U Carigradu bijahu podignute sv. Kuzmi i Damjanu cetiri crkve, a u Rimu papa Simah (498 - 514) posvetio im je oratorij u bazilici Santa Maria Maggiore, dok im je papa Feliks III. (526 - 530) podigao baziliku.
U Carigradu bijahu podignute sv. Kuzmi i Damjanu cetiri crkve, a u Rimu papa Simah (498 - 514) posvetio im je oratorij u bazilici Santa Maria Maggiore, dok im je papa Feliks III. (526 - 530) podigao baziliku.
Berse odati hommage Kuzmi Beoviću, koreografu koji je praktički donio balet u Zadar, a sve do iznemoglosti podučavao je maturante koracima valcera i manirama tzv bečke škole pristojnosti.
Na zapadnoj je strani broda drveni kor na kojemu je donatorski natpis Tonka, sina Marka Gradića koji je crkvu posvetio Sv. Roku i Sv. Vračima (Kuzmi i Da-mjanu) kao zavjet protiv kuge, što je u Slanome i okolici harala oko 1527. g.
Dlijetom i kistom Svetom Kuzmi na dar
Sutra ćemo reći Kuzmi da sve pripremi za krštenje.
Kuzma, 21. travnja 2012. Odbojkašice OŠ Marka Marulića već šestu godinu za redom nastupaju na memorijalu Antona Pračka u Kuzmi, malom mjestu na tromeđi Slovenije, Austrije i Mađarske.
Posvećena je zaštitnicima župe; braći sv. Kuzmi i Damijanu.
Danas su u župi samo sestre Bezgriješnog začeća III. reda sv. Frana, a drže dvije kuće: u sv. Kuzmi i Damjanu, te u darovanom samostanu sv. Nikole.
Naziv izložbe Iskorak u kiparstvo s jedne strane želi istaknuti autorovo nastojanje na tradicionalnim vrijednostima kiparskog medija, a s druge strane vratiti priču o Kuzmi Kovačiću u umjetnički i likovni kontekst
Krajem 16. stoljeća počima se sve očituje raditi na ujedinjenju redovnika franjevca trećoredaca glagoljaša u Dalmaciji i Istri s drugim franjevcima trećoredcima u svijetu povezanim s generalnom upravom u sv. Kuzmi i Damjanu u Rimu.
Sliku jednoga takvog punog života imali smo prilike vidjeti ovih dana u dokumentarnom filmu Milana Bešlića o Kuzmi Kovačiću.
Mnogi kreću u svijet vraćajući se praznih mreža; Kuzmi Kovačiću kao da sav svijet dolazi u susret, kroz sam grad rođenja, Hvar, Hvarski trg koji je palimpsest povijesti, kroz tradiciju, kroz kulture koje su se ondje prožimale, a ne otimale, ali i kroz pravu vjeru koji mnogi od nas traže.
Odbojkašice iz OŠ Marka Marulića već četvrtu godinu za redom kod prijatelja u Kuzmi. više
Tijekom studija veliki utjecaj moram pripisati profesoru Kuzmi Kovačiću i nadahnutim predavanjima iz povijesti umjetnosti prof. Ive Babića.
Radnju romana Tatjana Tolstoj smješta u (neimenovanu) Rusiju (to č nije, grad Fjodor Kuzmi č ks, prema imenu despotskog vladara preimenovanu Moskvu) i nepreciziranu budu ć nost, dvjesto godina nakon tzv. Praska, nuklearne katastrofe koja je ostavila duboke posljedice na č ovje č anstvo.
No tu su još i Sanitarci i Murze, tj. pripadnici organa gonjenja i kontrole (posljednji su poslovo đ e raznih proizvodnih pogona i obrta, a Sanitarci su č lanovi tajne službe kojoj je zadatak zapljena knjiga i kažnjavanje onih što ih posjeduju), što su zapravo vjerni podanici totalitarnog uma koji vlada zemljom, ime mu je Fjodor Kuzmi č, i Vrhovni je Murza, odnosno poglavar države.
Glavni junak pri č e Benedikt upravo je jedan od zaposlenika ureda kojima je posao prepisivanje slavnih književnih djela na brezovu koru (autorstvo kojih je Fjodor Kuzmi č prisvojio, ali ih prethodno pomno filtrira i izabire samo ona djela koja može iskoristiti u svrhu snažnijega cementiranja vlasti).
A brojne su književne referencije u romanu obilno zastupljene kao upozorenje i podsjetnik na pani č an strah svake dikature od prosvije ć ena, obrazovana i na č itana puka, kojemu Kuzmi č eva diktatura u ovom slu č aju prijeti doslovno fizi č kim bolestima što ih knjige navodno prenose.
Unato č humoru i ironiji, Kis je zapravo veoma pesimisti č na, pa č ak i nihilisti č ka knjiga, jer pokret otpora Kuzmi č evoj despociji ne postoji, ljudi su do autizma usmjereni isklju č ivo na same sebe, neuki i necivilizirani, a Kis, vampirska zvijer kojom vlast pu č anstvo drži u strahu, a zapravo je u obliku zla sami ljudi utjelovljuju, hrane i njeguju u svojoj nutrini, neuništiva je, neukrotivo nemirna i vje č no bijesna, neutaživo žedna krvi i vlastite dobrobiti, na štetu drugih.
Kako je zabilježeno u spomen knjizi " Kvaderna " Crkva sv. Kuzme i Damjana prvotno je sagrađena kao mala kapelica koja je kasnije proširena, a 1080. godine izgrađena kao crkva, posvećena braći liječnicima za oči - Kuzmi i Damjanu.
Najveći primjeri takvih privatnih spomeničkih građevina već su gotovo male crkvice (Kuzmi kraj Motovuna, Ferenci kraj Vižinade).
Ili priča o glasovitome hrvatskom kiparu Kuzmi Kovačiću, koji je iz porušenoga drva oblikovao vrhunsku umjetnost te se svrstao u red najvećih kipara kršćanskoga nadahnuća.
Prvo mjesto i fotoaparat pripao je Valeriji Somi za izvedbu pjesme " Because you loved me ", drugo mjesto i radio-kazetofon Tanji Kuzmi ć za pjesmu " Otkad te nema ", a treće mjesto i radio budilicu osvojila je Dijana Hegediš za izvedbu pjesme " San ".
Crkva Sv. Kuzme i Damjana posvećena je braći liječnicima za oći Kuzmi i Damjanu (iz IV st,)
O zna? enju knjige govorio je i jedan od recenzenata, vjerou? itelj i književnik, Nikola Kuzmi? i?.
Posvećena je svecima Kuzmi i Damjanu, obnovljena 1834., a ima i sačuvanu preslicu, bez zvona. 1954. obnovljene su unutrašnjost i velika lopica poduprta krhkim stupovima.
Kuzmi Kovačiću možda nije baš posve jasno zašto je to tako.
Reportaža predstavlja monografiju i izložbu o glasovitom hrvatskom kiparu Kuzmi Kovačiću, a u nagradnom kvizu moguće je osvojiti knjigu Stanka Jerčića " Na slapovima evanđelja ". (tš, gk)
Smještene su uz lokalnu cestu oko 500 m od županijske prometnice Karojba Višnjan, u središtu niza zaselaka (Močibobi, Radoslavići, Kuzmi, Kramerovi).
? edo Antoli?, Željka Marinovi?, zbor Navještenje, te Nikola Kuzmi? i? naši su umjetni? ki ambasadori koji nastupaju i djeluju u cilju promocije ZRNA DOBROTE.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com