Peterburga za vodiča uzeo Lenjinova dvojnika kao i slavni pajtonovac početkom devedesetih, jedino je ovaj možda mlađi dvojnikov kolega jer se Palinov odonda preselio na lovišta vječne revolucije

Lenjinova kritika anarhizma ostala je zarobljena u davnim prostranstvima Marxove kritike Proudhona i Bakunjina, a ni kasnije nije napredovala.

U Kremlju Lenjinova vlada već je bila donijela odluku o smaknuću carske obitelji i svih ostalih Romanova, koji se još nalaze na ruskom tlu.

IMA LI POST LUTHERA-ROBESPIERA - LENJINOVA EUROPA DANAS SVOJU LJEVICU

Donosimo tri poglavlja iz Lenjinova djela Proleterska revolucija i renegat Kautsky (Naprijed, Zagreb, 1973.) koja će biti objavljena u dva dijela.

Primijeni li se na sve te događaje Lenjinova definicija revolucionarne situacije, koja se javlja kad vladari više ne mogu a podanici više ne žele, onda se 1989./91. bez sumnje radilo o lancu revolucija koje su protekle razmjerno miroljubivo budući da ni sami vladari nisu mogli nastaviti kao do tada.

To ispitivanje pokazuje da 60 posto Rusa drži da je važno prisjećati se datuma Lenjinova rođenja (22. travnja 1870.) i gotovo toliko (59 posto) drži da je imao pozitivnu ulogu u ruskoj povijesti.

Nakon raspada SSSR-a 1991. pitanje Lenjinova pokopa redovno izaziva rasprave u Rusiji.

Prema odluci suda Nikolaj II, njegova supruga Aleksandra i njihovo petero djece, koje je zatočila Lenjinova politička policija, a zatim smaknula 17. srpnja 1918. u Ekaterinburgu, na Uralu, nisu bili žrtve političke represije, već ubojstva s predumišljajem koje se tiče općeg prava.

Ovako glasi Lenjinova poruka napisana 10. kolovoza 1918: »Drugovi

Dakle, premda je jasno kako je staljinizam nastao iz početnih uvjeta Oktobarske revolucije i stanja neposredno nakon nje, ne bismo smjeli a priori odbaciti mogućnost da bi, da je Lenjin bio zdrav još nekoliko godina i svrgnuo Staljina, nastalo nešto posve drukčije naravno, ne utopija demokratskog socijalizma, ali ipak nešto bitno drukčije od staljinističkog socijalizma u jednoj zemlji, kao ishod mnogo više pragmatičnog i improvizacijskog niza političkih i ekonomskih odluka, s punom sviješću o vlastitim ograničenjima. (Lenjinova očajnička posljednja borba protiv ponovno probuđenog ruskog nacionalizma, njegova podrška gruzijskim nacionalistima, njegova vizija mnogo više decentralizirane federacije itd., nisu bili samo taktički kompromisi: oni su implicirali viziju države i društva koji bi bili posve nesukladni sa staljinističkim.) Prijelaz s lenjinizma 20 - ih na staljinizam u punom smislu 30 - ih vidljiv je čak i po razini humora u unutarnjim partijskim raspravama.

Korice knjige predstavljaju kombinaciju avangardisticke tipografije i soc-realisticke ilustracije preuzete iz sovjetske slikovnice - koju je navodno napisala Lenjinov supruga Nadezda Krupskaja - tiskane u velikoj nakladi na razlicitim jezicima na kojoj otac sinu govori o vaznosti Lenjinova zivota i djela.

Prije pada Sovjetskog Saveza 1991. Ruska vlada je trošila milijune dolara godišnje za trošak istraživačkog tima i ustanove koja se bavi isključivo očuvanjem Lenjinova tijela i Mauzoleja.

Godine 1993. moglo se kupiti Berdjajevljeve i Dostojevskijeve filozofske spise, zbirku Euroazijaca i Propast Zapada Oswalda Spenglera, tik ispred Lenjinova muzeja na Crvenome trgu.

Na takav stav bitno je utjecao i povratak boljševičkog revolucionara Vladimira Iljiča Lenjina iz švicarskog egzila u Petrograd 16. travnja 1917. Do Lenjinova povratka boljševičku politiku određivali su ljudi poput Lava Borisoviča Kameneva i Josifa Visarjonoviča Staljina, koji su bili skloniji uvjetnom podupiranju Privremene vlade i stvaranju zajedničkog bloka s menjševicima i socijalnim revolucionarima.

A u svome poigravanju s citatima iz Hegela, Marxa, Engelsa i Lenjina, ostajao je potpuno hladan na sva ona mnogobrojna strijeljanja nevinih žrtava, na monstre - procese i smrtne osude, na masovne deportacije i ubojstva po sibirskim logorima smrti, koje je provodila Lenjinova ČEKA i razdražene krvoločne ekspedicije boljševika.

S obzirom na to da je Karamarko uspješno i strogo primijenio klasičnu lenjinističku doktrinu prema kojoj " organizacija tuče ideologiju ", pitanje je hoće li se dovinuti i do koncepta Lenjinova nasljednika.

Organizacije FEMEN okupile su se ispred Lenjinova kipa u središtu ukrajinske prijestolnice noseći transparente sa " slikovitim " porukama.

Naime, Lenjinova Revolucija nije bila pokušaj rešavanja parcijalnih problema (poput pitanja rata i mira, raspodele zemlje, političkog sistema, itd) unutar postojećih društvenih odnosa.

Posve suprotno, Lenjinova je poenta bila mnogo radikalnija: ultimativno, nema objektivne logike nužnosti postupnog razvoja jer komplikacije koje se javljaju iz zamršene teksture konkretnih situacija i/ili iz nepredviđenih rezultata subjektivnih intervencija uvijek skreću pravocrtni razvoj događaja.

Nije mi jasno koja je Lenjinova uloga u hrvatskom osamostaljenju i velikoj pobjedi nad srpskim fašističkim okupatorima da bi nam HRT ponudio ovu emisiju.

Kao što je također dobro poznato, Lenjinova teorija " najslabije karike u lancu " neka je vrsta kompromisnog rješenja: iako prihvaća ideju da se prva revolucija ne mora desiti u najrazvijenijoj zemlji nego u zemlji u kojoj je antagonizam kapitalističkog razvoja prisutan u najvećoj mjeri, čak i ako je slabije razvijena (npr.

Vratiši se iz te tužne kuće cvijeća i smrti krasne, nastavio je Jeremijade iz mišolovke žalujući što se raspada i ruši strašna, grozomorna Lenjinova i Staljinova kućetina u zemnlju sovjeta.

Lenjinova još idiosinkratična opsesija tijelom revolucionara tu kao da se uzvisuje do pojma: boljševički kadar vidi se kao onaj koji ima posebno tijelo, ne tijelo poput drugih zbog čega se mora posebno njegovati (i, na kraju, tijelo zaslužuje da ga se čuva u mauzoleju).

U čemu se prema Žižeku nalazi Lenjinova veličina?

Ova Lenjinova gesta je pocetak konca i izdaje znanstvenog socijalizma.

Zlo u liku i djelu Vladimira Iljiča Lenjina i Oktobarske revolucije trebalo je po zamisli boljševika zavladati svijetom još za Lenjinova života, ali zbog oružane intervencije Zapada 1918. u Sovjetskom Savezu je plan o izvozu revolucije odgođen.

Lenjinova analogija između socijalizma i državnog kapitalizma postala je užasna stvarnost pod Staljinom.

Njegovo ime nosi cijeli jedan dio grada, glavna ulica u centru u kojoj je Ruski teatar, u neprirodnoj veličini krasi glavni gradski trg, gdje je sjedište dagestanskog predsjednika i zgrada poglavarstva, u bijeom izdanju čuva zgradu sveučilišta, a vidikovac iznad grada Lenjinova je glava.

Grobovi su mjesta snažne simboličke energije o čemu lijepo svjedoči i povijest arhitekture od piramida do Lenjinova mauzoleja.