Od gmazova u Nakovani se mogu susresti krška gušterica, (Podarcis melisellenis) oštroglava gušterica, (Lacerta oxycephala), veliki zelembaci (Lacerta trilineata) dugih oko tridesetak centimetara, glavora (Ophisaurus apodus), crnostrig (Telescopus fallax) i poskoka (Vipera ammodytes) dugih do metar, te najveci gmaz na ovom podrucju - kravosas (Elaphe quatuorlineata), zmija iz porodice udava, a koja može narasti preko dva metra dužine.

Lacerta viridis), koje sam naučio da se sami vrate u svoj prostor, onda prekrasan sljepić Ćoro (Anguis fragilis), s kime sam plašio cure da je zmija, i, u najvećoj drvenoj kutiji s mnogo vode prava, ali slatka i bezopasna zmijica, (Natrix natrix) bjelouška Eva, za koju danas pojma nemam zašto sam je tako zvao, i dal je imenovanje imalo ikakve veze s jabukom i biblijskom Evom (?); te napokon DUŠE MJESTA ponajviše moja rodna Voćarska cesta, svojedobno vrsno sanjkalište, pogodan teren za razbijanje nadobudnih dječjih glava, kao i odmah do njenog početka, velika strmina s teškoprolaznim zavojem ulica Horvatovac???

Posebnosti Jabuke su biljni endemi zečine, te životinjski endem crna gušterica (Lacerta fiumana pomoensis)

Oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala) ima olovnoplavu gornju stranu tijela, u raznim nijansama, prošaranu mrežom crnih pruga.

OFF AXIS GUIDER (vrlo kratak) LACERTA

Doista, Juro (Đuro, Giorgio) Kolombatović u djelu Pesci delle acque di Spalato (1881.) nekom gušteru (Saurus lacerta) daje ime manjur.

Neke od vrsta koje se mogu razmnožavati partenogenezom su dvije vrste macaklina (Heteronotia binoei i Lepidodactylus lugubris), komodski varan (Varanus komodoensis, naslovna fotografija) i gušteri roda Lacerta.

Kao posebno vrijedne treba istaknuti reliktnu velebitsku guštericu (Lacerta horvathi) koja dolazi na stijenama vršnog grebena Učke i planinskog daždevnjaka (Salamandra atra), vodozemca koji živi u šumama vršnog grebena Učke i Ćićarije.

Veće crnokrpice love plijen do veličine skoro odraslog balkanskog zelembaća (Lacerta trilineata).

Od guštera česti su zelembać (Lacerta viridis), oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala), obična gušterica (Lacerta melisellensis) i kućni macaklin (Hemidactilus turcicus).

U istom časopisu je 2001. objavljen naš članak Esej o prirodi, ljudima i zelembaću - Lacerta viridis (Priroda, br. 891, mjesec X., str. 48. i 49.).

Uz nekoliko vrsta guštera i zmija, Učka predstavlja i enklavu reliktne velebitske gušterice (Lacerta horvathi), vrste alpsko-dinarskog rasprostranjenja koja je na Učki prisutna samo na području vršnog grebena.

Plah i brz veliki zelembać (Lacerta trilineata) najveći je srednjoeuropski gušter, dug do 40 cm.

Uz Udrugu studenata biologije i kemije " Lacerta " iz Splita, koja je po prvi put sudjelovala na projektu Udruge BIUS, suradnja sa studentima iz Makedonije, Srbije, BIH, Slovenije i Mađarske podigla je ovaj projekt na međunarodnu razinu.

Ovaj put je Semmy uhvatila kapitalca zelembaća (Lacerta viridis ili je bila L. trilineata?), a Mačić je istjerivao ispod kamena šaru poljaricu (Coluber gemonensis).

Kako bi članovi Udruge BIUS razmijenili iskustva, proširili vidike te znanje i ove godine će se nastaviti suradnja sa studentima biologije iz susjednih država (Slovenije, BiH, Mađarske, Srbije, Makedonije), a po prvi puta na BIUS-ovom biološkom terenu sudjelovati će i studenti biologije i kemije Udruge " Lacerta " iz Splita.

Od gmazova u Nakovani se mogu susresti krška gušterica, (Podarcis melisellenis) oštroglava gušterica, (Lacerta oxycephala), veliki zelembaci (Lacerta trilineata) dugih oko tridesetak centimetara, glavora (Ophisaurus apodus), crnostrig (Telescopus fallax) i poskoka (Vipera ammodytes) dugih do metar, te najveci gmaz na ovom podrucju - kravosas (Elaphe quatuorlineata), zmija iz porodice udava, a koja može narasti preko dva metra dužine.

Surovim uvjetima života prilagodio se mali broj biljnih i životinjskih vrsta, a posebno su zanimljivi biljni endemi zečine (Centaurea jabukensis, Centaurea crithmifolia) te životinjski endem - crna gušterica Lacerta fiumana pomoensis.

Na cijelom području nalazimo više vrsta gušterica no najčešće su obična gušterica (Lacerta melisellensis) i zelembać (Lacerta viridis), dok na vlažnijim staništima često srećemo daždevnjaka (Salamandra salamandra).

Od guštera najčešća je zidna gušterica (Podarcis muralis), zatim sljepić (Anguis fragilis), a dolaze i zelembać (Lacerta viridis) i živorodna gušterica (Lacerta vivipara).

Na nižim nadmorskim visinama nalazimo najčešću vrstu guštera na području Mosora, kršku guštericu (Podarcis melisellensis), a i neke od naših najvećih vrsta guštera poput velikog zelembaća (Lacerta trilineata).

Od zaštićenih gmazova na Kamenjaku najčešće susrećemo svima poznatog zelembaća (Lacerta bilineata), zidnu guštericu (Podarcis muralis), blavora (Pseudopus apodus), šaru poljaricu (Hierophis gemonensis), kravosasa (Elaphe quatuorlineata) i crnog gada (Hierphis viridiflavus carbonarius).

Od brojnih zooloških specifičnosti na ovom ćemo mjestu istaknuti samo neke: naplavljeno područje uz izvor rijeke Omble u Rijeci dubrovačkoj stanište je goleme štipavice (Belostoma niloticum), jednog od najvećih europskih kukaca; Predolac pokraj Metkovića je najveće nalazište u Hrvatskoj endemično-reliktnog podzemnog školjkaša Congeria kusceri; Pelješac je krajnja zapadna granica rasprostranjenosti riječne kornjače (Mauremys caspica); endemične svojte gušterica - krška gušterica (Podarcis melisellensis), oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala) i podvrsta primorske gušterice (Podarcis sicula ragusae) dolaze na vrlo ograničenim kopnenim i otočnim staništima.

Obična gušterica (Lacerta melisellensis) je najčešće veličine do 6,5 cm, ali mogu biti i dosta manji.

Predstavljanje Udruge na Smotri Sveučilišta u Splitu Akcija čišćenja plaže Kašjuni zajedno s udrugom studenata Lacerta iz Splita Akcija čišćenja i inventarizacije podmorja Tučepi u suradnji s ronilačkim centrom Butterfly te uz potporu općinskog načelnika g.

Veliki zelembać (Lacerta trilineata) je predstavnik najvećih srednjeeuropskih gušterica, naraste i preko 30 cm.

Od gmazova zabilježena je vrsta veliki zelembać (Lacerta trilineata), kućni macaklin (Hemidactylus turcicus), glavor (Ophisaurus apodus), obična čančara (Testudo hermanni).

Naročito su zanimljive endemične oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala), krška gušterica (Podarcis melisellensis) i podvrsta primorske gušterice (Podarcis sicula ragusae), te kućni macaklin (Hemidactilus turcicus).

U trećem dijelu: Tiha Evolucija, pokušat ću na još bolje načine elaborirat ono što sam započeo u prvom i drugom dijelu, a to su teme psihopatije, channelinga, Sirius A entiteta/čuvara (" Ascended Masters " u Bringers Of The Dawn knjizi, " Lord Of The Cycles " u Thotovim/Hermesovim zapisima - Emerald Tablets Of Thoth i najviše rase " vanzemaljaca " koja se spominje u Lacerta Fileu.

Na strmim stijenama južnih morskih strana, kao i u niskom grmlju možemo susresti primorsku guštericu (Podarcis sicula), oštroglavu guštericu (Lacerta oxycephala) i kršku guštericu (Lacerta melisellensis), a u grmlju i makiji velikog beznogog guštera glavora (Ophisaurus apodus).