Program je osmišljen kako bi promicao hrvatske propise o energetskim značajkama zgrada, koje su u potpunosti usklađene s releventnim EU direktivama te kako bio bio potpora Hrvatskoj u ispunjavanju međunarodnih obveza vezanih uz klimatske promjene temeljem Kyoto protokola.

Za EU je pitanje promjene klime najznaajniji problem okolia, a ujedno i pitanje politikog ugleda jer je EU sada glavni zastupnik Kyoto protokola, od trenutka kada su iz Kyoto dogovaranja istupile SAD.

Prema UN-ovoj konvenciji obveze iz Kyoto protokola preuzimaju uglavnom razvijene zemlje.

Najprije je potrebno istražiti da li, i ako da koji, od različitih mehanizama Kyoto protokola (Clean Development Mechanism - CDM, Joint Implementation - JI) pružaju priliku HŠ za uključivanja.

Rezultati ovih istraživanja su bitni kako bi HŠ dobile potpuniju informaciju o efektima antropogenog utjecaja na spremnik ugljika kojim gospodare, te na taj način bile spremnije na izazove pred kojim koje će se naći ratifikacijom Kyoto protokola, odnosno ulaskom Hrvatske u EU.

Za stupanje na snagu Kyoto protokola, nedostajala je ratifikacija Ruske Federacije koja je uslijedila 28.10.2004. godine.

Mehanizam Kyoto protokola " emmissions trading " doputa razvijenim zemljama da kupuju i prodaju emisiju meusobno.

Također, najavljeno je kako će se na Dan zaštite okoliša, u suradnji između EE projekta i Grada, a u kontekstu ratifikacije Kyoto protokola, građanima na glavnom gradskom trgu dijeliti prigodni informativno edukativni materijali vezani uz klimatske promjene te individualnu odgovornost građana prema smanjenju emisija CO 2.

Nadalje, za razdoblje nakon Kyoto protokola, Hrvatska traži da joj se dozvoli 6 % povećanja emisija do 2020. u odnosu na baznu godinu dok gotovo sve države svijeta idu sa barem 20 % smanjenja emisija.

Upravo je Bugarska jedna od vodećih zemalja u provedbi ciljeva iz Kyoto protokola, a razlog za to je restrukturiranje gospodarstva zemlje koje je dovelo do masovnog zatvaranja teške industrije.

Zemlje potpisnice Kyoto protokola prihvatile su ciljeve za ograničenje odnosno smanjenje emisija.

Kao dio dodatnih napora prema ispunjavanju obveza iz Kyoto protokola, Europska je komisija 12. listopada 2006. najavila pokretanje prekršajnih postupaka pred Europskim sudom protiv država članica koje su odbile dostaviti potrebne informacije o mjerama poduzetima u smjeru smanjenja emisija stakleničkih plinova u okoliš.

Troši i dalje struje koliko ti treba, ali se zalaži za ratifikaciju Kyoto protokola.

Appono Consulting je jedina konzultantska kuća u Hrvatskoj koja nudi ishođenje certifikata Ujedinjenih Nacija vezane uz onečišćavanje zraka s CO2 i uz zelenu energiju u okviru Kyoto protokola.

Nacionalni registar stakleničkih plinova je standardizirana i informatizirana baza podataka koju čine podaci o emisijama stakleničkih plinova i njihovim emisijskim kvotama, a uspostavljena je 2008. godine prema obvezama Kyoto protokola.

Hrvatsku u Kopenhagenu vjerojatno očekuje međunarodna blamaža jer je UN-ov Odbor za pridržavanje odredaba Kyotskog protokola odbio dio Prvog inicijalnog izvješća o provedbi Kyotskog protokola RH pošto je Hrvatska na svoje stvarne emisije stakleničkih plinova iz 1990. godine (bazne godine prema Konvenciji UN o zaštiti klime) umjetno dodala još 3,5 milijuna tona emisija što je odobrila Skupština Konvencije 2006. godine.Takvim povlaštenim tretmanom Hrvatska je svake godine povećavala svoje emisije stakleničkih plinova računajući da će, zbog umjetno povišenih emisija iz bazne godine, ipak ispuniti obveze Kyoto protokola bez da išta poduzme.

Poništenjem ove odluke očito je da će se Hrvatska svrstati uz rijetke države svijeta koje nisu ispunile obaveze iz Kyoto protokola.

Kina je izuzeta iz Kyoto protokola u pogledu karbonskih emisija i među najvećim je izvorima onečišćenja.

Ispricavam se narodu koji ne govori engleski i copy/paste komentaru sinoc, ali nisam imala vremena to sve sloziti svojim rijecima - bilo je vec kasno i isao mi je vec drugi poziv za u krevet LLLOLLL, a to se ne ignorira.. da - rekla bih da svima u odborima i tijelima koji se roje oko Kyoto Protokola slozno zacvokocu zubi kad se sjete - Kina kao osnovni energent koristi UGLJEN - kojeg ima ko u prici, jeftin je i termelektrane rade da se sve pusi - u doslovnom znacenju...

Konferencija se odvijala u svijetlu obilježavanja deset godina njezine provedbe te stupanja na snagu Kyoto protokola 16. veljače 2005. Na konferenciji je sudjelovalo oko 5500 sudionika te ministri zaštite okoliša iz više od 70 država stranaka UNFCCC.

Predstavnik UNDP-a Yuri Afanasijev, istaknuo je kako je pred Hrvatskom kompleksan zadatak u kojem se vodilo računa o zaštiti okoliša, prirodnim bogatstvima te obvezama Kyoto protokola.

Hrvatska se kao potpisnica Kyoto protokola obvezala do 2020. godine imati oko 20 posto obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije.

Drugo mjesto na popisu zemalja koje pružaju najveću količinu zagađenih tvari osigurava da odsutnost američke potpore utječe na izumiranje Kyoto protokola.

To će olakšati Hrvatskoj da ispuni preuzete obveze iz Kyoto protokola i otvara mogućnost zarade u trgovini kvotama emisije plinova na čemu se može itekako dobro zaraditi.

Provedba Plana započeta je u siječnju 2005. godine i svih 25 zemalja članica EU sudjeluje u njemu, s ciljem provedbe odredaba iz Kyoto protokola.

Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola te će ga do ulaska u EU najvjerojatnije morati i ratificirati, što znači da će i kod nas započeti trgovina kreditima za emisiju stakleničkih plinova.

Po njegovom mišljenju to je važno zbog mogućnosti izgradnje novih HEP-ovih elektrana u inozemstvu, jer je zbog strogih odredbi Kyoto protokola otežana njihova gradnja u Hrvatskoj.

Imajući u vidu poteškoće u postizanju ciljeva Kyoto protokola u ovom trenutku ima razloga počekati s ratifikacijom Kyoto protokola te nastaviti s pregovaranjima oko posebnog zahtjeva Hrvatske, ali istodobno vršiti i sve potrebne pripreme za njegovu ratifikaciju.

Ministar Kent navodi da su Kyoto ciljevi neizvedivi jer se Sjedinjene Američke Države i Kina, dva svjetski najveća izvora emisija stakleničkih plinova, nisu složile oko Kyoto protokola te da novi dogovor trebao smanjiti emisije iz brzo rastućih gospodarstava, uključujući Kinu, Brazil i Indiju.

Posebna je vrijednost nuklearnih elektrana u činjenici što proizvode energiju bez emisija ugljičnog dioksida čime bi mogle omogućiti Hrvatskoj da ispuni preuzete obveze iz Kyoto protokola.