To su npr. kvasci, što će, nakon gnječenja grožđa, obaviti pretvorbu šećera u alkohol i ostale proizvode alkoholnog vrenja, pa govorimo o spontanoj (za razliku o dirigiranoj) fermentaciji.

Dok kvasci rade, vino je mutno, a dok je mutno, ono je i svježe objašnjavao je plešivički vinar Velimir Korak.

- Konvencionalno vinarstvo ne može dati terroir jer se koriste kupovni kvasci, proizvedeni tko zna gdje.

A kvasci moraju razumjeti tlo i klimu da bi dali vino istinskog okusa.

Do tada je nevolja bila što su mrtvi kvasci ostajali u boci, a njihov talog zamućivao je vino i davao mu neugodan okus.

Izuzetno lako ju se može prilagoditi za izolaciju RNA/DNA/bjelančevina (samo pojedine ili pak sve tri frakcije) iz različitih uzoraka: ljudska, životinjska i biljna tkiva, stanične kulture, bakterijski uzorci, kvasci i virusi.

Tada kvasci (gljivice alkoholne fermentacije) koji su na pokožici bobice mirovali, došavši u tekućinu u kojoj je rastvoren šećer (u mošt), počinju intenzivno razmnožavanje, razlažući šećer na razne spojeve, a najviše na alkohol i CO2. Ova dva spoja su najvažniji i osnovni produkti rada vinskog kvasca.

Istovremeno, nastaje određena količina energije, koja se oslobađa u vidu topline, a djelomično je kvasci koriste za svoje životne potrebe.

Samo mali broj ljudi zna da se gljivice (plijesni i kvasci) i otrovi koje stvaraju nalaze u hrani koja se skladišti, kao i u hrani, piću i duhanu koji se fermentira.

Sažetak: Kvasci predstavljaju vrlo važne i vrijedne organizme za istraživanje i za primjenu u industriji.

U gljive spadaju i plijesni, kvasci, snijeti, hrđe, peronospore i mnoge druge, od kojih su neke korisne, a druge uzročnici mnogih teških bolesti biljnog i životinjskog svijeta, pa i samog čovjeka.

Najvažnije od efektivnih mikroorganizama su bakterije mliječne kiseline, kvasci i fotosintetičke bakterije.

Bakterije uzrokuju kiselo vrenje dok kvasci razgrađujući mliječni šećer - laktozu proizvode ugljični dioksid i alkohol.

Mikroorganizmi (uglavnom kvasci i bakterije) uzrokuju alkoholno vrenje soka i pretvorbu voćnog vina u ocat, dakle kvarenje soka.

Po završetku fermentacije, kvasci koji su obavili svoju funkciju i životni ciklus nalaze se u vidu taloga na dnu posude.

Neke gljive posjeduju dimorfizam (di = dva, morfe = oblik), odnosno mogu postojati kao kvasci ili kao plijesni, što ovisi o uvjetima okoline.

Kvasci vrste Monascus fermentirajući rižu proizvode crvene, ljubičaste i žute pigmente.

Rezultat je zlatni prepečenac na nosu, kvasci i bakterije vrenja u razini vrlo poželjnoj kod ozbiljnih pjenušaca.

KVASCI u svom razvoju troše mliječnu kiselinu i stvaraju optimalne uvjete za razvoj plijesni koje pak stvaraju razne vrste mikotoksina štetnih po zdravlje životinja.

Osim što potroše mliječnu kiselinu koja je glavni prirodni konzervans silaže, kvasci jedu škrob i šečere.

Inaktivni kvasci snabdijevaju kvasce u fermentaciji sa važnim ko-encimima i pomažu im da razviju otpornost na alkohol.

Jedini mikroorganizmi koji mogu rasti u takvim uvjetima su osmofilni kvasci, osmofilne plijesni i spore nekih bakterija.

Kvasaju u vama najblatnjaviji kvasci ove večeri.

Kako se ti divlji kvasci razmnožavaju kao ludi, odjednom se zatekneš s pet tegla na pultu pa ti kila brašna više nije dovoljna ni za jedno hranjenje ljubimaca.

Točnije, zatekneš se s tom količinom ako ti je višak kvasa žao baciti, kao meni. (Ponovimo, kvasci se hrane dvaput dnevno.

Vrenje mošta odnosno alkoholna fermentacija je osnovna faza u proizvodnji vina, a nastupa nakon muljanja grožđa (i određivanja količine šećera) kada kvasci započinju intenzivno razmnožavanje.

U modernoj proizvodnji vina koriste se selekcionirani vinski kvasci koji usmjeravaju vrenje u pravom smjeru, osiguravaju najbolje iskorištenje i izraženost sortnih karakteristika, a prodaju se pod različitim trgovačkim imenima npr.

Prirodni kvasci, tako mali da se ne mogu vidjeti golim okom, obitavaju na površini takvog voća koja tada počnu fermentirati pri čemu nastane aklohol.

Prilikom muljanja grožđa, kvasci i ostala mikroflora dolaze u mošt te počinje spontano vrenje.

Kvasci svojom životnom aktivnošću pretvaraju šećer u alkohol i CO 2, ali i u štetne sporedne proizvode vrenja koje troše veće količine šećera kao izvor energije.