Nadalje, važan je događaj za Hrvate iz ovih krajeva tek izišli treći broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Tomislav Žigmanov, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Srbija: Hrvati u Vojvodini nakon 2000. godine kao teme znanstvenih u publicističkih radnji u Srbiji i Hrvatskoj osnovne činjenice i sadržajne sastavnice

Katolički kalendar »Subotička Danica« izlazi u Subotici od 1984, prije toga s prekidima od 1883. U Subotici od 1995. izlazi književni časopis »Klasje naših ravni«, isprva u izdanju Matice hrvatske Subotica, a danas u sunakladništvu s »Hrvatskom riječi«, a Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata od 2009. izdaje »Godišnjak za znanstvena istraživanja«.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov predstavio je nakladničku djelatnost, djelatnost knjižnica i muzeja, te osobito zaštitu kulturnih i prirodnih dobara kojima se bavi Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov zahvalio je predsjedniku Josipoviću na poveljama istaknuvši da je njihova dodjela iskaz brige Republike Hrvatske za život i očuvanje nacionalnog identiteta vojvođanskih Hrvata, što će biti od velikog značenja za veće uvažavanje prisutnosti Hrvata kao autohtone manjine u Vojvodini i za njihovu dalju kulturnu afirmaciju.

U Gradskoj vijećnici predstavljena su izdanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice o kojima je govorio ravnatelj Zavoda gospodin Tomislav igmanov i prof. dr. sc. Helena Tomić Sabljić, dekanica Umjetničke akademije iz Osijeka.

Znanstvene, stručne i popularne članke o Hrvatima u Vojvodini objavljivao je u časopisu Pro tempore (Zagreb), Časopisu za suvremenu povijest (Zagreb), Godišnjaku za kulturu vojvođanskih Hrvata (Subotica) Leksikonu podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca (Subotica), Glasniku Pučke kasine (Subotica) i Zovu Srijema (Zagreb).

Od 2009. član je uredništva Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca i Godišnjaka za kulturu vojvođanskih Hrvata.

U povodu posjeta potpredsjednika srbijanske vlade Aleksandra Vučića Zagrebu ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i član Međudržavnoga povjerenstva Srbije i Hrvatske Tomislav Žigmanov je izjavio da su " Hrvati u Vojvodini bili pretužni što nisu bili ni na koji način uključeni u razgovore državnika njihove domicilne i matične zemlje ".

Hrvati su kao zajednica, i u Vojvodini i u Srbiji, među prosječno najstarijim etničkim populacijama u zemlji, istaknuo je prof. dr. Dražen Živić na XXIV. kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu Demografska dinamika i prostorni razmještaj Hrvata u Vojvodini - Čimbenici i pokazatelji, održanom 15. veljače 2013. godine, u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici.

O razlozima za održavanje ovoga kolokvija, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov kaže: Stručnjaka iz područja demografije mi ovdje nemamo.

Demograf prof. dr. sc. Dražen Živić, voditelj područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba u Vukovaru posjetio je ovom prigodom i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

XXIV. znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu Demografska dinamika i prostorni razmještaj Hrvata u Vojvodini čimbenici i pokazatelji bit će održan u petak, 15. veljače u prostorijama Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Subotici.

Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata naglašavaju kako se radilo o otvorenom izazivanju nacionalne mržnje i kršenju članka 49. Ustava Republike Srbije te drže da je bilo za očekivati kako će gradonačelnik, u suradnji s pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova, raditi na otkrivanju počinitelja te njihova procesuiranju.

Novi bi generalni konzul trebao posvetiti više pozornosti hrvatskoj zajednici i kulturnim i drugim zbivanjima unutar nje, ukazuje ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Temeljni su ciljevi Leksikona umanjenje dosadašnje praznine dostupnih sadržaja o Hrvatima u Srijemu, proširivanje interesa hrvatske i šire javnosti prema hrvatskoj manjini u Vojvodini, te osnaženje autorecepcije vlastitog kulturnog nasljeđa Hrvata u Srijemu i Vojvodini te otvaranje novih poglavlja o mjesnom hrvatstvu, rekao je Hemar uz pojašnjenje kako su burne etnodemografske promjene tijekom posljednjega desetljeća prošloga stoljeća rezultirale značajnim smanjenjem broja, a u nekim mjestima i nestajanjem, Hrvata u Srijemu, potaknule pokretanje ovog projekta. Inicijativa je došla iz Zagreba 2008. godine, iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, a projekt su u Vojvodini podržali Hrvatsko akademsko društvo i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, koji su financijski najviše pripomogli u objavi prvoga sveska ovog leksikona, zaključio je Eduard Hemar, dok je dr. sc. Vlatko Rukavina, član uredništva, pobrojao sve urednike i suradnike i ustvrdio da je prvi svezak obuhvatio oko 200 biografija osoba čija prezimena počinju slovima od A do F, a sadrži 212 stranica i bogat je fotografijama. U planu je nastavak rada na drugom svesku koji će obuhvatiti slova od G do slova K i sadržavat će otprilike isto biografija kao i prvi svezak, a s obzirom da je projekt pokrenut od entuzijasta kojima to nije jedini i profesionalni poziv i bazira se na volonterskom radu suradnika, koji su i jedan dio troškova sami snosili, te zbog nesigurnosti financiranja ovakvog projekta intenzitet izlaženja svezaka ovisit će o broju suradnika i osiguranim financijskim sredstvima, najavio je budućnosti Leksikona dr. Rukavina.

Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici, govorio je o pjesništvu Mirka Kopunovića u kontekstu hrvatskoga pjesništva u Subotici, uz napomenu kako Hrvati po prvi put u svojoj povijesti žive izvan teritorija koja je državnom granicom odvojena od svog matičnog naroda, odnosno da prostor vlastitosti još nije izgrađen u svojoj punini, što je rezultiralo i egzistencijalističkom poezijom koje je predstavnik i Mirko Kopunović. Njegovo pjesništvo je posljedica jednog ambijenta duhovnih, društvenih i svjetonazornih silnica koje određuju naš položaj, a suočenje sa zbiljom pokazuje da nas svakim novim popisom ima oko 30 posto manje, te da svijet našeg prostora življenja nestaje pred naletom globalizacije i nekih drugih procesa kojima se ne možemo oduprijeti, jer i kod nas samih se događaju velike izdaje, ljudske prijevare, svjedoci smo odsustva korespondencije s pravednošću, istinitošću u političkim sferama, tako da je negativno raspoloženje dominantno, rekao je Žigmanov i zaključio kako je Kopunović sjajni izdanak egzistencijalističkog pjesništva hrvatskog subotičkog kruga, još uvijek relativno nepoznat u okviru toga prostora kod onih koji imaju moć objavljivanja i relativno nevidljivog kada je u pitanju prikazivanje njegovog pjesništva u Subotici.

Četvrti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata predan je u tisak početkom travnja 2013. godine.

U poglavlju O Godišnjaku ZKVH-a reobjavljen je tekst dr. sc. Milane Černelić Godišnjak za znanstvena istraživanja (br. 1 br. 3.) iz časopisa Studia ethnologica Croatica br. 24. U rubrici Dodaci 4. broj Godišnjaka ZKVH-a donosi upute suradnicima, informaciju o Zavodu, te oglase za kupnju do sada objavljenih knjiga u (su) nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, u Zagrebu je 11. lipnja 2012. otvorena izložba Poetika krhke ljepote slame.

U izaslanstvu Hrvata iz Srbije bio je i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Prve tri knjige rezultat su sunakladničkog pothvata Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ iz Subotice, dok je posljednja objavljena u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizira predstavljanje knjige Tomislava Žigmanova Izazovi sabiranja, sumjeravanja, tumačenja: studije i ogledi o knjiškim i književnim temama hrvatskoga istočnoga zagraničja u ponedjeljak, 8. travnja u Gradskoj knjižnici u Subotici.

Knjiga je objavljena 2012. godine u Pečuhu, u zajedničkom nakladničkom pothvatu Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, Udruge Oksimoron, Osijek te Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a kao rezultat višegodišnje plodne suradnje znanstvenika i kulturnih djelatnika iz hrvatske zajednice iz ovih triju regionalnih gradskih centara triju država.

Veliki intervju, ponajviše o sustavnom zanemarivanju Hrvata u Vojvodini, dao je Ravnatelj zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Na otvaranju izložbe u Matici prisutnima se, među kojima su, uz ljubitelje umjetnosti i goste, bili Katarina Hinić uime Državnog ureda za Hrvate izvan RH i Mišo Munivrana, tajnik saborskog odbora za Hrvate izvan RH, obratio Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a o valorizaciji Vukovićeva djela i umjetničkih dosega govorila je povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović.

Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović primio je 11. lipnja ove godine u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu izaslanstvo Hrvata iz Vojvodine koje si činili predstavnici HKPD-ova Matija Gubec iz Tavankuta i Vladimir Nazor iz Sombora, te ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je profesionalna ustanova u području kulture, čiji su osnivači tijela državne uprave i manjinske samouprave Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine i Hrvatsko nacionalno vijeće

Istaknula je već uhodane projekte, a takav je i Okrugli stol Šokaca i Bunjevaca, čiji 7. zbornik upravo izlazi iz tiska, a baš ta činjenica poslužila je da pohvali najnoviju suradnju i potpisivanje sunakladničkog ugovora sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata.

U srijedu navečer dojmljivo i sadržajno predavanje o književnosti vojvođanskih Hrvata održao je Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici, povjesničar, filozof, publicist, književnik bogatog opusa, prevođen na niz inozemnih jezika.