Velikog nastajala između 528. i 534. U Courpus Iuris Civilis, Justinijan je skupio cijelo važeće rimsko pravo: carske konstitucije i pravničko pravo (ius i leges), prilagođavajući ga suvremenim potrebama. [ 1 ]
Velikog nastajala između 528. i 534. U Courpus Iuris Civilis, Justinijan je skupio cijelo važeće rimsko pravo: carske konstitucije i pravničko pravo (ius i leges), prilagođavajući ga suvremenim potrebama. [ 1 ]
Očito je da su u Republici Hrvatskoj Leges barbarorum zakoni na snazi
Kirsten Jahn (Magdeburg): Leges provinciae; Darja Softić (Sarajevo): Lex Ursonensis; Christoph Zehetgruber (Graz): Die Stipulationsklausel: römischen oder peregrinen Ursprungs?; Prof. dr. Eva Jakab (Szeged): Binnenzölle auf Seefracht; Norbert Pozsonyi (Szeged): Haftung der publicani); Mag.
Jahn u članku Das Hemd des Nessos Die leges provinciae der römischen Republik analizira prema kojem sustavu su se u doba rimske republike osnivale provincije, pri čemu pojašnjava da sam pojam provincia nije bio ograničen na vanjske oblasti pod rimskom vlašću, već je bio šire koncipiran.
Vrijedna su mu i dva književnoteorijska spisa: Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791.) i Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817).
Još su stari Latini znali reći Corruptisima Republica Plurimae Leges (Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi.).
(Latinski izraz u ovoj Matoševoj pjesmi " Audiant reges: Regnum regno non preaescribit leges " u hrvatskome prijevodu glasi: »neka čuju kraljevi: Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone«.
U apostolskoj konstituciji " Sacra disciplinae leges " s kojom je bio obznanjen sadašnji Zakonik kanonskoga prava, sveti otac Ivan Pavao II. stavlja među temeljne elemente koji, prema II. vatikanskom koncilu označuju pravu i istinsku sliku Crkve " nauk, prema kojemu je Crkva predstavljena kao narod Božji a hijerarhijska vlast se predlaže kao služenje; nauk prema kojemu se Crkva smatra " zajedništvom " i koja, stoga, određuje odnose koji trebaju postojati između partikularnih Crkava i sveopće Crkve, te između kolegijaliteta i primata; nauk, osim toga, po kojemu su svi članovi naroda Božjega, na svoj način, sudionici trostruke Kristove službe: svećeničke, proročke i kraljevske " (1).
Također u najstarije spomenike latinskog jezika spadaju Lapis niger, Duenov natpis i Zakonik XII ploča (Leges XII Tabularum).
Ontogenična vrsta je, dakle i politogenična ili sociogenična sposobna transformirati se u društvo, umjetni organizam i ponašati se po zakonima ili pravilima (nomos-i, regulae ili leges) koje sama stvara, a koji joj omogućuju ostvarivanje njenih metabioloških, a vjerojatno i transempirijskih ciljeva.
Već dugo i uporno, ako ne i tvrdoglavo, pokušavam ukazati na činjenicu da« zakoni »na osnovu kojih je, unatrag nekoliko stoljeća, bilo dovršavano stvaranje umjetnog bića, i na osnovu kojih je ljudska civilizacija doživjela neusporedivo najveći i najbrži, upravo nevjerojatan uspon, dakle, da ti« zakoni », na presudno važnim mjestima, u vitalnim društvenim i ekonomskim momentima, uopće nisu bili« pravi zakoni », nego više oni« dobri običaji »mores ili consuetudines utemeljeni u bona fide dobroj vjeri, povjerenju - dakle, da su to bile nepisane norme koje, po pravnim običajima, nisu imale sankcijske, tj. kaznene odredbe, pa su, prema tome, bile zapravo i najviše leges imperfecta nepotpuni zakoni.
Ja smatram da one, gore spomenute dobre običaje ne treba ukinuti, nego im dodati kaznene odredbe i tako ih transformirati u leges perfecta - potpune zakone.
Osim toga, učestalost sporova, porast nelatinskog pučanstva i interes ojačale države za većom ulogom pretora u postupku bili su razlozi zbog kojih je u II. st. p. n. e. s lex Aebutia uveden formularni postupak koji je odmah bio prihvaćen i široko primjenjivan; prema leges Iuliae de iudiciis privatis iz 17. god. p. n. e. stari se postupak još samo iznimno primjenjivao.
Zbog toga u Hrvatskoj postoji mnogo zakona, pa se ista ekonomska pojava regulira u više zakona i to često ne na isti nego čak i na proturječan način (corruptissima re publica, plurimae leges). To samo povećava pravnu nesigurnost, što utječe na porast neizvjesnosti sa svim lošim posljedicama.
Postojećih zakona, koji su bili donešeni demokratskom procedurom, pridržavao bih se gdje bi god to bilo moguće i svrsishodno, naprosto zato što je to najekonomičniji način vladanja ili upravljanja, a gdje bi se neki od tih zakona pokazao preprekom nekom progresivnom i produktivnom kretanju, bi bio jednostavno izmjenjen, prilagođen, ili pak derogiran - stavljen van snage, ili nekim od onih gore navedenih zakona, ili nekom mojom odlukom koja bi mu bila suprotna i poništila ga.Kaznene zakone leges terribiles - dao bih znatno pooštriti.
Bertoneovo ponašanje je posljedica ugovora između RH i Vatikana, koji je RH dodijelio vazalski odnos, koji se ne temelji na principu " regnum regni non prescribit leges ", prema kojem je Hrvatska i prema Pacti conventi zadržala i atribute državnosti i bana, bez mogućnosti mađarskog presizanja u unutrašnje stvari Hrvatske.
Kodifikaciju rimskog prava Justinijan je započeo zbirom carskih konstitucija (leges).
Radi se samo o tome da se leges imperfecta transformiraju u leges perfecta - zakone koji imaju jasne kriterije i kaznene odredbe.
Uspostavljanjem nomokracije liberalna građanska demokracija više se ne bi temeljila na običajima, mores ili consietudines - leges imperfecta - nego na zakonima leges perfecta pisanim pravilima ponašanja koja bi sadržavala i kaznene, sankcijske odredbe, što dosadašnja demokracija nije poznavala i zbog čega je u velikoj mjeri i došlo do njenog kvarenja i propadanja.
Suprotstavljajući se neprestanim tendencijama Beča i Pešte da se personalna veza Hrvatske s Ugarskom i Austrijom pretvori u realnu, dotično da se povezanost sa zajedničkom krunom zlorabi za nametanje njemačke i mađarske supremacije i dominacije, Hrvatski sabor i hrvatski ban držahu se glasovita načela: Kraljevstvo kraljevstvu ne nameće zakone (Regnum regno non praescribit leges).
Za razliku od tog mišljenja čiji je predstavnik Mommsen, drugi romanisti smatraju da je pretura uvedena 387. god. p. n. e. ili u svakom slučaju 337. god. p. n. e., dok je stav novije romanistike da je iurisdictio contentiosa povjerena novoosnovanoj magistraturi preturi 367. god. p. n. e. nakon donošenja Leges Liciniae Sextiae.
drug kulić se po potrebi služi hebrangizmima (ne govori uvijek istinu) jer netočno je da se naš dug reprogramira bez sabora. svaki hrvatski državni proračun ide u sabor, cijeloj je naciji bilo poznato da mi u najboljim godinama nismo mogli sastaviti proračun bez prodaje tvrtki (pokojni je franjo još prodavao HT...) i zaduživanja, novine su o tome pisale... kad je sanader vraćao dug penzionerima nitko nije razbijao glavu od kojih novaca, dapače, glasalo se za njega, a sad kad su dugovi narasli, sad je kriva i amerika i engleska, sad svi peru ruke (kao poncije pilat), nitko nije ništa znao, nitko za to nije glasovao... konačno druga kulića svrbi što su radnici isključeni iz ekonomije, trebalo bi vjerojatno opet uvesti samoupravljanje, radničke svjete, our-e i sour-e. dobro, ne možda u mjeri u kojoj je to nekoć bilo, " korisno " je za ekonomiju da ima i ponekog miroslava kutlu, koji je prema ekspertnoj analizi druga kulića (http://www.nacional.hr/clanak/117093/gradski-podrum-miroslav-kutle-ulozio-zalbu-i-ustavnu-tuzbu) svoje radnike " potpomagao " (iz svog džepa?), a sad se od ove neoliberalne klike, krivo optužen i osuđen krije u Ćevapđinici kod želje. sve ovo treba potaracati, a kutlu slavodobitno vratiti na terasu hotela esplanada i sunce će zasjati (brončanom) kralju tomislavu iznad glave: Regnum regno non praescribit leges
Hrvatske su vlasti prvi put u hrvatskoj državnoj povijesti napustile načelo Regnum regno non prescribit leges.
Ja naravno neću tvrditi da nije bilo majorizacije u odlučianju pa i otvorenih pokušaja mađarizacije, ali sporazum je bio toliko kvalitetan da su svaki pokušaj uspostave nekakve mađarske nadvlasti u Hrvatskoj Hrvatski sabor i ban mogli otkloniti, što najbolje ilustrira čuvena izjava bana Ivana Erdoedyja, izrečena u zajedničkom Saboru u Budimpešti 1790., povodom prijedloga za uvođenje mađarskog jezika kao službenog jezika u Hrvatskoj: " Regnum regno non prescribit leges "
Regnum regno non praescribit leges, I dok je srca, bit će i Kroacije.. a te vaše nebuloze i boleštine pišite u vašoj Srbiji, jer Vi nemate pojma o ničemu, pa kako onda možete imati pojma o pokretima, koji se zovu POKRET ZA NEZAVISNOST.. to što mrzite dr Franju Tuđmana.. ma vangir.. to je bilo popularno u Siraću i Barici, pa opleti po nevisti.. ili.. ovako postupite.. haha.. uvertirajte...
Velik broj zakona koji se odnosio na obuću imao je i ekonomsku podlogu, poput onih iz skupine leges sumptuarie, protiv luksuza.
I nedopustivom jer Regnum regno non prescribit leges zar ne?
Regnum regno non praescribit leges, odnosno kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakon.
»Tko bi to pomislio bio«, usplamti Kaptolović dignuv pet prsti i šiljast nos »inhibicija, protestacija sve kako treba, causa recte et stricte levata secundum leges patriae, k tomu moja sjajna argumenta
Titule se sastoje od odlomaka (fragmenta ili leges) koji su izvađeni iz djela pojedinih pravnika, a veći odlomci su kasnije razdijeljeni na principium (uvod) i paragrafe.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com