Kako su Kina i Indija među vodećim zemljama po emisiji ugljikovog dioksida u Svijetu i imaju velike trenove rasta emisija, to je veliki argument protivnicima Kyotskog protokola.

Drugi dio 4. sastanka održat će se u okviru 13. Konferencije stranaka UNFCCC (Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime) i 3. Konferencije stranaka Kyotskog protokola od 03. - 14. prosinca 2007. na Baliju (Indonezija).

Dosadašnje točke 24. do 30. postaju točke 23. do 29. Iza točke 29. dodaju se točke 30. do 47. koje glase: »30. zamjenske tvari: fluorirani plinovi koji pridonose globalnom zatopljenju te ih je potrebno nadzirati, 31. kritična razina: razina onečišćenosti, temeljena na znanstvenim spoznajama, iznad koje može doći do štetnih učinaka na receptore, kao što su biljke, drveće ili prirodni ekosustavi, a izuzimajući ljude, 32. dugoročni cilj za ozon: razina onečišćenosti koju treba postići u dužem vremenskom razdoblju, osim kada to nije moguće postići razmjernim mjerama, s ciljem osiguranja učinkovite zaštite ljudskog zdravlja i okoliša, 33. prosječni pokazatelj izloženosti: prosječna razina onečišćenosti utvrđena mjerenjima na mjernim postajama za praćenje pozadinskih gradskih onečišćenja, a koje odražavaju izloženost stanovništva, 34. cilj smanjenja izloženosti: postotak smanjenja prosječnog pokazatelja izloženosti koji je određen s ciljem smanjivanja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i koje, kada je to moguće, mora se postići u određenom razdoblju, 35. gornja granica koncentracije: razina onečišćenosti koja je utvrđena na temelju znanstvenih spoznaja u cilju sprječavanja neopravdano visokog rizika za ljudsko zdravlje, a koju treba postići unutar određenog razdoblja i koju se, kad je jednom postignuta, ne smije prekoračiti, 36. novo postrojenje: postrojenje u kojem se obavlja djelatnost kojom se ispuštaju staklenički plinovi i za koje je dozvola za emisije stakleničkih plinova pribavljena ili dopunjena nakon donošenja Plana raspodjele, 37. emisijska kvota: određeni broj prava na emisijske jedinice koje se dodjeljuju postrojenju za određeno razdoblje na temelju Plana raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova, 38. emisijska jedinica: je dozvola za emisiju jedne tone ekvivalenta ugljikovog dioksida tijekom određenoga razdoblja, 39. fleksibilni mehanizmi Kyotskog protokola: su mehanizam čistog razvoja, mehanizam zajedničkih projekata i trgovanje emisijama, koje stranke Kyotskog protokola kao nadopunu domaćim mjerama smanjenja emisija koriste za izvršenje svojih obveza iz Priloga B Kyotskog protokola. 40. mehanizam čistog razvoja: instrument Kyotskog protokola za provedbu projekata za smanjenje ili uklanjanje emisije u zemljama koje nisu stranke Priloga I Okvire konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), 41. mehanizam zajedničkih projekata: instrument Kyotskog protokola za provedbu projekata za smanjenje ili uklanjanje emisije među strankama Priloga I UNFCCC, 42. trgovanje emisijama: instrument Kyotskog protokola koji omogućuje trgovinsku razmjenu s emisijskim jedinicama među strankama Priloga I UNFCCC, 43. ponor: proces, aktivnost ili mehanizam kojim se iz atmosfere uklanjaju staklenički plinovi, aerosoli ili prethodnici stakleničkog plina, procesom fotosinteze u biljkama, 44. transakcija: evidentirani prijenos prava na emisijske jedinice ostvaren bilo postupkom trgovanja ili na drugi propisani način, 45. međunarodni dnevnik transakcija: središnja elektronička baza podataka Tajništva UNFCCC za praćenje ispravnosti transakcija između registarskih sustava određenih Kyotskim protokolom, 46. dnevnik transakcija Zajednice: središnja elektronička baza podataka Europske komisije za praćenje ispravnosti transakcija između nacionalnih registara država članica Europske unije u shemi trgovanja emisijama, 47. nadzirana osoba: pravna osoba i fizička osoba obrtnik registrirana za obavljanje djelatnosti.«

- u svijetlu održavanja 15. Konferencije stranaka Konvencije i 5. Konferencije stranaka Kyotskog protokola, - na tragu opredjeljenja da su očuvanje prirode i čovjekova okoliša za Republiku Hrvatsku najviše vrednote ustavnog poretka, - temeljem znanstveno utvrđenih činjenica te na njima utemeljenih predviđanja, ne odričući pravo znanstvenog propitivanja te propitivanja uzroka i posljedica utvrđenih činjenica,

Time Hrvatska ostaje pri izvršenju svojih obveza preuzetih potpisivanjem Kyotskog protokola o smanjenju emisija za 5 % u razdoblju 2008. - 2012., u odnosu na emisije iz 1990. godine.

Hrvatska je odgađala ratifikaciju Kyotskog protokola zbog pregovora oko bazne godine.

Ratifikacija Kyotskog protokola ima jak politički značaj jer iskazuje privrženost zajedničkim ciljevima EU za koju je pitanje klime raspoznato kao vrh političkog interesa.

Dobro, to su ekonomske odluke investitora, ali ostaje pitanje hoće li TE Plomin C ugroziti hrvatske obaveze u ispunjavanju Kyotskog protokola.

Na temelju Zakona, donesen je ili je u postupku donošenja niz podzakonskih propisa koji se odnose na praćenje emisija stakleničkih plinova, provedbu fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola, emisijske kvote i trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.

To je u skladu s odredbama Kyotskog protokola kojima se korištenje emisijskih jedinica pribavljenih provedbom projekata mehanizama Kyotskog protokola, smatra kao dodatak domaćim mjerama za države s obvezom smanjenja u okviru protokola.

Moguća mjera za primjenu, čije učinke treba još analizirati, je takav način da se primjenom članka 3.4. Kyotskog protokola u obračun uzima i vezivanje ugljika u šumsko tlo, a ne samo ugljik u biomasi.

Smanjenje emisija bit će povećano na 30 % do 2020. godine ukoliko nerazvijene države i razvijene države koje trenutno nisu stranke Kyotskog protokola preuzmu odgovarajuće obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova u tom razdoblju.

Ključno pitanje konferencije vrti se oko činjenice da prvo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola završava 31.12. ove godine i da je nužno aneksom odrediti kako će se ključne odredbe protokola nastaviti provoditi u godinama koje dolaze i biti obvezujuće za sve dok se paralelno odvijaju pregovori o pravno obvezujućem dokumentu koji će naslijediti Kyotski protokol.

Slika 8.14 - 1: PROJEKCIJE EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA U HRVATSKOJ Ako se Hrvatska odluči za korištenje članka 3.4. Kyotskog protokola kojim se dozvoljava umanjenje emisije zbog porasta zaliha ugljika u drvnoj masi (aktivnost održivog gospodarenja šumama), tada bi se emisija još mogla smanjiti za 972 Gg CO 2 eq.

Nakon 2012. godine nastupa drugo razdoblje obveze iz Kyotskog protokola, a obveze pojedinih država tek će se odrediti.

C3. Promicanje politike održivog razvoja, integracijom ciljeva politike zaštite zraka u sektorske strategije i planove, posebice glede pitanja smanjenja emisije stakleničkih plinova i Kyotskog protokola Učinkovita i djelotvorna provedba politike zaštite zraka zahtijeva, zbog svoje složenosti, integraciju u sektorske planove i strategije te komunikaciju između nadležnih tijela tijekom njihove provedbe.

Sektor korištenja zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (Land Use, Land Use Change and Forestry LULUCF) omogućuje prema pravilima Kyotskog protokola dvije vrste aktivnosti koje mogu biti izvori emisije ili ponori.

U Hrvatskoj je nakon 1990. godine bilo vrlo malo nove sadnje šuma te ponori zbog novog pošumljavanja nisu iskoristivi za prvo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola, do 2012. godine.

Ova je mjera zanimljiva za razdoblje nakon Kyotskog protokola.

Za podnošenje zahtjeva o korištenju članka 3.4 treba izraditi stručne analize i pripremiti podatke prema propisanim zahtjevima. Ü MCA-19. Odluka o korištenju članka 3.4 Kyotskog protokola Ocjenjuje se da uz postojani prirast šuma koji je Hrvatska do sada imala, a koji se ne bi trebao promijeniti u doglednoj budućnosti, ima razloga aplicirati se za primjenu članka 3.4. Potrebno je analizirati sve aspekte ove odluke, i temeljem stručne analize donijeti konačnu odluku o izboru aktivnosti, što treba uključiti u Inicijalno izvješće, koje je Hrvatska dužna dostaviti Tajništvu UNFCCC-a do kraja kolovoza 2008. godine.

Zato je nužan globalno obvezujući dokument koji nas sve tjera upravo na to, na više truda, kreativnosti i investicija. ' istaknuo je u govoru na konferenciji stranaka kyotskog protokola hrvatski ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović.

Vlade su odlučile da će duljina drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola biti 8 godina (2013 - 2020.) te su usuglašeni pravni zahtjevi koji će omogućiti nastavak Kyotskog protokola.

Istaknula je da će Hrvatska ispuniti svoje obveze prema Kyotu za razdoblje 2008. - 2012. i smanjiti emisije stakleničkih plinova za 5 % u odnosu na 1990. godinu, te da će kao skorašnja članica Europske unije sudjelovati u drugom obvezujućem razdoblja Kyotskog protokola.

RH podupire ciljeve Kyotskog protokola i vjeruje kako je Protokol značajan korak u globalnoj politici prema smanjenju emisije stakleničkih plinova koji se treba i dalje razvijati.

(1) Transakcije emisijskih jedinica osobama iz država Priloga B Kyotskog protokola koje nisu članice Europske unije, moguće su jedino u slučaju postojanja posebnog sporazuma o međusobnom priznavanju sustava trgovanja i emisijskih jedinica.

Promicanje politike održivog razvoja, integracijom ciljeva politike zaštite zraka u sektorske strategije i planove, posebice glede pitanja smanjenja emisije stakleničkih plinova i Kyotskog protokola

Hrvatsku u Kopenhagenu vjerojatno očekuje međunarodna blamaža jer je UN-ov Odbor za pridržavanje odredaba Kyotskog protokola odbio dio Prvog inicijalnog izvješća o provedbi Kyotskog protokola RH pošto je Hrvatska na svoje stvarne emisije stakleničkih plinova iz 1990. godine (bazne godine prema Konvenciji UN o zaštiti klime) umjetno dodala još 3,5 milijuna tona emisija što je odobrila Skupština Konvencije 2006. godine.Takvim povlaštenim tretmanom Hrvatska je svake godine povećavala svoje emisije stakleničkih plinova računajući da će, zbog umjetno povišenih emisija iz bazne godine, ipak ispuniti obveze Kyoto protokola bez da išta poduzme.

Kao stranka Kyotskog protokola Republika Hrvatska je dužna uspostaviti nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova u državi, te na godišnjoj osnovi izrađivati Izvješće o emisijama stakleničkih plinova i dostavljati u tajništvo UNFCCC (do 30. travnja tekuće godine) i Europsku Komisiju (do 31. siječnja tekuće godine).

U radu ove dvotjedne Konferencije sudjelovalo je oko jedanaest tisuća sudionika, uključujući predstavnike 192 zemlje stranke Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime, odnosno 183 zemlje potpisnice Kyotskog protokola.

Do 2012. godine postavljaju se sljedeći pojedinačni ciljevi: uspostava nužnih organizacijsko-administrativnih kapaciteta za provedbu UNFCCC i Kyotskog protokola; maksimalno ubrzati prijenos pravne stečevine EU iz područja politike klimatskih promjena; integracija politike klimatskih promjena u sektorske strategije; aktivno sudjelovanje Hrvatske u određivanju sheme obveza za razdoblje nakon 2012. godine; uspostava istraživačko-razvojnog programa namijenjenog pitanjima klimatskih promjena.