VANESSA CARDUI Stričkov šarenjak - vrsta se ubraja u migrante koji dolijeću iz drugih područja - sklona je masovnom rojenju - periodični je štetnik, a gusjenica mu najradije napada leguminoze - kod nas su bile registrirane štete na lupini i soji - uz običnog crvenog pauka smatra se najopasnijim štetnikom soje kod nas - hrani se i biljkama iz drugih porodica, pa tako i suncokretom, duhanom i artičokom, a posebno često i korovima, naročito čičkom (Carduus) i drugim vrstama iz porodice Compositae - mlade gusjenice izgrizaju zelene dijelove lista, ostavljajući epidermu neoštećenu, no odrasle gusjenice potpuno izgrizaju zelene dijelove, povezujući ih pređom - biologija ove vrste nije kod nas dovoljno proučena - leptiri masovnije lete u proljeće - ženke odlože prosječno 500 jaja na razne biljke - razvoj gusjenica traje 2 3 tjedna - najčešći je napad u lipnju - kukulje se na biljkama, a kukuljica visi naglavce povezana nitima - kako ima 2 3 generacije, napad gusjenica može nastupiti i kasnije, tijekom vegetacije - zapaženo je i odlijetanje leptira prve generacije prema sjeveru - vjerojatno je migracija slična onoj opisanoj kod vrsta sovica koje su također migranti - brojnost šarenjaka smanjuje temeljito suzbijanje korovnih biljaka domaćina poput čička, strička i sličnih vrsta - s obzirom da gusjenice najčešće napadaju biljke dosta uznapredovala razvoja pragom odluke za suzbijanje se smatra najmanje 2 gusjenice po biljci - kako se štetnik često javlja samo u žarištima, moguće je i lokalno tretiranje - preporučuje se primjena insekticida navedenih za folijarno suzbijanje sovica pozemljuša.

Za razliku od ličinki prve generacije, ličinke druge i treće generacije kukulje se u tlu na dubini od 3 cm.

Banda Avdija, od oca Red že i majke Aleme Mulić, rođen 02.01.1965. godine u mestu Kukulje, Opština Bijelo Polje, bio nastanjen u Brčkom, Mevludina Ćapića bb, pripadnik 108. Brčanske brigade HVO Bosanske posavine,

Gusjenice se kukulje u stabljici kukuruza i dio ostaje u biljci preko zime, a dio gusjenica drugu generaciju naročito im pogoduje toplo i vlažno vrijeme.

Nakon ishrane u zelenoj lupini, koja traje 3 do 5 tjedana, odrasle ličinke se spuštaju i zavlače nekoliko centimetara u tlo gdje se kukulje u pupariju.

Odrasle gusjenice kukulje se na kori baze debla ili u tlu.

Prezime razvijene gusjenice u kokonu u tlu, u proljeće se kukulje a leptiri izljeću od svibnja do

VYDATE 10 L djeluje i zemljišno na ličinke tripsa koje se kukulje.

Nadam se da ljudima neće trebat još milijun takvih dokaza i da će se maknuti od faze kukuljice u kojoj se neki kukulje cijeli život..... nadam se ali ne vjerujem... ali opet, svakome prema zaslugama... a ti leptirice naša, leti nam još više, više, više...;)

Prezimljenje: prezimi gusjenica u zapredku u raspuklinama kore, koje se pred kraj zime kukulje

Kukulje se unutar domaćinove kukuljice koju nakon završene preobrazbe napuštaju.

Prezimljeli leptiri pare se u svibnju nakon čega odlažujaja, iz jaja izlaz egusjenice koje rade štete hraneči se parenhimom lista, ishrana gusjenica traje 14 dana nakon čega se kukulje.

Ubrzo završe razvoj i kukulje se.

Treće se godine od travnja do lipnja gusjenice kukulje na samom izlasku iz hodnika tako da nakon izlaska leptira iz rupe van vire prazne kukuljice.

One završavaju svoj razvoj za 9 do 15 dana i tada se kukulje u tlu.

Kukulje se sredinom svibnja na raznim mjestima.

Ličinke se u proljeće kukulje i iz njih izlaze odrasli oblici štetnika.

Ljetna generacija mušice maslinine kore ima isti razvojni ciklus, osim što se njezine ličinke ne kukulje u tlu već prezime ispod kore grančica.

Kukulje se u proljeće iduće godine.

Kad se potpuno razviju, napuštaju list i kukulje se u tlu gdje prezimljavaju.

Razvoj ličinke traje 6 - 7 tjedana nakon čega se kukulje.

Ličinke žive unutar cigare gdje se i hrane, a na završetku razvoja odlaze u tlo gdje se kukulje.

Kad se cigara osuši, ona otpadne te se u njoj na zemlji dalje razvijaju ličinke koje se kukulje u zemlji, a kornjaši izlaze, uglavnom, idućeg proljeća.

Gusjenice se kukulje u bijelom kokonu razapetom između dvije paralelne niti pričvršćene na suprotnim rubovima lišća ili na drugim mjestima.

Tu i prezime, a tek se na proljeće kukulje.

Pri kraju razvoja, zdrave ličinke odlaze iz izboja i zakopavaju se u zemlju gdje se zapredu u kokone i kukulje se.

Odrasle ličinke napuštaju biljku i uvlače se u zemlju gdje se kukulje i daju odrasle jedinke.

Na završetku razvoja, ličinke odlaze u tlo gdje se kukulje.

Kukulje se u malim bijelim prozirnim kokonima koji su poredani jedni pored drugih u središtu zajedničkog gnijezda.

Male, bijele, ličinke bez glave i bez nogu se hrane u unutrašnjosti plodova, te se kukulje u tlu ili napadnutim plodovima.