Planck je uvidio da eksperimentalne gustoće energije zračenja može teorijski reproducirati samo ako pretpostavi nešto, sa stanovišta dotad poznate fizike vrlo neobično - naime, da harmonički oscilator prirodne frekvencije može emitirati i apsorbirati energiju samo u diskretnim porcijama, u kvantima energije, gdje je h nova fundamentalna konstanta, kasnije prozvana Planckova konstanta.

Ne da mi se citirati onu zbrljozu koja slijedi ali mislim da si htjeo reći da si čitao negdje o kvantima vremena.

Njemački fizičar i Nobelovac MAX PLANCK rođen je u Kielu, 23. travnja 1858, a umro u Göttingenu, 4. listopada 1947. Osnivač je kvantne teorije koji je 1910. godine objavio revolucionarnu hipotezu da svaki izvor energije može zračiti energiju samo u diskretnim količinama - KVANTIMA.

Sav život na Zemlji odvija se u ciklusima, ili kvantima, dana i noći.

zašto je ovo bitno? iz istog razloga zbog kojeg je bitno to da promatrač utječe na valno-čestičnu prirodu materijalnih čestica: ovisno o tome koliko pažljivo promatra, promatrač vidi val ili česticu - iako je riječ o istim kvantima energije. tako i vrijeme i prostor ovise o masi koju ' sadrže ': kretanje mase i djelovanje sile određuju svojstva prostorvremena. drugim riječima, sve što činimo mijenja sve oko nas. nismo sadržani ni u čemu, nismo zrnca pijeska u čaši vode koja ne utječu ni na vodu ni na posudu, već smo nerazdvojni dio cjeline čiji svaki čin ili misao doslovce mijenjaju stvarnost. sinergija - misterij odnosa dijela i cjeline.

Danas kvantna teorija objašnjava stvarnost, u kojoj se više ne radi o titrajima atoma, nego o energiji koja proizlazi iz titraja i skokova njegovih djelova, o takozvanima kvantima energije, a to su elektroni, fotoni, kvarkovi, gluoni, strigsovi, superstringsovi.

Planck je naime zaključio da ukoliko se želi objasniti odnosno izvesti njegova formula koja je točno opisivala zračenje crnog tijela, mora se pretpostaviti da atomi zrače energiju samo u diskretnim količinama, kvantima.

U ovom radu, Einstein proširuje Planckovu hipotezu (E = h ν) o diskretnim djelićima energije, na svoju vlastitu hipotezu da se elektromagnetska energija (svjetlost) takođe emitira iz materije ili apsorbira u diskretnim djelićima, kvantima, čiji je iznos h ν (gdjе је h Planckova konstanta, a ν je frekvencija svjetlosti) predlažući tako novi zakon:

Tako je 1905. uveo hipotezu o kvantima svjetlosti ili fotonima tj. pretpostavku da se svjetlost može shvatiti i kao roj čestica kada se trebaju objasniti neke pojave, napose fotoefekt.

I, konačno, ti filozofi dijalektičari ništa nisu znali o istodobnosti vala i čestice, ništa nisu znali o kvantima.

Istraživanja koja su prethodila nastanku lasera proizlaze iz grane fizike poznate pod imenom kvantna mehanika. 1900. godine Max Planck je postavio hipotezu da pobuđeni atom zrači energiju u diskretnim paketima, koje je nazvao kvantima, a ne kontinuirano kao što je to objašnjavala tada raširena teorija elektromagnetskog zračenja.

Citiram: " Svjetlost frekvencije v može biti emitirana ili apsorbirana samo u određenim diskretnim količinama energije, takozvanim kvantima energije.

Nakon fascinantne priče o svemiru i kvantima profesorica nam je još približila temu govoreći o ljudskom organizmu.

Budući da se elektroni kondenziraju vrlo nerado (jer su vrsta čestica što se nazivaju fermionima), oni se najprije, u nekom smislu, kombiniraju s ` ` kvantima toka ' ' magnetskog polja.

Krajem prošlog stoljeća iskrsli su mnogi problemi koje nije mogla riješiti klasična (Newtonova fizika). Jedna od takvih pojava bila je i toplinsko zračenje tijela: eksperimentalni spektar nije u skladu s predviđanjima Maxwellove teorije elektromagnetskog zračenja.Na sastanku Njemačkoga fizikalnog društva 1900. godine Max Planck je prikazao rješenje tog problema pretpostavljajući da atomi imaju kvantizirana energetska stanja, da emitiraju u ' kvantima ', prelazeći iz jednog stanja u drugo, a ne kontinuirano kao što je pretpostavljala klasična fizika.Taj datum (14. XII. 1900) smatra se rođenjem kvantne fizike.Malo kasnije (slavne 1905) Albert Einstein je protumačio fotoelektrični efekt pretpostavljajući da se elektromagnetski valovi u interakciji s atomima ponašaju kao čestice (korpuskule). Tako se u fizici pojavio foton, čestica svjetlosti s čestičnim i valnim svojstvima.Danas su poznati mnogi pokusi koji nedvojbeno potvrđuju da se zračenje ponaša kao čestica u svojoj interakciji s tvari, a kao val, kada se širi kroz prostor.Svjetlost i ostali elektromagnetski valovi imaju dualnu (dvojnu) prirodu: valnu i korpuskularnu (čestičnu)

Da li će se promatrač obratiti dogmi ili će prihvatiti spoznaju o kvantima i na univerzalnom nivou odbaciti Newtonove zakone ostavljamo njemu.

Nasuprot klasičnoj fizici, koja smatra sve promjene karakteristika nekog sustava kontinuirana, kvantna teorija kaže da se sve karakteristike sustava mijenjaju u određenim iznosima, tzv. kvantima

6. Koji je fizičar 1910. godine obznanio revolucionarnu hipotezu prema kojoj svaki izvor energije može zračiti energiju samo u diskretnim količinama kvantima

Ta relativnost djeluje kako među jedinicama u ovom trodimenzionalnom svijetu, ali može djelovati i transdimenzionalno (ovo već hipotetiziram na osnovi nekih stvarčica koje sam pročitao o kvantima i tak to na rubu, gdje " prestaju djelovati " zakoni fizike kako ih mi poznamo, ali počinju djelovati neki drugi)

Ti su paketi energije nazvani kvantima, a energija paketa je proporcionalna frekvenciji zračenja.

Planck je očekivao kako će netko drugi naći bolje objašnjenje od njegovih kvanta, no njih je međutim potvrdio Einstein u kvantima zračenja elektromagnetske energije u eksperimentima s fotelektričkim efektom, gdje je svijetlosne kvante nazvao fotonima (elementarnim česticama, kvantima elektromagnetskog zračenje, koji se u vakumu gibaju brzinom svjetlosti.

Smatra da izvor može zračiti energiju samo u diskretnim količinama kvantima.

Energija se uvijek (doslovno) širi u kvantima.

Godine 1913. Bohr je uveo " Bohrov model atoma ", koji je kvantizaciju putanja elektrona temeljio na drugom fizikalnom naèelu, na Planckovoj ideji o kvantima.

Otkud kvantima informacija - sami po sebi kvanti nemaju informaciju, informacija proizlazi iz međudjelovanja.

O kvantima i kvantnoj teoriji izložio sam jasno svoje gledište.

Nositelji el.magnetske sile su fotoni koji se izmjenjuju između elektrona u diskretnim vrijednostima - kvantima.

Ako jesu, kako ces nam objasniti informaciju u kvantima?

Suština te " misterije " je u tome je što spektaralne linije kao atomsko - molekularne emanacije energije, naravno u kvantima - porcijama, daju " otisak prsta " elementa materije kako na Zemlji tako i u vrlo udaljenim galaktikama.

Tek kada se shvati da čovjek hoda kvantno, da se rađa i živi kvantno, da umire kvantno, da vodi ljubav kvantno, tek tada razgovor o kvantima i kvanrnoj filozofiji ima smisla.