Proputovao je središnju Aziju i Kinu te niz godina bio pouzdanik na Kublaj kanovom dvoru. 1298. je sudjelovao u sukobu mletačkog i đenoveškog bro - dovlja kraj Korčule i bio zarobljen.

Uskoro je Kublaj želio isprobati Marcove sposobnosti te ga je poslao na državnu misiju koja je bila uspješno obavljena, nakon čega je Marco Polo i službeno primljen kao dvorski namještenik što mu je omogućilo neprestana putovanja u mnoge djelove kanove goleme države.

Bio mu je otvoren pristup svim vidovima života na dalekom istoku i on ga je uglavnom korektno opisao, primjerice ogromno bogatstvo Kublaj kana koje je obuhvaćalo sto tisuća bijelih konja i isto toliko osobnih slugu, pet tisuća slonova od kojih svaki nosi po dvije ogromne škrinje zlatnih ploča, dragog kamenja i bogato ukrašene odjeće, deva da ih se ne može izbrojiti, deset tisuća sokolara,...

Libreto koji slobodno obrađuje 40., 41. i 42. poglavlje glasovite Polove knjige Il Milione, donosi epizodu o boravku Marca Pola na dvoru Kublaj-kana.

U posljednjoj etapi putovanju susreli su ih izaslanici Kublaj kana poželjevši im dobrodošlicu i rekavši da ih kan očekuje u svojoj ljetnoj rezidenciji Šangtu, tristo kilometara sjeverozapadno od Pekinga, s vanjske strane Velikog kineskog zida koji Marco, začudo, nigdje ne spominje.

Kublaj-kan, sin mongolskog vođe Toluja (sina Džingis kana), rođen je 1215. godine.

Mongo je umro 1259. godine a borba za njegova zamjenika izbila je između Kublaj-kana i njegova bratića.

Pobjedio je Kublaj i 1260. postao veliki kan.

To je otprilike i vrijeme kada je Dubrovnik dobio svoje zidine.U tom vremenu i to od 1202. do 1271. vodilo se 6 Križarskih ratova a tad su živjeli Sveti Franjo Asiški (1181. - 1226.), katolički svetac, osnivač franjevačkog reda, Sveti Antun Padovanski (1195. - 1231.) katolički svetac zatim osvajač i utemeljitelj mongolskog carstva Džingis Kan (1162. - 1227.) a kasnije i Kublaj Kan (1215. - 1294.) jedan od najmoćnijih mongolskih careva, koji je bezuspješno pokušao osvojiti Japan a poznato je da ga je u tome spriječio božanski vjetar, kamikaze.

Koncert je održan u sklopu Karlovačko live turneje Parnog valjka, tijekom koje će bend do kraja prosinca posjetiti sve veće gradove u Hrvatskoj pri tome oblježivši 35 godina postojanja.U kožnim hlačicama i s pomalo nestašnom frizurom u stilu Kublaj-kana, Aki nam pokazuje da još uvijek ne smatra da spada u staro željezo.

Stoga i ovo operno djelo koje u svome libretu nosi jedan politički događaj iz života i boravka Marca Pola na dvoru Kublaj-kana doprinosi i utpotpunjava sliku rekonstrukcije njegova života.

Opsada i osvajanje Pekinga, čije su stotine tisuća stanovnika glavom platile otpor velikom vladaru, bila je kulminacija mongolsko-kineskog rata koji je osvajanjem cijele Kine 1279. dovršio Džingis kanov unuk Kublaj kan.

Prvi sladoled nastao je još prije 7. stoljeća, kada je Marco Polo na dvoru Kublaj kana u Kini okusio okrijepu bogova, kako su tada zvali sladoled.

Kinezi, na svoju žalost, nisu dobro iskoristili višestoljetno poznavanje baruta pa su Mongoli na kraju prešli Veliki zid i pod vodstvom Kublaj kana (koji je u međuvremenu naslijedio Džingis kana) pokorili sve kineske države (u to vrijeme njih tri).

Da čovjek u tom košmaru čvakne zeru acida te ga apsintom zalije, mogao bi napisati stihove pred kojima bi se Coleridgeov Kublaj-kan osjetio kao zadnji malograđanin.

Daumier, Lautremont, Nerval, Musset, Verlaine i Maupassant koji je koristio i eter, zatim i romantičari u Engleskoj na čelu s pjesnikom Coleridgeom koji je u opijatskom transu napisao poemu o Kublaj kanu, a tu su i glazbenici Gluck, Grieg i njemački pjesnik Heine, da nabrojimo samo neke.

Podvodni arheolozi objavili su kako vjeruju da su u moru u blizini japanskoga grada Nagasakija otkrili ostatke broda koji je bio dio flote Kublaj Kana tijekom neuspješnog pohoda toga mongolskoga vladara na Japan.

Mravonja spusti obrve podboči se o tri koljena i pozorno stane slušati što mu kanim reći.« Kad je Marko Polo, staroga Pola sin i južnog pola sjeverno smješteni čovjek, napustio Kublaj kana, njegova moćnog i strašnog poslodavca, stigao je, nakon više stotina dana, u jedno tibetansko selo.

Ipak, dok je provodio uzničke dane u zatvoru u Genovi, i njemu bi stražar za objed kroz mala vratašca na tamničkim vratima znao dodati tanjur sa špagetima u mesnom ili ribljem umaku i slavni bi korčulanski Mlečanin rado kusao tu omiljenu hranu svojih sunarodnjaka, uvjeravajući samoga sebe da je možda upravo on s Kublaj-kanova dvora u dalekoj Kini uzeo tovar sirovih špageta i donio ga u srednjovjekovne Mletke.

Priča je to o rastanku Marka Pola, Korčulanina, i markantnog Kublaj-kana, koja se odvija u dvanaest mjeseci posljednje godine njihova zajednička boravka u današnjoj Kini.

Tijekom razgovora dovitljivog Marka i iskusnog Kublaj-kana dva sugovornika postupno otkrivaju zamamnost vila, nevidljivih žena Kraljevstva Hrvatskog, a roman Vilikon postaje parafraza čuvenih Nevidljivih gradova Itala Calvina.

Arhitektura starih zgrada i pročelja odaje utjecaj mongolskih nomada, a najveći dokaz toj tvrdnji je i drveni spomenik trojanskom konju na kojem jaše Kublaj Kan i tri vučića.

U pet zasebnih provala između 1257. i 1292. mongolske sile pod vodstvom Kublaj-kana krenule su prema jugu Kine u Burmu, sjeverni Tajland i Anam (današnji sjeverni Vijetnam).

Tamo su se sastali s vladarom, Kublaj kanom.

U solističkoj su ekipi Valdis Jansons iz Latvije i Robert Kolar koji će se izmijenjivati u ulozi Marca Pola, Siniša Štork i Christian Faravelli iz Italije koji će pak alternirati u ulogama Kublaj-kana i Prvog shenga, Branko Robinšak (Argon), Ambra Vespasiani i Jelena Kordić (Bolgana), Vedrana Šimić (Alanija), Toni Plešić (Starac s planine), Sergej Kiselev i Karlo Ljubičić (Mladi trgovac), Dario Bercich (Stari trgovac), Fabio Serani (Sheng, drugi), Martin Marić (Thai), Anamarija Knego (Anđeo), Marko Fortunato i Karlo Ljubičić (Chesitan) i Blagoj Nacoski (Aedo).

Upravo zbog istog interteksta autorice zaključuju kako oba romana imaju zajedničke citatne likove Marka Pola i Kublaj-kana čiji međusobni dijalozi otvaraju narativnu strukturu sličnim književnim postupcima, ali različitim tematsko-motivskim sadržajima.

Njihov je fokus u Nevidljivim gradovima usredotočen na gradove koje Kublaj-kan nikada nije vidio, dok su u Vilikonu u fokusu nevidljive žene hrvatske vile.

Inauguration of the Pleasure Dome nadrealističko je i psihodelično djelo inspirirano kostimiranom zabavom kojoj je autor prethodno sudjelovao, Coleridgeovom pjesmom Kublaj-kan te Crowleyevim okultizmom i temama sadržanim u telemi.

Tako sam u Azu oslika znakove protoglagoljice, Bizarij i Auron popratila sam brojnim fotografijama, a Vilikon vlastitim portretima (Marka Pola, Kublaj-kana, kralja Tomislava i i Mongola), autoportretima i drugim crtežima.

Opera »Marco Polo« nastaje kao koprodukcija s Međunarodnim umjetničkim i kulturalnim centrom u Rimu, a bavi se epizodom iz života Marca Pola za vrijeme boravka na dvoru Kublaj-kana