Citirao je riječi kardinala Kuharića koji je jednom rekao da se uspostava slobodne Hrvatske ne može protumačiti ničim nego čudom Božjim, te dodao: I " mi danas podižemo svoje oči prema nebu i zahvaljujemo za slobodnu Domovinu Hrvatsku, onima koji su se izborili za nju - našim braniteljima i svima ostalima. "

Istovremeno sam molio Božju providnost i zagovarao moći Blaženog Alojzija Stepinca čija me slika, dar mog prijatelja, pokojnog kardinala Kuharića, pogledom prati u svom mom radu, koja se nalazi nasuprot mog radnog stola.

Trideset i četvrta je obljetnica svećeničkog ređenja koje moj pokojni brat Stjepan i ja, polaganjem ruku blagopokojnog kardinala Franje Kuharića, primismo 26. lipnja 1977. godine.

Prigodnom svečanošću, predsjednik Hrvatskog sabora, Vladimir Šeks u Čačincima je, u nazočnosti msgr. Antun Škvorčević, biskupa požeškog, ministra unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske, Ivice Kirina, ministra obrane Berislava Rončevića, saborskih zastupnika Josipa Ðakića, Tomislava Tomića, Nevenke Majdenić, Stjepana Fiolića, župana Virovitičko podravske županije, dr. Stjepana Feketića, državnih tajnika, gradonačelnika Virovitice, Orahovice i Slatine, velikog broja građana, otkrio bistu kardinala Franje Kuharića.

Bistu, koja je postavljena na Trgu kardinala Franje Kuharića, financirao je saborski zastupnik Stjepan Fiolić, a inicijativa za postavljanje, potekla je od saborskog zastupnika Tomislava Tomića.

U svom govoru, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks je istaknuo značaj kardinala Franje Kuharića u stvaranju Hrvatske, odnosno njegov nemjerljiv dio u hrvatskoj povijesti.

" U propovijedi biskup Mrzljak je podsjetio na riječi kardinala Franje Kuharića na misi zadušnici na prvu godišnjicu Tuđmanove smrti na Mirogoju 2000. godine.

Ivica je također najavio hodočašće mladih u zagrebačku Katedralu koje će se održati 10.3. sljedeće godine, uoči obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića.

Ustvrdio je da je djelovanje kardinala Bozanića nastavak tradicije kardinala Stepinca, Šepera i Kuharića koji su se, svaki na svoj način i u svom specifičnom vremenu, obilježenom totalitarističkim režimima, odvažno borili za ljudska prava, nacionalni identitet i slobodu vjere.

Ma nemogu se sjetit koga sam tamo još susreo osim svoje pokojne mame, vjerojatno jos pokojnog Franju Kuharića, Antu Gabrića.

Prije dvadesetak godina na inicijativu kardinala Franje Kuharića postavljen je mozaik lika Majke Božje Bistričke.

Tijekom akademije na platnu su projicirane fotografije s rimskih i zagrebačkih proslava kardinalskoga promaknuća kardinala Bozanića, a uoči nedjeljne mise u crkvi sv. Jeronima prikazan je kratak dokumentarni film redatelja Ninoslava Lovčevića »Naš kardinal«, s kratkim spomenom i na kardinalsko promaknuće kardinala Kuharića 1983.

Stvar je tim gora što se sada u to uključuje i Katolička crkva, koja se toga dosad uvijek pomno čuvala, štoviše u vrijeme kardinala Kuharića koji je bio tvrdi katolik, ali i kompletniji i odgovorniji čovjek i prelat od svog nasljednika Bozanića to je bilo nezamislivo.

Kardinal Bozanić u svojoj je homiliji 10. ožujka u zagrebačkoj prvostolnici, prigodom 10. obljetnice smrti blagopokojnoga kardinala Franje Kuharića, objavio odluku o poduzimanju svega " što traži Crkva kako bi se ispitala mogućnost za pokretanje kanonskog postupka o životu i kršćanskim krijepostima blagopokojnog kardinala Franje Kuharića " te najavio imenovanje postulatora kauze.

Župa je osnovana dekretom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića 6. lipnja 1991. godine i povjerena Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene.

Stvorio je i višestrukog državnog prvaka Tomislava Kuharića.

Preuzimam i ponavljam riječi blagopokojnog kardinala Kuharića: »Vjerni pradjedovskoj pobožnosti prema Majci Božjoj, stoljećima ucijepljenoj u dušu hrvatskih vjernika, u ovom tjeskobnom času okupimo se oko nje, ' Najvjernije Majke i Odvjetnice Hrvatske ', jer ona moli s nama i moli za nas.

Misu o 11. obljetnici smrti zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića (1919. - 2002.), pastira koji je ostavio duboki trag u srcima vjernika, u ponedjeljak, 11. ožujka u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski.

Upućujući molitvu Gospodinu da kardinala Kuharića uvrsti u red blaženika Crkve u Hrvata, vjernici su molili i za kardinale okupljene u Rimu koji sutra ulaze u konklave za izbor novog poglavara Katoličke crkve.

ZABOK - Oroslavski Obrtnik žurno se oporavio od prvog ovosezonskog poraza i u proteklom osmom kolu preko raspoloženog Božidara Kuharića (589) na sporedni kolosjek skrenuo je čakovečke " željezničare "...

Zahvaljujući hodočasnicima na njihovu dolasku i njegovanju zajedništava sa biskupijskim središtem, mons. dr. Mile Bogović podsjetio je na petu obljetnicu smrti kardinala Kuharića, kao i 470 obljetnicu smrti senjskoga kapetana Petra Kružića. Korizma posvješćuje svakom čovjeku postojanje kušnje u ovom svijetu ", rekao je Biskup, te nastavio: Svaki čovjek je kušan, pa i Isus Krist, jer je na sebe uzeo ljudsko tijelo.

U sklopu spomena 5. obljetnice smrti blagopokojnog kardinala Franje Kuharića, u kuli pokraj zagrebačke katedrale, budućem prostoru spomen-zbirke bl. Alojzija Stepinca, otvorena je izložba »Portreti kardinala Kuharića u hrvatskom slikarstvu« koja donosi 14 portreta i 20 - ak fotografija iz života kardinala Kuharića.

»Izložba je po sebi originalna i bitna jer donosi portrete kardinala Franje Kuharića koju su priredili entuzijasti, veliki zaljubljenici u toga našeg velikog crkvenog i narodnog čovjeka pod vodstvom Ivice Jurjevića«, istaknuo je na otvorenju izložbe mons. Vladimir Stanković, dugogodišnji »pratitelj« blagopokojnog kardinala Kuharića na ovozemnom putu.

Pozivam da svatko tko nosi spomen na dragoga pastira Franju Kuharića zapiše svoja sjećanja i susrete i dostavi ih nama kako bismo mogli čuvati baštinu njegove čvrste vjere koju nam je ostavio kao hladovinu evanđeoskoga stabla s mnoštvom plodova, obavijenih s četiri njemu draga lista: istina, pravednost, sloboda i ljubav.

Josip Bakalas, koji je ujedno i autor pjesme " Kardinale Kuhariću " koja je i uglazbljena povodom godišnjice smrti " blaženog " Kardinala Kuharića.

Kada je riječ o haškim optužnicama protiv hrvatskih generala, snaga i logika njegovih teza i argumenata kao da ima ishodište u poruci kardinala Franje Kuharića koju citira u uvodu knjige: " Razgovarajte s velikima s polazišta principa, nikada na koljenima.

Trebalo bi sa ovime biti jasno zašto npr. ne cijenim niti jednog komunjaru niti njihove agenture, i potomstvo takvih, a iznimno cijenim npr. ljude poput pokojnog pape Ivana Pavla II, pokojnog kardinala Franju Kuharića, pokojnog kardinala Alojzija Stepinca, itd., kao i hrvatske domoljube (iz svih vremena), te nepolitične osobe koje se bave za društvo koristnim poslom u području primijenjenih znanosti.

Ova je knjiga trenutno možda i najbolja prilika za susret s primjerom života pokojnog zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića.

Postupak je preporučio molitvama vjernika te pomoći Blažene Djevice Marije i Blaženoga Alojzija Stepinca te podsjetio na poziv kardinala Kuharića Crkvi u hrvatskom narodu da čuva i živi cjelovitu katoličku vjeru u osobnom i obiteljskom životu.

Za svećenika je zaređen 1993. godine po rukama blagopokojnog kardinala Franje Kuharića.