Tehniku nazubljenog ruba nalazimo već na lakom taliru vojvodine Bavarske iz 1760. u čijoj leguri navodno ima i nešto zlata, a budući da postoji isti tip lakog talira iz iste godine i s istim vladarom, može se zaključiti da je taj talir imao više značenje medalje, te da su mu zato i dali takav rub.

a) GCR (Gas Cooled Reactor) Prva generacija ovih reaktora poznata pod nazivom magnox dobila je ime po leguri magnezija koji se upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki.

Postaje su izlivene u leguri od aluminija i mjedi u radionici " Birač " u Vrapču.

Dozvoljena odstupanja su bila: za težinu do 1,5 %, a za učešće metala u leguri do 0,4 %.

Ako se razmera učešća kalaja i cinka u leguri ne bi zbog tehnični tegoba u izvršenju mogla održati, knjažesko srbski komisar imaće prizrenja na izvinjavajuće uzroke.

Čistoća ili finoća zlata mjeri se u karatima, a karat označava udio zlata u leguri te definira čistoću zlata.

Tu se još radi o preciznosti pojedinih tehnika, zapravo koliko precizno (kolika je tolerancija) mogu dobiti rezultat analize, dok neke metode ne samo da mogu dobiti rezultat koliki je udio npr. zlata u nekoj leguri nego i odrediti kompletan sastav legure.

Prvi, poznat još pod nazivom Magnox (ime prema leguri magnezija koja se rabi kao materijal za oblogu gorivne šipke), moderiran je grafitom, hlađen ugljičnim dioksidom, a gorivo je metalni prirodni uran.

Riječ je o leguri zlata i bakra (96 % bakra), koja se koristila zbog prekrasne tamne plavo ljubičaste patine koja se nakon nekog vremena hvata na nju.

Osim kovanice od 1 rublja koja je otkovana u leguri bakra i nikla, otkovana je i srebrna kovanica od 20 rublji.

Odnos srebra i zlata u ovoj prirodnoj leguri prema starijim izvorima (Plinije, Isidor Seviljski) bio je 4:1 ili 3:1. U stvari, sadržaj čistog zlata u elektrumu je veoma nepostojan i varira od 69 % do 16 % i do danas je ostalo nepoznato na koji se način novac s tako nepostojanim sastavom metala mogao koristiti s više ili manje čvrstim kursom.

Ovaj tip novca po dimenziji je bio neznatno manji od standardne AE 2 veličine, a kako je imao i manje srebra u leguri po svoj prilici je vredeo duplo manje od novčića na kojima je prikazana galija ili konjanik u padu.

Analiza je pokazala da legura od koje su iskovani polufolisi, uz uobičajene sastojke (bakar, kositar, olovo i tragovi srebra) sadrži neobično veliku količinu antimona (u leguri drugih brončanih novaca nije tako).

Vrednost se procenjuje na osnovu količine čistog srebra koje se nalazi u leguri.

Iza toga dolazi broj koji označava postotak Cr i Ni u leguri.

najskuplji plemeniti metal, visoka čistoća (95 % platine u leguri), najčvršći metal u draguljarstvu, ne troši se nošenjem, ne razvija patinu, ali teško se popravlja i polira.

Oznaka A1 Sl ne otkriva nam o kojoj se aluminijskoj leguri radi, a niti prostranstva interneta nisu nam ponudila točan sastav.

14 karatno ili 18 karatno? što znači, u leguri 14 kt je 58.5 % zlata, (HR standard) u leguri 18 kt je 75 % zlata, a ostalo su drugi metali bijelo zlato u obje karataže u leguri ima bijele metale koji joj daju bijelu boju, lako se obrađuje i održava.

Ovisno o leguri, može se unutri nastvarati kojekakvih novih interakcija, a to utječe na boju.:)

Mali postotak srebra u leguri tih bagatina vjerojatno je omogućio krivotvoriteljima da svoje tvorevine kuju od jednake ili slične legure, od kakve je kovan i legalni novac, a da im se ipak kovanje isplati.

Kod kovanica od 1 i 5 dinara promjenjen je i metal, pa je novo izdanje kovano u " žutoj " leguri bakra, nikla i cinka.

Messerschmidt je radio u mramoru jednako suvereno kao i u alabasteru, olovu, bronci, leguri cinka i bakra ili vosku.

MJERA ZA ZLATO Osnovna mjera za zlato je karat, koji služi za oznaku sadržaja zlata u nekoj leguri, čisto zlato ima 24 karata.

Fizičke karakteristike srebra koje smo naveli; njegov sjaj, kovnost, elastičnost ujedno su i karakteristike koje mu daju ljepotu i funkcionalnost pri izradi nakita, novca, predmeta Za izradu posebnog i skupocjenog posuđa srebro se obično koristi u leguri s bakrom različitih omjera.

Crvenkasta boja bakra gubi se s povećavanjem cinka u leguri.

Srebro je najbolje u leguri s bakrom jer postaje žilavo i blještavo sjajno.

Poslije ove radnje ostaje čisto zlato koje se važe na analitičkoj vagi, te se matematičkim putem dobiva udio zlata u prvobitnoj leguri.

Kao drugo, radi se o amalgamu, leguri žive.

Barij se dodaje leguri nikla od koje se prave svjećice za paljenje u benzinskim motorima, te drugim grijanim katodama elektronskih i fluorescentnih cijevi jer smanjuje izlazni rad elektrona u metalu i na taj način povećava emisivnost elektrona.

Cijena je ista kao i kod klasičnih oznaka zlata, dakle ovisi isključivo o udjelu čistog zlata u leguri; što veći postotak zlata, to je viša cijena bijelog zlata.