Jednu tvrdnju mogu sa sigurnošću reći: Hrvatski književni jezik svojim glasovima, svojom gramatikom, leksičkim sastavom i stilskim vrijednostima takav jezik kakvoga više nema na svijetu.

Svi jezici osim hrvatskoga zbog ekonomičnosti prezentacije u podnatuknicama (višerječnim leksičkim svezama) umjesto glavne natuknice rabe crticu, a u hrvatskom se stupcu one uvijek navode u punom obliku.

Ova Tuđmanova stihovana nebuloza na semantičkoj razini sadrži tek jednu banalnu, sasvim pasatističku no lažno budućnosno usmjerenu ideju, a i ta je misao do kraja zamućena krajnje nevještim izrazom, kontradikcijama, izlizanim atribucijama i leksičkim inovacijama po kojim će Vrhovnik, kad jednom prisvoji titulu, postati poznat.

- Trenutno pišem jedan rad za ugledni hrvatski časopis o jednorječnim leksičkim jedinicama vezanim uz koncept kvantiteta u njemačkome i hrvatskome jeziku, jer želim utvrditi postoje li razlike između jednorječnih i višerječnih leksičkih jedinica koje se pridružuju istom pojmovnom području.

Suprotno onome što ste možda iz prethodnog nazovi-posta zaključili, nisam provela odmor s povećalom pod jednom, a Watsonom pod drugom rukom, u potrazi za gramatičkim prijestupnicima, leksičkim zločincima i sintaktičkim nasiljem te su stvarčice jednostavno naletjele.

Ivan Goran Kovačić držao je da je najopravdanije pisati " u što čišćem dijalektu svoga kraja, sa svim njegovim akcentualnim, leksičkim i sintaktičkim osobinama ".

U četvrtom je desetljeću, poglavito koncem 1930 - ih, počela popuštati centralizatorska politika i nakon niza pregovora i kompromisa došlo je do sporazuma Cvetković-Maček i stvaranja Banovine Hrvatske 1939. Na jezikoslovnom polju to je obilježeno dvama značajnim događajima: osnutkom časopisa " Hrvatski jezik ", kojeg je uređivao Stjepan Ivšić, te izlaskom prve moderne knjige o odnosu hrvatskoga i srpskoga, Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika, 1940., autora Petra Guberine i Krune Krstića, koja je središte jezikoslovnih rasprava pomakla iz svađa o nacionalnoj atribuciji štokavskoga narječja i, lučeći književni jezik od dijalekta, otvorila novo poglavlje u hrvatskoj lingvistici, prvenstveno uvedbom strukturalističkih metoda i naglaskom na stilskim, leksičkim i semantičkim razinama jezika.

No ti isti " se vole pozivati na taj argument, usprkos mnogobrojnim leksičkim, sintaktičkim, prozodijskim i pravopisnim razlikama između triju normiranih južnoslavenskih jezika ".

Ovaj se pučanin pisma nosi s nagnućima koja oživljavaju stanja jezične slobode, gdješto iz slova postignute likovne oblikovnosti, ali geodetsku opremu jezika sravnjuje s kovanicama, arhaizmima te neobičnim leksičkim zadanostima.

Stilskoj suptilnosti koja za svaku prijevodno premetnutu autorsku osobnost pronalazi poseban i baš njoj prikladan registar s odgovarajućim leksičkim, sintaktičkim i semantičkim sviralama te rastućoj zrelosti kojom se trajno zadovoljavaju visoki književno-prevodilački standardi kojima se - kako smo netom čuli - omogućuje postojanje svjetske književnosti tiho se i nenametljivo pridružuje prevoditeljičina suautorska samozatajnost koja na osobit način dolazi do izražaja u trima romanima njemačke nobelovke Herte Müller što ih je Helen Sinković do sada majstorski prevela na hrvatski jezik.

Glavna zadaća Ureda trebala bi biti jezično uređivanje tekstova zakona i drugih propisa prema pravopisnim, gramatičkim i leksičkim standardima hrvatskog jezika.

Najčešće je tu riječ o leksičkim dislalijama, i to sigmatizmu i rotacizmu, ali artikulacija može biti i općenito oštećena, i to zbog same površnosti.

Polazim od prijevodoslovnog postupka da se pjesnici ne presađuju (kako bi rekao Preradović) samo iz jednoga u drugi jezik, nego i iz jedne poezije u drugu nacionalnu poeziju, a hrvatsko je pjesništvo cvalo u renesansno-baroknom razdoblju, pa sam se nadahnjivao njegovim leksičkim i stilskim iskustvima u procesu transponiranja.

Stvara u duhu avangardističkih težnja da se patina evocirana uz pomoć tradicionalnoga pjesničkoga instrumentarija (primjerice starozavjetnih motiva, metra biblijskoga verseta, psalmičkih ritmičkih i drugih retoričkih procedura, ili u Ištipanoj hartiji klasičnih metričkih i srokovnih norma), poništi nepredvidljivim, zamahu pjesme često nesukladnim leksičkim punjenjem (uz ostalo, vulgarizmima i namjernim tuđicama) i progresivnim rasipanjem metričke organizacije u prozu.

Zbog toga sam i odabrala temu svog magistarskog rada pod nazivom Specifičnosti jezika mendžmenta i upravo u tom radu sam na korpusu izvješća raznih njemačkih korporacija došla do spoznaja kojim leksičkim, morfološkim, sintaktičkim i semantičkim specifičnostima obiluje jezik kojim komunicira menadžment renomiranih njemačkih korporacija.

Ove glose pokazuju kako su latinske riječi iz 4. st. (kada je Vulgata nastala) zamjenjivane novim leksičkim odrednicama, koje su obično kasnije i prevladale u romanskim jezicima:

Suvremeni istraživači upućuju na niz primjera koji svjedoče o postojanju zajedničkog leksičkog fonda i analogija na morfološkim i leksičkim razinama u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.

Prvi dio čine dvije rasprave općeteorijske i/ili općemetodološke naravi (o stilistici i normativistici, te o frazeologizmima), drugi dio osam rasprava posvećenih pjesništvu, i to ili hrvatskom pjesništvu šezdesetih i sedamdesetih godina, o kojem je riječ u opširnoj raspravi O nekim gramatičkim i leksičkim osobitostima suvremenoga hrvatskog pjesništva, ili opusu pojedinih pjesnika, hrvatskih i/ili bošnjačkih (Antuna Branka Šimića, Dobriše Cesarića, Saliha Alića, Mehmedalije Maka Dizdara, Ibrahima Kajana i Mile Pešorde).

Svi jezici osim hrvatskoga zbog ekonomičnosti prezentacije u podnatuknicama (višerječnim leksičkim svezama) umjesto glavne natuknice rabe crticu.

Opisavši tako niz cjelovitih sintaktičkih likova, Pranjković posebno ističe poredbene (npr. »kao pored tebe«), odnosne, te upitne konstrukcije (s odgovarajućim leksičkim signalima kao tekstnim vezama).

Jela Maresić (Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu) promatra kontakt slavonskoga dijalekatnoga leksika sa susjednim govoreći O leksičkim pododarnostima slavonskih i kajkavskih govora.

Nije slučajno odabran ovaj pristup jer, kako će biti pokazano, glagoljično slovo ïže/broj deset trima komunikacijskim kodovima (slikovnim, brojevnim, leksičkim) najbolje svjedoči o duboko impregniranim značenjima koja su jednako odrazom praindoeuropske, praslavenske i, napose, kršćanske kulture.

Na području jezičnih resursa ponajprije je riječ o digitalno pohranjenim i pretraživim rječnicima i leksičkim bazama podataka, koji umnogome olakšavaju prevoditeljski rad, kao i računalno pretraživim korpusima koji dopuštaju uvid u jezičnu porabu kad to rječnici ne mogu u potpunosti osigurati.

No bolje je ne služiti se takvim leksičkim igrarijama, jer bi to moglo biti protumačeno možda čak kao rasistički čušpajz

Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi koje će lekseme i u kojoj mjeri ispitanici znati interpretirati te hoće li se znati nositi s predloženim leksičkim jedinicama, imajući na umu da se radi o mladim talijanistima kojima će talijanski jezik u skoroj budućnosti biti profesija, bilo da krenu nastavničkim ili prevoditeljskim putem.

Obavio je temeljite jezične pripreme: upoznao je hrvatski narječni sustav; po njegovim govorima i po pisanoj baštini tragao je za leksičkim blagom, ne izbjegavajući žargonske izraze, utemeljivši leksikografiju u sjevernoj Hrvatskoj.

Kvartet u tom dijalogu nije bio problematičan element on u svom glazbovanju govori vlastitim jezikom, kojim vlada majstorski, i to na svim, recimo to tako, sintaktičkim, leksičkim i retoričkim razinama.

Navedeni rezultati sugeriraju budućim istraživačima, koji se koriste leksičkim pristupom u raznim kulturama i jezicima, da prigodom planiranja svojih istraživanja odaberu transparentni raspored čestica.

To nije samo zanimljiv zapis jedne lokalne zajednice, već je zanimljiv i kao jezični dokument govora mornarske struke hrvatskih pomoraca, dokument govora koji je svojim leksičkim inventarom uključen u mediteranski maritimni krug, živi pomorski govor 19. stoljeća s terminologijom jedrenjaka, s rječnikom tradicionalne pomorske struke (lingua franca) iz vremena kada je ta tradicija bila pri samom kraju, u vremenu kada se pojavio parni stroj koji će istisnuti jedra, a s njima i jedno iznimno ljudsko iskustvo.

Govori toga poddijalekta imaju dosljedni ekavski refleks jata u korijenskim leksičkim (belit, oreh, peteh), tvorbenim (kudeja, kipet, zadet) i relacijskim morfemima (dativ i lokativ jed. imenica ženskoga roda konobe, maške, lokativ jed. imenica muškoga i sr. roda drve/dreve, kolene).