Nadalje, važan je događaj za Hrvate iz ovih krajeva tek izišli treći broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Sa zadovoljstvom, najavljujemo i zvanično potpisivanje KOALICIONOG UGOVORA između predstavnika nacionalnih stranaka Bosnjačke demokratske zajednice, Demokratske zajednice Hrvata, Građanskog saveza Mađara, Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara, Slovačke Stranke i Demokratske partije Makedonaca, u srijedu 14.3.2012. godine u Novom Sadu.

Za ratne zločine počinjene na području Hrvatske, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata Vojislavu Šešelju sudi se na Haaškome sudu.

Od 1997. je predavač na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, za predmete fagot, komorna glazba i orkestralne dionice, te dobiva zvanje docenta 1999. Osnivač je puhačkog kvinteta Sinergija 5, a od 2001. postaje solo-fagotist i član Umjetničkog vijeća Vojvođanskih simfoničara u Novom Sadu.

Hrabru akciju vojvođanskih Hrvata došao je podržati ni više ni manje nego predsjednik Ivo Josipović.

Tomislav Žigmanov, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Srbija: Hrvati u Vojvodini nakon 2000. godine kao teme znanstvenih u publicističkih radnji u Srbiji i Hrvatskoj osnovne činjenice i sadržajne sastavnice

Katolički kalendar »Subotička Danica« izlazi u Subotici od 1984, prije toga s prekidima od 1883. U Subotici od 1995. izlazi književni časopis »Klasje naših ravni«, isprva u izdanju Matice hrvatske Subotica, a danas u sunakladništvu s »Hrvatskom riječi«, a Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata od 2009. izdaje »Godišnjak za znanstvena istraživanja«.

Mokranjca i nekoliko projekata u 2007. (Horska dela vojvođanskih prostora, Jugoslovenska horska muzika), kao i novogodišnjeg koncerta u prvoj polovini siječnja 2008., nastup na NOMUS-u iste godine, sa zborskom kantatom Cjelonoćno bdijenje Sergeja Rahmanjinova, bio je do sada i najveći interpretativni izazov za ovaj ansambl. Novo djelo na Novosadskim muzičkim svečanostima, domaću premijeru oratorija pod nazivom Stanice, Aleksandre Vrebalov Vojvođanski mešoviti hor ostvarit će u suradnji sa Simfonijskim orkestrom Akademije umetnosti u Novom Sadu i solistima Anetom Ilić (sopran) i Miodragom Mikom Jovanovićem (bariton).

Mokranjac Opelo fis mol; Zborska djela vojvođanskih prostora; Jugoslavenska zborska glazba; M.

Sva baština vojvođanskih Hrvata, koji su na područje Vojvodine počeli doseljavati 1686. god. iz Dalmatinske zagore, zapadne Hercegovine, te zapadne Bosne, još uvijek nije sva sakupljena, a Zavod upravo to pokušava, istaknuo je Žigmanov.

Srbi su u pravilu došli na bogata imanja protjeranih vojvođanskih Hrvata, a Hrvati na opustošena imanja hrvatskih Srba.

Naime, demografski regres vojvođanskih Hrvata i hrvatske zajednice u cjelini, započeo je još 1961. godine i u kontinuitetu traje do danas.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u ponedjeljak je osudio vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja na 18 mjeseci zatvora zbog nepoštivanja suda, odnosno zbog otkrivanja identiteta svjedoka vezanih uz suđenje koje se protiv njega vodi pred ICTY-jem za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH te protiv vojvođanskih Hrvata. više

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov predstavio je nakladničku djelatnost, djelatnost knjižnica i muzeja, te osobito zaštitu kulturnih i prirodnih dobara kojima se bavi Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Skup je poduprla i najjača stranka mađarske zajednice Savez vojvođanskih Mađara (SVM), čiji je predsjednik Istvan Pasztor rekao da se oni zauzimaju za Vojvodinu kao autonomnu pokrajinu Srbije, sa zakonodavnom, izvršnom, djelomičnom sudskom vlašću, izvornim prihodima i imovinom.

U središtu Kovilja (Vopjvodina, Srbija) će 10. lipnja biti održana prigodan umjetničko-kulturni program na kojem će sudjelovati niz vojvođanskih umjetnika, a bit će pripremljeno i mnoštvo gastronomskih specijaliteta povodom 17. koviljske rakijade.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov zahvalio je predsjedniku Josipoviću na poveljama istaknuvši da je njihova dodjela iskaz brige Republike Hrvatske za život i očuvanje nacionalnog identiteta vojvođanskih Hrvata, što će biti od velikog značenja za veće uvažavanje prisutnosti Hrvata kao autohtone manjine u Vojvodini i za njihovu dalju kulturnu afirmaciju.

Većina vojvođanskih medija unaprijed je izvijestilo o posjetu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Vukovaru prenoseći očekivanja kako će on dati snažan poticaj razvitku hrvatsko-srpskih odnosa, ali i...

Slijede i nastupi na poziv zajednice bunjevačkih Hrvata iz Sombora, organiziranih u " Bunjevačko kolo " (travanj/2010.), te hrvatske zajednice vojvođanskih Hrvata " Vladimir Nazor " u Subotici (travanj/2010.).

Tridesetak godina nakon pojave Petka Vojnića Purčara hrvatska je književnost napokon dobila zanimljiva i darovita prozaika s vojvođanskih prostora.

Vijećnik Saveza vojvođanskih Mađara u Skupštini Novoga Sada Laszlo Galambos naveo je da ispisivanje jedino ćirilicom naziva Kulturnog centra grada, naziva linija gradskih autobusa, ploča s nazivima najvećeg broja gradskih javnih poduzeća i ploča s nazivima ulica, ne pridonosi očuvanju višenacionalnog identiteta Novog Sada.

Nakon predstave Hrvatsku mladež Bačke i Srijema publici je predstavila djelatnica Hrvatske matice iseljenika Marija Hećimović, voditeljica Matičina Odsjeka za hrvatske nacionalne manjine, dok je Mirela Stantić u ime Mladeži zahvalila Zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Društvu vojvođanskih i podunavskih Hrvata i Udruzi za potporu bačkim Hrvatima koji su im pružili svu potrebnu pomoć i uvjete za normalan rad.

Iz kataloga izložbe, kojeg potpisuje jedan od najpoznatijih vojvođanskih fotografa Geza Lennert saznajemo, da autori izloženih fotografija pripadaju širokoj vojvođanskih fotografskoj sceni, od profesionalaca do amatera, te ističe:? Koliko su različite njihove životne profesije, toliko je različito i njihovo gledanje na fotografiju.

Izbor tema im je raznolik i šaren: od klasičnih portreta nasmiješenih staraca ili djece, preko žanr-portreta do akt-portreta, klasičnog akta, vojvođanskih pejzaža njiva i livada, šumaraka i proplanaka Fruške gore, barskog sveta Zasavice, žita Bačke i bundeva kikinđanskih, ajnfort kapija nekadašnjih švapskih kuća, portreta u ambijentu, somborskog groblja, urbanih pejzaža Sve je različito, na prvi pogled tu nema ničeg zajedničkog, a ipak je na svim fotografijama ove zbirke prisutna zajednička nit vodilja zajednički motiv Vojvodina na dlanu, Vojvodina u srcu autora ove izložbe.

Uz mnoge druge i te su okolnosti znatno utjecale na književnost vojvođanskih Hrvata.

Tako, primjerice, u jednom od dokumenata Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade Republike Hrvatske stoji da je Hrvatska primila oko 30.000 izbjeglica iz tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, od kojih su tek neki bili s izbjegličkim statusom, dok su mnogi u Hrvatskoj boravili ili još uvijek borave bez izbjegličkog statusa. [ 10 ] Prema evidenciji Fonda za humanitarno pravo, samo tijekom masovnih protjerivanja i preseljavanja u lipnju, srpnju i kolovozu 1992. godine, više od 10.000 vojvođanskih Hrvata je razmijenilo svoju imovinu za imovinu Srba iz Hrvatske, dok je u cjelokupnom razdoblju (1992. - 1995.) Vojvodinu napustilo između 20.000 i 30.000 Hrvata. [ 11 ] J.

Stoga, u nastavku izneseni pokazatelji promjene broja vojvođanskih Hrvata i hrvatske zajednice u cjelini, naročito tijekom posljednjeg međupopisnog razdoblja (1991. - 2002.) predstavljaju najvjerojatnije donju granicu njihova demografskog regresa.

Jest, mogu ja otići tamo, ali zbog straha i nelagode nemam namjeru to učiniti kazao je Miletić i objasnio nam zašto u Zadru više nije aktiva Udruga vojvođanskih Hrvata.

Mnogi iz Hrvatske, a osobito Virovitičani prilikom šoping putovanja u Pečuh (iako posljednjih godina sve rjeđe), usporavaju automobile prolazeći kroz naselje Botykapeterd, udaljeno oko 5 kilometara na putu od Szigetvara prema Pečuhu, jer je s desne strane na oko 2 hektara nova, prelijepa farma obitelji Sabolčki, Istvana (53) i Zsuzsane (46), vojvođanskih Mađara iz Bečeja koji su se ovdje doselili prije jedanaest godina, strahujući za sebe i svoje troje djece od velikosrpske Miloševićeve politike.

A za istinu ne znam, znam da su se razišli s DVH (Društvo vojvođanskih Hrvata), jer tvrde da su Bunjevci, a ne Hrvati.