Matica hrvatska Društvo književnika Hrvatske PEN-klub, Hrvatski centar Hrvatsko filološko društvo Odjel za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Odjel za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Institut za književnost i teatrologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zadru Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Katedra za povijest hrvatskog jezika i dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Katedra za jugoslavenske književnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru Katedra za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Katedra za noviju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Institut za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Za grebu Institut za nauku o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Staroslavenski institut u Zagrebu Društvo književnih prevodilaca Hrvatske

Jasmina Nikić, stručnjakinja za lingvistiku, ustanovila je televizijsku službu za jezik i govor.

Ne vjerujem puno u teoretsku nastavu novinarstva - sam sam studirao opću lingvistiku i mislim da mi je šest semestara izučavanja drugog pjevanja Ilijade kod profesora Bulcsua Laszloa - da i ne govorim o seminaru iz avestičkog pravopisa - koristilo puno više nego tri godine provedene na zagrebačkom žurnalizmu, gdje sam se slomio pročitavši temeljni udžbenik profesora Sapunara, koji novinarstvo izrijekom definira kao znanost, pod izumljenim nazivom " novitologija ".

Naravno, uvijek je moguće npr. završiti lingvistiku i onda raditi kao npr. turistički vodič (jedna moja prijateljica).

Kao što smo pitali i profesora Ćavara za njegov Odjel za lingvistiku u prošlom intervjuu, sada pitamo i vas.

Uz Gospić i ekologe, prvi put na izbore su izašli i studenti s Odjela za lingvistiku (čak njih troje) i s čvrsta tri glasa koja čine 23 % glasačkog tijela, izabrali su svoje nove predstavnike.

Preuzeo je upravo tada novoosnovani Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije, vodio ga i izgrađivao: od 1961. kao docent, od 1966. kao izvanredni i od 1972. kao redoviti sveučilišni profesor.

Nastavni mu je rad, uz indoeuropsku i opću lingvistiku, obuhvaćao još staru iransku i osobito staru indijsku filologiju.

Mnoge spoznaje bitne za srednjojužnoslavensku dijalektologiju iznio je Dalibor Brozović u radu ÂťO jednom problemu naše historijske dijalektologije ⠀ stara ikavsko-ijekavska granicaÂŤ (Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV-V, 1961 - 1962, str. 51 - 57), međutim, mnogo je važnija monografija ÂťO problemu ijekavskošćakavskog (istočnobosanskog) dijalektaÂŤ napisana ljeti 1960., primljena za tisak u Akademiji 1963., objavljena u drugoj knjizi Hrvatskoga dijalektološkog zbornika 1966., str. 119 - 208. Tu je istočnobosanski dijalekt uspoređen s jugoistočnim i sjeverozapadnim govorima istočnohercegovačkog dijalekta, opisana su proučavanja toga dijalekta, iznesene su njegove osobine, poglavito, naravno, ijekavizam, šćakavizam i akcentuacija, definirano je prostiranje, pri čemu se sa stanovitim rezervama sada spominje i dolina Usore kao dio toga dijalekta; opisano je vrlo složeno stanje njegova stanovništva, povijest terena, kategorije pučanstva, unutarnja razvedenost dijalekta s obzirom na regionalne, vjerske i genetske razlike, geneza dijalekta; dana je osobito važna definicija stare zapadne štokavštine, objašnjene su stare genetske veze toga dijalekta, današnja struktura i mjesto među srednjojužnoslavenskim dijalektima.

Kordićeva, znakovito i dosljedno, znanstvenu sveštokavsku balistiku i artiljeriju Slova o srpskom jeziku kod Karlovca i Karlobaga nije tako ni spomenula u čitavoj knjizi, dočim su navodno hrvatski purizam i nacionalizam, uključujući i sve hrvatske jezikoslovce koji ne prihvaćaju smušenu nazovi lingvistiku Snježane Kordić, prije svih naravno Stjepan Babić i Radoslav Katičić, na skoro svakoj stranici ubrojeni u nacionalsocijaliste i Hitlerove sljedbenike.

Naime, sada je vrijeme da se konačno upustim i u lingvistiku.

Kognitivna znanost udružila je psihologiju, filozofiju, lingvistiku, računalnu znanost i neuroznanost.

SPLIT - U organizaciji Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL) i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), u Splitu je nedavno završen 19. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Jezik i mediji jedan jezik: više svjetova, te smo u povodu toga razgovarali s predsjednicom HDPL-a Jagodom Granić.

Predavala je i scenski govor i fonetiku na Studiju glume zagrebačkog ADU-a, a kao fonetičarka radila je i u HTV-ovoj Službi za jezik i govor. Koji su ciljevi Društva za primijenjenu lingvistiku?? Cilj je primijenjene lingvistike opisati jezik kao društvenu pojavu na temelju različitih teorija i analiza te objasniti promjene u upotrebi jezika u društvu i na individualnoj razini.

Društvo je osnovano 1976. godine i član je europskog i svjetskog udruženja za primijenjenu lingvistiku (AILA).

STRUČNO USAVRŠAVANJE - objavljuje znanstvene radove u časopisima i zbornicima sa međunarodnom recenzijom - radionica za pripreme za Cambridge BEC Exam - seminar o izrađivanju projekata - seminar edukatora u Jeruzalemu, Izrael - predavač na brojnim seminarima metodičara - sudac na Državnom debatnom natjecanju - seminar na temu primjena Europske jezične mape za odrasle - međunarodni znanstveni skup o granicama - seminar o medijaciji i nenasilju u školi - seminar o upotrebi igre u nastavi - seminar o unapređenju kvalitete nastave - seminar o unapređenju kvalitete nastave - međunarodni znanstveni skup o Hrvatskom kulturnom i povijesnom naslijeđu - međunarodna konferencija znanstvenika povodom 480. obljetnice Mohačke bitke - zastupao Ministarstvo u inozemstvu na konferencijama o rasterećenju Vijeća Europe - seminar savjetnika u Ministarstvu u Sinaia, Rumunjska - jednomjesečna edukacija u Washingtonu i Denveru u SAD-u vezano uz unapređivanje kvalitete nastave te građanski odgoj i demokraciju - završio tri stupnja govorničke škole u Rovinju i Malom Lošinju u vodstvu Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu

To su Acta Iadertina " (Odjel za filozofiju, Odjela za pedagogiju i Odjela za sociologiju), Archaelogia Adriatica " (Odjel za arheologiju), Croatica et Slavica Iadertina (Odjel za kroatistiku i slavistiku), Geoadria " (Odjel za geografiju, Hrvatsko geografsko društvo), Hieronymus " (elektronički časopis za lingvistiku i književnosti romanskih jezika, klasičnu filologiju i onomastiku), Libellarium " (Odjel za knjižničarstvo) i Magistra Iadertina " (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja).

Uz glavne Ballyjeve distinkcije (među ostalim u nekoliko članaka i studija) uveo je u hrvatsku lingvistiku i svoje vlastite kao što su vrednote govornoga jezika te važnost zvuka i pokreta u jeziku, a u duhu strukturalističoga nauka inzistirao je na povezanosti (upravo međuovisnosti) jezičnih elemenata kao dijelova sustava.

No tijekom 1950 - ih godina objavio je i niz knjiga ili opsežnih studija koje su dobile status općelingvističkih priručnika, svaka su na svoj način plodotvorno djelovale na hrvatsku lingvistiku i na stanovit ju način preporodile (Problem slaganja vremena, 1951; Povezanost jezičnih elemenata, 1952; Zvuk i pokret u jeziku, 1952; Stilistika, 1958).

Nakon spomenute male " istrage " oko Anićevog rječnika, obratili smo se onima za koje je bilo sasvim sigurno da imaju i znaju sve ono što nas zanima - stručnjacima sa Zavoda za lingvistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Autor progovara o užasima rata na prostorima bivše Jugoslavije, stravičnim žrtvama (neprispodobivnim u mirnodobsko vrijeme) te brutalnosti i okrutnosti čina (u ratu često opravdanih bez kriterija), kao što su silovanje i ubojstvo. 32. De Beaugrande, Robert, 1946 - Uvod u lingvistiku teksta/Robert-Alain de Beugrande, Wolfgang Ulrich Dressler; s njemačkoga prevela Nikolina Palašić; uredila Lada Badurina.

Pokušao sam prvo na filozofskom fakultetu filozofiju i lingvistiku, nisam prošao prijemni, a onda sam uz rad upisao filozoriju kod isusovaca i počeo.

Utoliko ova knjiga nije samo knjiga o jeziku, nego i knjiga o društvu, znanosti općenito, pa čak i politici, knjiga koja čitatelju predstavlja jednu drugu lingvistiku.

Pravu lingvistiku koja se bavi živim jezikom kakvim se stvarno govori i koji funkcionira po svojim unutarnjim jezičnim zakonima a ne po izvana nametnutim zakonima samozvanih autoriteta.

Profesor na zagrebačkom Odsjeku za lingvistiku i autor zapažene knjige Jezična raznolikost svijeta (Algoritam, Zagreb, 2005.) govori o problemu izumiranja malih jezika, eurocentričnosti znanosti, inderdisciplinarnosti, pravopisu, te razlikama srpskoga i...

Prije nego se opredijelio za lingvistiku (Hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku te Engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Ljubljani), Aleksandar Muharemović već se zarazio filmom.

- organiziranjem znanstvenih skupova i izdavanjem publikacija i zbornika radova sa skupova; - suradnjom s europskim i svjetskim udruženjem za primijenjenu lingvistiku; - poticanjem mladih znanstvenika i stručnjaka za bavljenje primijenjenom lingvistikom.

Diplomirala je edukacijsko rehabilitacijski studij u Zagrebu - paralelno je studirala fonetiku i lingvistiku.

- Iako su naizgled te dvije aktivnosti nepovezane, s obzirom na vrstu nastave i dob polaznika mislim da se zapravo jako dobro nadopunjavaju, posebice još i s volontiranjem na Odjelu za lingvistiku.

Međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku u Osijeku.