičara i kritičara Hrvati, Česi, Srbi, Crnogorci, Bosanci... podatak koji svjedoči o iznimnoj popularnosti, kao i o informiranosti Poljaka ne samo o opusu Šimićevu nego i o hrvatskoj literarnoj produkciji uopće (slučajno ili ne ne navodi se literatura o Šimiću na ruskom jeziku?).

Među poginulima je niz poljskih državnih i vojnih dužnosnika, među kojima su zapovjednici mornarice i kopnenih snaga, guverner, ministri, a poljski Fakt donosi njihova imena: Ryszard Kaczorowski, Janusz Kurtyka, Tadeusz Ploski, Jerzy Szmajdzinski, Krystyna Bochenek, Jacek Sasin, Mariusz Handzlik, Slawomir Skrzypek, Miron Chodakowski, Andrew Carrier, Wladyslaw Stasiak, Pawel Wypych, Gagor Francis, Aleksander Szczyglo, Zbigniew Wasserman, Przemysl Gosiewski, Gregory Dolniak, Izabela Jaruga-Nowacka, Jolanta Szymanek-Deresz, Janusz Kochanowski, Bronislaw Kwiatkowski, Krzysztof Putra, Andrew Blasik, Tadeusz Buk, Andrew Karweta, Kazimierz Gilarski, Vladimir Potasiński, Janusz Krupski.

Slamnigowska mała szkoła przekładu, u: Nasza środkowoeuropejska arc combinatoria, redakcja naukowa Krystyna Pieniążek-Marković et al., Uniwersytet im.