Bogato je masnim kiselinama (oleinska, linolna i palmitinska kiselina) koje su osobito pogodne za njegu i ljepotu kože.

Od nezasićenih masnih kiselina, u bobicama su prisutne linolna i alfa-linolenska koje su neophodne za zdravlje i normalnu funkciju središnjeg živčanog sustava.

KONJUGIRANA LINOLNA KISELINA, (CLA), (1000 - 3000 mg dnevno) dvostruko slijepa studija pokazala je da su osobe koje su se bavile tjelesnom aktivnošću i uzimale 1800 mg CLA dnevno, izgubile mnogo više tjelesne težine u 12 tjedana nego skupina koja je uzimala placebo.

Kukuruz je i inače izvrsna namirnica jer je bogat kvalitetnim spojevima poput linolna i linolenske masne kiseline, fitohormona i vitamina E.

Najpoznatija od tih masnih kiselina je linolna masna kiselina koja ulazi u sastav brojnih biljnih ulja poput suncokretovog, kukuruznog i sezamovog.

Konjugirana linolna masna kiselina komercijalno je poznata kao CLA i prirodno je prisutna u tragovima u crvenom mesu i mliječnim proizvodima.

Ključne n-6 m. k. su arahidonska (AHA) i linolna (LA), koja služi kao prekursor u sintezi AHA.

Linolna kiselina je prirodni sastojak sebuma koji nedostaje masnoj koži.

Opasnost pojave kardio-vaskularnih bolesti smanjuje linolna kiselina koje ima u uljima od suncokreta, kukuruza i koštica grožđa.

- petroselinska 60 % - linolna 10 % - palmitinska 10 % - stearinska 3 %

To su prije svega vitamin A, vitamin D i konjugirana linolna kiselina.

Ove posljednje su za naše zdravlje vrlo korisne, a najzanimljivije su dvije masne kiseline koje naš organizam ne može sam sintetizirati pa ih zato moramo uzimati iz hrane linolna kiselina (omega-6 masna kiselina) i alfa linoleinska kiselina (omega-3 masna kiselina).

Pretvorbu alfa linolenske kiseline u EPA sprečava prekomjeran unos omega 6 masnih kiselina (linolna kiselina), kao i nedostatak nekih vitamina i minerala, radi toga je za nevegetarijance obavezna konzumacija ribljeg ulja.

Najznačajnije esencijalne masne kiseline su linolna i linolenska kiselina.

Linolna kiselina prisutna je u gliceridima maslinovog ulja u iznosu od 3,5 do 21 %, dok je linolenska kiselina prisutna maksimalno do 0,9 %.

Jedini sličan komercijalno razvikan spoj je konjugirana linolna kiselina (CLA).

Danas je poznat način njezina nastanka: kada se životinje preživači (krave, ovce, koze) hrane travom, u njihovom se tijelu linolna kiselina iz trave pretvara u CLA te zatim ugrađuje u tkiva i mlijeko.

Predstavnici su linolna, linolenska i arahidonska kiselina.

Pored vitamina i mineralnih tvari, esencijalne su i aminokiseline (njih 9) i masne kiseline (linolna i α-linolenska).

Npr. crveni pigment likopen iz rajčice ili lubenice te sulforafani iz brokule štite od karcinoma, a konjugirana linolna kiselina iz mlijeka ili govedine pokazuje skroman povoljan učinak na količinu tjelesnog masnog tkiva.

Ulje lanenog sjemena bogato je esencijalnim masnim kiselinama (linolna, linolenska) bez kojih organizam ne može graditi svoje masnoće, a kao što je poznato one su sastavnice mozga, živčanog tkiva, staničnih membrana itd. Kao što maslinovo ulje osim oleinske kiseline ima aduta u poznatim zaštitnim čimbenicima, tako i ulje lanenog sjemena ima adute u sadržaju fitoestrogena

Nepoželjni učinci: - linolna i linolenska kiselina su esencijalne masne kiseline i svaki suvišak u organizmu može dovesti do nepoželjnih posljedica; - stvaraju se alternativni metabolički putovi za njihovu eliminaciju; - opterećuju se srce, krvotok, jetra i bubrezi; - mora se kombinirati s redukcijskim dijetama koje uključuju i povećanu tjelesnu aktivnost.

Znanstvenici su otkrili da konjugirana linolna kiselina (CLA) pozitivno utječe na tjelesnu građu i može biti učinkovita pri postizanju bolje tjelesne figure.

S uljem crnog kima u organizam dospijevaju višestruko nezasićene masne kiseline primjerice linolna i y linolenska kiselina.

One omogućavaju sintezu značajnih imunoregulacijskih tvari kao npr. prostaglandin E1. Linolna kiselina stabilizira stanične opne a prostaglandin sprječava upale.

Arganovo ulje je jedno od najpotentnijih anti-age ulja zahvaljujući svom sastavu u kojem se nalaze zasićene masne kiseline (palmitinska i stearinska kiselina), nezasićene masne kiseline (linolna, alfa linolenska, oleinska), steroli, vitamin E, minerali i karotenoidi.

Jako je bitna činjenica da je linolna masna kiselina esencijalna, to jest, ljudsko tijelo ju ne može sintetizirati već ju moramo unesti putem hrane.

Linolna i linolenska kiselina (prije zajednički nazivane vitaminom F) zaslužuju ovdje posebnu pozornost jer ih mora biti u prehrani.

Dvije su esencijalne masne kiseline linolna i alfa-linolenska, a u organizmu služe kao prekursori omega-3 i omega-6 masnih kiselina.

Za normalan rad ljudskog organizma iz skupine esencijalnih masnih kiselina neophodne su: linolna masna kiselina iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa linolenska masna kiselina iz skupine omega-3 masnih kiselina.